DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 22 <-- 22 --> PDF |
5. Kako je praksa pokazala, drveni ugalj daje odličan uspjeh i za sve vrste poljoprivrednih kultura i na svim vrstama zemljišta. Za oranic u potrebna je doza 5 tona uglja na hektar u orni sloj (računajući težinu u suhom stanju). Povećanje prinosa za 50—100% traje bar 20 godina, a najjače se odražava za vrijeme teških suša. Naročito dobri rezultati mogu se očekivati kod lucern e i raznih vrsta kultiviranih djetelina . Polovična doza (2,5 t/ha) daje se na livad e površinski i prodrlja vrlo plitko drljačom. Rezultat — veliko povećanje prinosa, uz jako učešće leguminoza (divlje djeteline), koje su ranije bile često neprimjetljive. Posebnu pažnju za primjenu uglja zaslužuju najunosnije kulture! Vrijem e davanj a uglja je proizvoljno. Ako ga dajemo pred proljeće, učinak se vidi već u drugom mjesecu vegetacije. Dobra ishrana daje bilju jak razvitak i otpornost protiv bolesti, suše i ostalih vremenskih nepogoda. Ugalj se u vodi ne rastapa, bilje ga ne crpi, zato je njegovo djelovanje trajno. Jedino voda može da ga odnosi sa površine oranice i livade. Usit njavanj e uglj a možemo obaviti na betonskoj ploči pomoću željeznog valjka. Prikazane doz e drvenog uglja su najuspješnije i najracionalnije, dvostruke doze nisu više racionalne, a pretjerane doze su čak i štetne. Upotrebiv je uaglj raznih vrsta drveta. Prirodni izvori drvenog uglja Još prije nekoliko decenija drveni ugalj bio je važan proizvod naših šuma. Velike količine trošile su željezare i domaćinstva, dok smo ga mnogo također izvozili. Danas je to skoro posve opalo, pa i potrošnja ogrjevnog drveta u stalnom je opadanju. Zato u našim šumama poslije sječe propadaju i trunu ogromne količine tehnički neupotrebivog lišćarskog drveta, jer nema mogućnosti prođe. Njegom šuma dobivale bi se neiscrpive količine lišćarskog drveta, sposobnog pretežno samo za ogrijev. U tim potrebnim, a nedovoljno provađanim mjerama njege postoje velike potencijalne rezerve drveta. Dr Dragoljub Petrović i ing. Ljubomir Marković (8) u svome dokumentarnom radu, na osnovu temeljitih analiza, računaju samo za ekonomske društvene šume SR Srbij e sa 1,581.000 m3 mase iz proreda godišnje. Prema Statističkom godišnjaku u godini 1960. ostvareno je svega 199.000 m3, dok je ostalo nekorišteno 1,382.000 m3. Prema ing. Petru Dragišić u (5) u ekonomskim visokim društvenim šumama SR Hrvatsk e etat iz proreda treba da iznosi 2,253.000 m3 godišnje. Po podacima Statističkog godišnjaka god. 1960. realizirano je 1,094.000 kubika, a nerealizirano ostalo je 1,159.000 ms. Samo za Srbiju i Hrvatsku, zbog nesprovođenja proreda ostalo je godine 1960. nekorišteno 2,541.000 m3 mase, nažalost ne u korist nego na štetu proizvodnosti šuma. Pri tome učestvuju lišćari sa oko 90% i sa 60—70^.0 ogrijeva. Ako uzmemo u račun još i ostale 4 naše republike i tome pribrojimo količine drveta, koje godišnje ostaju poslije sječe u šumi, masa nekorištenog ogrjevnog drveta, iz društvenih i privatnih šuma, dostigla bi najmanje 3,000.000 m3 godišnje. Tolika masa iz sječe propada ili se uopšte ne siječe, premda bi iz čisto uzgojnih razloga morala da se iz šume vadi. Količina od 3 miliona m3 drveta dala bi 400.000 tona uglja godišnje. Uz dozu 5 tona/ha uglja na oraničnu površinu i uz djelovanje od najmanje 20 184 |