DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1963 str. 70 <-- 70 --> PDF |
kovom zaprekom pa na kulturama stvaraju zagušujući sloj nakupina. Ali nedaća ni time nije gotova. Jaki vjetrovi k tome isušuju zemljište, što dovodi do gubitaka kod osjetljivijih poljoprivrednih kultura. Treba još napomenuti, da u mnogim zemljama, gdje je ideja umjetnog pošumljavanja zauzela maha, pružaju šumsko-uzgojni radovi mogućnost sezonskih zaposlenja ljudstva. Tako u G r č kog- projekt pošumljavanja predviđa zaposlenje vise tisuća radnika i to prije svega iz brdskih krajeva, gdje uvijek ima suficitarne radne snage. U toku pak narednih godina bit će za izvršenje 20-godišnjeg plana pošumljavanja u krajevima istočnog Mediteran a potrebno 145.000 — 200.000 radnika, i to sve dotle, dok se ne zasadi najveći dio predviđenih novih šuma. Iznenađuje činjenica, da još ima država, ikoje unatoč jasnih znakova pogoršavanje zemljišta i unatoč upozoravanja stručnjaka nisu postavile smjernice svoje šumarske politike. Vlade su često više sklone, da izdaju odredbe za rješavanje manje važnih pojedinačnih pitanja, nego da zahvate u efikasne mjere održavanja sadanjih i osnivanje novih šuma. Ipak one ova upozorenja ne bi smjela uzimati na laku ruku. Prema procjeni prof. Flatscher a (Beč) iznosi proizvodnja svih šuma na zemlji godišnje 1,6 milijuna kubnih metara drveta. iSiječe se međutim 2,2 — 2,6 milijuna m3, dakle okruglo 50a/o iznad stvarnog prirasta.* Svaki bi gospodar, koji bi svoje poslovanje vodio na ovaj način, došao neminovno u propast. Čitavo čovječanstvo misli, da sebi može dopustiti ovakovu lakomislenost. Nju možemo objasniti jedino tako, što fatalne posljedice poremećaja prirodnih zakona u pravilu rijetko pogađaju izravne krivce. Makar je potrebno naglasiti, da pošumljeni tereni i drvne rezerve sve više gube na svojoj kvantiteti, da se dakle sve više smanjuju, ipa´k ima izvjesnih znakova, koji otvaraju povoljnije perspektive. Čitav šumski areal se na zemaljskoj kugli cijeni s oko 4 milijuna hektara. Prema tome treba da prihodi iz ovih šuma stalno podmiruju progresivno stanovništvo. Za ovu se svrhu šume moraju iskorištavati u osnovi na jednakom principu kao i obradive površine. To znači, da je neophodno nužno prestati s dosadanjim prekomjernim sječama i povrh toga privoditi korišćenju dosad nepristupne komplekse. Moguće je nadalje, da od 1.600 mil. hektara, koje je čovjek do sada obešurnio, bude oko 400 mil. hektara ponovno uvučeni u plan umjetnog pošumljavanja. Ovo u toliko više, što se najveći dio takovih nekadanjih šumskih zemljišta nalazi upravo u krajevima, gdje danas postoji najveća oskudica na drvu. Troškovi su Drugog svjetskog rata preračunati na pojedini dan s okruglo 500 milijuna dolara. S ovom bi se svotom za jedan jedini dan rata moglo pošumiti najmanje 8 milijuna hektara. Za izdatke pak, koji su u ratu izdani za 50 dana, mogle bi se podići nove šume na čitavom prostoru od spomenutih 400 mil. hektara. Samo je po sebi razumljivo, da nitko neće naivno vjerovati, kako se ovaj grandiozni zadataik može u doglednoj budućnosti rješavati samo na bazi navedenog jednostavnog računa. Ali mi danas raspolažemo s nučnim saznanjima i s tehničkim preduvjetima, koji nam omogućuju da brže dođemo do koristi, koje šuma pruža čovječanstvu. Dr ing. S. Frančišković * Napomena Uredništva S. L.: Smatramo potrebnim upozoriti na to da je isti autor (prof, đr Flatseher) objavio u »Frommes Forstkalender 1962. str. 333 podatke o sječi i prirastu šuma u svijetu, koji daju obratnu sliku o. stanju šuma, i to: ukupni god. prirast šuma 26G3 mil. ms, a god. sječa 1519 mil. m!. |