DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 12 <-- 12 --> PDF |
DRVENI UGALJ — SELEKTIVNI STEEILIZATOR — TRAJNO POSREDNO ĐUBRIVO Ing. VLADISLAV BELTRAM Stara praksa i zapažanja Drveni ugalj poznat je kao odlično sredstvo za dezinfekciju, protiv zagnojavanja i za brzo zacjeljivanje rana. U tu svrhu cesto ga upotrebljavaju veterinari i šumski radnici. Vrtlari posipaju svježe rezove reznica za dezinfekciju. Na selu, u alpskim predjelima Slovenije, zemlji u loncima sa cvijećem dodavaju ugljenu prašinu za jači i zdraviji rast bilja i za bolje cvjetanje. To rade i vrtlari u Botaničkom vrtu u Londonu još iz prošlog vijeka, prema akad. dr V. Vouk u (12), pa i u Botaničkom vrtu u Zagrebu. Vou k (11). (12) pravio je također oglede dodavanjem ugljene prašine u lonce sa raznim poljoprivrednim biljnim vrstama i ustanovio nesumnjivo pozitivan utjecaj uglja na njihov razvitak. To je više puta objavio i dokumentovao brojnim slikama. I stručna literatura često spominje ugodan utjecaj drvenog uglja na bujan rast i otpornost bilja protiv bolesti. Dovoljno je samo navesti izjavu francuskog šumarskog stručnjaka J. Pou r t e t a (9), člana upravog odbora Međunarodne komisije za topolu, u poglavlju »Pokretni rasadnici« njegove poznate knjige »Les reboisements artif iciels«: — Ne treba se bojati nikakvih bolesti. Stoga osnivamo pokatkad vrlo male pokretne godišnje rasadnike na mjestu požarom uništene šume ili gdje je paljen drveni ugalj, za sjetvu onih vrsta, koje su podložne napadima kriptogamskih bolesti. U selu Banskom Grabovcu kod Petrinje godine 1935. uočili su seljaci odlično djelovanje ugljenih otpadaka na usjeve kod napuštenih upina. Zato su ogromne količine otpadaka sa velikog broja napuštenih upina razvezli na mnoge svoje oranice. Gotovo dvostruki žetveni prinosi očituju se na oranicama sa ugljem kod svih usjeva. Naročito upadljivo pokazalo se djelovanje uglja godine 1958., kada su prinosi na zemlji bez uglja silno podbacili, zbog dugačke suše u proljeće 1958., dok na zemlji sa ugljem uopšte nisu pogođeni. Učinak jedne same doze uglja traje već 28 godina. To sam lično pregledao godine 1948, 1958, 1960. i 1963. Slične pojave uočene su na oranicama, gdje je prije više decenija paljen drveni ugalj, 10 km južno od Beograda i kod Berova u Makedoniji. Na starim upinama u šumi, viđa se bujan prirodni nalet jele, smrče, ive i trepeljike, dok se na rubovima upina javlja divlja djetelina. To je stara i opšte poznata pojava. Ali je za sve te pojave značajno ovo: Sva pozitivna zapažanja o korisnom djelovanju drvenog uglja na rast bilja bile su čiste konstatacije, bez ikakvih 174 |