DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 17     <-- 17 -->        PDF

iglice 3-godišnjih smrča od pozebe. Jasno je, da se ovdje ne radi samo o pojačanoj
ishrani biljaka nitratima, jer —kako je poznato — pojačana ishrana
samo nitratima smanjuje otpornost protiv pozebe. Daljnja detaljnija istraživanja
moći će raščistiti i tu pojavu.


Davanje uglja kod sadnje sadnica pokazati će odličan uspjeh na primanju,
porastu i otpornosti biljaka protiv vremenskih nepogoda. Ing. Miloš Obra do
v i ć, kod Šumskog gospodarstva Gospić, proveo je više uspjelih ogleda
davanjem drvenog uglja kod sadnje raznih vrsta četinarskih sadnica. Smrče,
koje su kcd proljetne sadnje 1962. dobile ugalj, podnijele su jaku ljetnu sušu
iste godine bez štete. Na osnovu toga, u jesenskom pošumljavanju 1962. davana
je ugljena prašina kod 80.000 smrčevih sadnica.


Dok je ranijih godina šumar S a j d 1 morao da spaljuje na stotine hiljada
borovih sadnica zbog osipanja iglica (Lophodermium pinastri),
danas toga problema nema više. Rjeđa sjetva i dubrenje šumskim humusom
(umjesto stajnjakom), uz dodatak ugljene zemlje sa starih upina, stvorili su
najbolje uslove za dobar razvitak i otpornost svih sadnica protiv bolesti u
rasadnicima.


Naučno otkriće iz g. 1961.


Stara iskustva i nova zapažanja pobudila su kod ing. Živorada R a d ovanović
a u Zavidovićima (BiH) interes, da u proljeće 1961. organizira 5
temeljitih ogleda u 4 rasadnika kod 1-god. i 2-god. sadnica bijelog i crnog
bora i smrče, različitim dozama ugljene prašine.


Veći i zdraviji rast, veća dužina i tamnija boja iglica, veća težina i manje
ugibanje sadnica svjedoče o pozitivnom utjecaju drvenog uglja već prve godine
kod 4 od 5 postavljenih ogleda u rasadnicima. Bujan rast prirodnog naleta
jele i smrče na 7 starih upina, koji je u prosjeku 10 puta gušći (53 biljke na
m2!) od onog — također gustog — na kontrolnim površinama, dokazuje veliku
vrijednost uglja za razvitak četinara. Na tim upinama mjerenjem 6-, 20-i
35-godišnjih jela ustanovili su za 24—56% veće visine i za 10—29% jače promjere
stabala, upoređeno sa jednako starim jelama izvan upina u šumi. po
principu slučajnog izbora.


Tom prilikom skrenuo sam bio Radovanoviću naročito pažnju na a k t uelnost
mikrobiološke analize zemljišta, kako bi i sa te strane
mogao da se objasni pozitivan, selektivan utjecaj uglja na sastav mikroorganizama
u zemljištu i da jednom prestanu razna nagađanja o nekim hormonima
i o velikom povećanju vlage u zemljištu, pod uticajem uglja. Radovanović je
angažirao Institut za šumarstvo i drvnu industriju u Beogradu, koji je proveo
svestranu fizičku, kemijsku i mikrobiološku analizu zemljišta u rasadnicima
i na upini te na kontrolnim površinama.


Najznačajnije rezultate dala je mikrobiološka analiza. Pod utjecajem drvenog
uglja, u rasadniku i na upini nastupa jako razmnažanje korisnih bakterija
(amonifikatora 2—5-struko i aktinomiceta do 40-struko) i opadanje broja gljivica.
To predstavlja sterilizaciju zemljišta i bogatu prehranu biljaka nitratima.
Taj odnos bakterije : gljivice još je daleko povoljniji na 4 godine staroj upini
nego prve godine u rasadniku. Na upini gljivica gotovo i nema više.


U jednom od 5 postavljenih ogleda u rasadniku, kod crnog bora ugalj nije
pokazao uspjeha. Prirast je bio uglavnom jednak kontroli, a iglice su bile bli


179