DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 20     <-- 20 -->        PDF

i brojne slike. Ovaj učinak pripisivao je djelovanju nekih nepoznatih hormona
na rast bilja. Mikrobiološka analiza nije obavljena. Poslije mnogih
ogleda drvenim ugljem, kod raznog bilja u loncima, obratio je pažnju mrkom
uglju i pripisao mu veću vrijednost.


ZAKLJUČAK:
Kako vidimo, rasprave poznatih naučnika Vouk a (12) i Leibund g
u t a (7) svjedoče, da stvar sa drvenim ugljem još do g. 1952. odnosno 1960.
nije bila raščišćena. Zato je analiza, koju su proveli ing. Živorad Radova n
o v i ć i mikrobiolog ing. Nada V u j a n o v a iz Instituta za šumarstvo i drvnu
industriju u Beogradu, najmanje evropsko ako ne i svjetsko otkriće.
Oni su time objasnili stvar, koja je od ogromnog privrednog značaja za šumarstvo
i za poljoprivredu. Sada je otvoren put za sigurnu primjenu drvenog
uglja u praksi, kao i za još detaljnija i svestranija naučna istraživanja.
Stara narodna praksa i bogata iskustva o trajnom djelovanju uglja na
oranicama, ugodna zapažanja iz stručne literature i dobri rezultati u mnogim
našim šumskim rasadnicima za posljednjih 12 godina dokazuju, da je sa te
strane stvar poznata i širem krugu. Zato će moći sada brže naići na široku
praktičnu primjenu.


Primjena drvenog uglja


Drveni ugalj raznih vrsta drveta upotrebiv je za razne korisne svrhe:


1) Sjeme , osjetljivo na kvarenje zbog napada štetnih gljivica, ispremiješamo
sa neznatnom količinom ugljene prašine radi dezinfekcije, prije uskladištenja
ili pred samu sjetvu.


2) Svježe narezane topolove i druge r e z n i c e stavimo u vidu snopa
najprije jednim i poslije drugim krajem u plitku posudu sa ugljenom prašinom,
da se na površinu reza upije ugljena prašina.


3) U rasadnik u izmiješamo 2—3 litre ( = */a kg) sitnih ugljenih
otpadaka (od prašine do cea 2—3 mm debelih zrnaca) na kvadratni metar
površine, u gornji sloj zemljišta od 5—8 cm dubine. Učinak će trajati kojih 20
godina.


Ako je rasdnik već zasijan, a bez uglja, sipamo među redove 1- do 2-godišnjih
biljaka ugljenu prašinu (2—3 litre na m2) i izmiješamo je između
redova 5—8 cm duboko. Učinak je dugotrajan.


Ako raspolažemo sa malo uglja, onda zasipamo posijano sjeme (kod sjetve)
zemljom sa 5—10% volumne primjese ugljenih otpadaka (prašine). Učinak
traje u tom slučaju do nove sjetve.


Zemlju sa ugljenim otpacima sa starih upina dajemo u 2-strukoj ili 3-strukoj
dozi, prema tome, da li sadrži više ili manje uglja.


Ako je zemljište jako đubreno stajnjakom, pod uticajem uglja pojavljuje
se obilje nitrata, što prouzrokuje klorozu (žutilo) iglica (lišća). Za rasadnik je
šumski humus ili kompost bolji od stajnjaka.


4) Kod pošumljavanja sadnicama zatrpavamo rupe zemljom
sa 5% volumne primjese ugljene prašine:
-— kod malih sadnica čitavu rupu;


—
kod velikih sadnica i u plantažama samo korijenje, ako nam nedostaje
uglja za čitavu rupu.
182