DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 13 <-- 13 --> PDF |
temeljitih ili naučnih istraživanja, analiza i zaključaka. Ni spomenuti slučajevi u Banskom Grabovcu. kod Beograda i Berova nisu registrirani. U proljeće 1951. proveo sam lično 2 ogleda površinskim davanjem ugljene prašine (2—3 litre na m2). Nakon 70 dana pokazao se ovaj učinak: 1) na livadi sa 30—40 cm visokom travom mekom stoklasom (Bromus mollis), pod utjecajem uglja prevladala je sa 90ü o učešća bijela djetelina, dok na kontrolnoj površini nije učestvovala ni sa 10%. 2) na ranije opokanom mjestu, na istoj livadi, pojavio se bio već ranije čičak (Cirsium arvense). Pod utjecajem uglja listovi čička su se razrasli i postigli 4-struku površinu, uporedeno sa kontrolom. Ovako bujanje bijele djeteline i čička, poznatih indikatora azota u aem- Ijištu, pružilo mi je nesumnjiv dokaz za slijedeći zaključak: Drven i ugal j utječe kao selektivan sterilizator — apsorbira štetne gljivice i time pomaže razvitak azotnih bakterija. Sterilizacija zemljišta u rasadnicima obavlja se u nekim zemljama, npr. u Svajcarskoj, na ovaj način: 5—8 cm debeli gornji sloj zemlje skida se sa leje i sterilizira u kotlu pomoću vodene pare kod 170ftC. Parom sterilizirana zemlja vraća se na leju. Prof. dr H. Leibundgu t (6) prikazao je vrlo interesantnu mikrobiološku analizu vodenom parom steriliziranog zemljišta, gdje se u roku 75 dana broj azotobaktera poveaćo na 3-struko. Leinbundgut ističe, da je način sterilizacije zemljišta vodenom parom mnogo bolji nego upotreba kemijskih sredstava za sterilizaciju (formalin, bakrov acetat, bakrov sulfat). Bor, smrča i 3 vrste johe pokazale su bujan i zdrav rast. Neprilika ovog načina sterilizacije je u tome, što se u kotlu za vrijeme 8 radnih sati može sterilizirati zemlja samo sa 25—40 m2 površine rasadnika. Pored toga je učinak vodene pare neuporedivo kratkotrajniji od učinka drvenog uglja. Godine 1950. napravio sam ovaj pokus: Sjeme smrče na klijalištu napala je plijesan. Tada sam jedva primjetno oprašio sjeme ugljenom prašinom i plijesan je već sutradan nestala. Sve me pomenuto potaklo da preporučim upotrebu drvenog uglja u šumskim rasadnicima za sterilizaciju zemljišta, za jaču otpornost, naročito četinarskih biljaka, protiv bolesti i kao trajno posredno đubrivo. (B e 11 r a m (1), (2), (3)). Iza toga stigla su nova orginalna iskustva i otkrića, koja prikazujem u slijedeća 2 poglavlja. Nova iskustva u šumskim rasadnicima U posljednjih 12 godina drveni ugalj naišao je na korisnu primjenu u mnogim šumskim rasadnicima Hrvatske, Slovenije i BiH. Kod toga zabilježene su općenito ove značajne pojave: 1) znatno veći postotak proklijalih biljaka, jer su već klice zaštićene od napada gljivica; 2) zaštita od ugibanja (fuzarija); 3) veća otpornost biljaka i protiv ostalih bolesti, zbog odlične ishrane; 4) jak i zdrav porast sadnica. |