DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1963 str. 68 <-- 68 --> PDF |
dobivanja obradivog prostora i pritom pepeo sažganog drvlja upotrebljavali kao prvo gnojivo. Vrlo su brzo nakon toga monokulture i traktor izbrisali posljednje ostatke stabala i živica. Kakve su posljedice? Oborinska je voda na ogoljelom tlu počela naglo oticati i time pospješila zemljišnu eroziju. Ovo je naglo nezaustavljivo površinsko oticanje vode izazvalo dvije krajnosti u poremećaju prirodne ravnoteže: s jedne strane sušne periode a s druge strane sezonske poplave. Ovaj je poremećaj u cirkulaciji vode tokom Prvog svjetskog rata uvećan daljnjim krčenjem šuma zbog potrebe na obradivom zemljištu. Poslije rata ogoljelo je tlo prepušteno prirodi. Međutim porasla trava i drugo prizemno bilje nije zbog plitkog korijenja moglo zadržati oticanje površinske vode, barem ne u tolikoj mjeri, da bi stvorilo novi ekvilrbrij. K tornu su jaki vjetrovi, koji dolaze iz Meksičkog zatona i iz Kanade sada bez zapreke na ogoljelom tlu nastavili djelo pustošenja. Nije više bilo šuma, koje bi mogle zaustaviti njihovu udarnu snagu. I stvarno, ono što je započela sjekira i vatra, dovršili su vjetrovi odnoseći humusni pokrov a kao trajni pečat ostavili za sobom golo ´kamenje. Na jugu sjevernoameričke Unije, gdje s obzirom na topliju klimu nema zimskih mrazeva ni sniježnog pokrova, razulareni su prirodni elementi, voda i vjetrovi, brzo stvorili izrazite pustinje. Na njima su se poput kakove mreže najprije pojavile tanke pukotine koje su se postepeno širile i produbljivale Ovaj je proces napredovao nesmetano sve dotle, dok površinske vode nisu odnijele ´nezaštićenu zemlju i dok se nije ukazala gola klisura. Još i danas američke rijeke nose plodne slojeve zemlje u more i to u tolikoj mjeri, da je jedan stari Indijanac izjavio: »Naša je zemlja jedna nova Atlantida, — jednog će dana potonuti u oceanu«. Moramo priznati, da su Amerikanci danas potpuno svjesni činjenice, da ododgovornost za ovo razorno postupanje pada na njih same. Karakteristično je da oni sami ove nove goleti nazivaju »manmade deserts« t. j . pustinje, koje je stvorio čovjek. Neposredne su posljedice istrebljenja šuma za čovjeka raznovrsne. Na prvom je mjestu pogoršanje proizvodnosti tla, zatim poteškoće kod reguliranja oticanja vode, nadalje poremećaji klime, oskudica na drvu za podmirenje dnevnih potreba, smanjenje zelenih površina, gubitak zarade ljudstva kod šuimsko-gospodarskih i drvno-industrijski´h poslova te još mnoge druge nedaće. Sve one zajedno po načelu lančane reakcije izazivaju nova zla, pa se lista nesreča produžuje gotovo u nedogled. Preventivne mjere Da bi se problem obustave prekomjernih sječa mogao pravilno uzeti u rješavanje, potrebno je, da sve države svoje preventivne mjere postave u okvir zdrave šumarske politike. Vlada svalke države mora biti na čistu, kakvu ulogu vrši šumarstvo i drvna prerada -u granicama fizičke, ekonomske i socijalne cjeline. Kod toga treba držati u vidu, da se fizički faktori u toku vremena mijenjaju vrlo sporo. Nasuprot se tome privredna i socijalna struktura države mijenja mnogo brže već prema intenzitetu i razmjerima nastojanja države za povećanje životnog standarda. S tog se razloga mora šumarska politika povremeno (podvrgavati ponovnim ispitivanjima i analizi. Taj je zahtjev vrlo težak, jer se načela u šumarskoj politici mogu postavljati samo za duža vremenska razdoblja, pa je potrebno i dugačko vrijeme, da izrađeni planovi donesu tražene učinke. K svemu tome dolazi još i to, da je naučni, studij direktnih i indirektnih koristi šume u našoj eposi tehnike razmjerno mlad i potom nedovoljno poznat u širim slojevima naroda. Tako ima mnogo zemalja, u kojima već i djeca na prvi pogled pogađaju marke automobila a da u isti mah ne znaju glavne vrste stabala. Radi toga je u ovoj oblasti potrebna popularizacija nauke više nego igdje drugdje. Uz neposredne koristi od šumskih produkata šuma vrši i mnoge indirektne uplive na privredu jedne zemlje a posebno na zdravstveno stanje njezinog stanovništva. Najvažnija je njezina funkcija u sprečavanju erozivno g djelo vanja vode. Ta se funkcija sastoji u tome, što šuma s jedne strane povećava množinu oborinskih taloga (kiša) a s druge strane usporava naglo oticanje površinske i podzemne vode. U ovom pravcu mogu u izvjesnoj mjeri djelovati i drugi oblici vegetacije napose grmovi i niže bilje, ali samo ako je dovoljno gusto. 158 |