DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST GLASILO SAVEZA ŠUMARSKIH DRUŠTAVA HRVATSKE GODIŠTE 87 SVIBANJ — LIPANJ GODINA 1963. NACIONALNI PARK SUTJESKA Ing. SVETOZAR KNEŽEVIĆ U Službenom listu NRBiH broj 5/62 od 9 februara 1962. godine objavljen je Zakon o proglašenju područja Sutjeske nacionalnim parkom. Svrha osnivanja nacionalnog parka Sutješka dat je u članu 1 koji glasi: »U cilju zaštite brojnih spomenika nastalih u vrijeme istorijske bitke na Sutjesci, zaštite prirodnih ljepota i znamenitosti ovoga područja, kao i radi odmora i rekreacije radnih ljudi, naročito omladine koji bi se tu inspirisali borbenim tradicijama vezanim za ovaj najpresudniji događaj Narodnooslobodičkog rata našeg naroda područje Sutjeske proglašava se Nacionalnim parkom«. Prema pomenutom Zakonu Nacionalni park Sut ješka obuhvata zaštićeno područje Sutjeska, zaštićeno područje prašumskog rezervata Perućica, dijelove planina Maglić, Volujak i Zelengora, i prostire se na području opština Foča i Gacko u ukupnoj površini od 17.250 ha. Granica Nacionalnog parka Sutjeska počinje na Maglicu kota 2.386, na međi SR BiH i SR CG, te ide ovom granicom preko kote 1.759 do kote 1.515, odatle preko Rujevca i kote 1.577 izbija na kotu 1.405 te putem na Ždrijelo istočno od kote 1.510, od ovog mjesta, idući izohipsama izbija na kotu 1.100, ostavljajući Glasinac izvan Nacionalnog parka, i dalje izohipsama na Kikalo kota 1.349, te pored sela Mrkalja, ostavljajući ga izvan Nacionalnog parka dolazi na Sutjesku kod mjesta Poda gdje utječe rijeka Hrčavka u Sutjesku, odatle granica ide Hrčavkom do velikog lakta, odatle obuhvatajući Jelovac i Treskavac izbija na kotu 1.529, dalje ide pravo na trigonometar 1.871 (Velika Košuta). Zatim preko kote 1.801 Mala Košuta obuhvatajući vrbničke kolibe, dolazi na kotu 1.622, te dalje obuhvatajući Bijelo i Crno jezero dolazi na kotu 1.134, odatle se granica penje na kotu 1.696 i zahvatajući dijel Laljen planine dolazi na kotu 1.517, te dalje ide potokom Jabučnicom, sve do njenog utoka u Sutjesku kod mjesta Sastavci kota 853, od ovog mjesta ostavljajući selo Grab izvan Nacionalnog parka granica se penje prema trigonometru 1.136 (Slano brdo), te odatle preko kote 1.325 dolazi na kotu 1.481, zatim na kotu 2.112 gdje izbija na trigonometar 2.294 (Studenac) na granicu SR BiH i SR CG i odatle tačno granicom između Socijalističkih republika izlazi na početnu tačku Maglić kota 2.386. Rijeka Sutjeska dobila je ime više Vratara na sastavcima spajanjem Jabučnice i Izgorske rijeke. Sa desne strane prima potoke Suha i Perućica a sa lijeve strane Hrčavku u koju se ulijevaju potoci Kotač, Duboki potok i više manjih potoka i Usovički potok. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Sama rijeka usjekla je korito između veoma kamenitih strana koje mjestimično tek što se ne dodiruju. Dakle, kanjon Sutjeske je naročito od Vratara do Tjentišta klanac, prava sutjeska stiješnjen liticama i platijama. Dakle, ime rijeke odgovara kanjonu kroz koji protječe. U području Nacionalnog parka Sutjeska nalazi se i nekoliko jezera. U visokim vrhovima Zelengore kao gorske oči zelene se jezera Zelengorsko, Donje bare, Gornje bare, Bijelo i Crno jezero. Zelengorsko je najveće i najdublje, zatvoreno je visokim planina — Bregočem (2015 m), Kalelijom (1975 m), Orlovcem (1956 m) i Laljenom (1765 m). Jezero se nalazi na visini od 1.500 m. Zauzima površinu od oko 2,5 ha (prosječna dužina oko 330 m i širina 74 m) pruža se pravcem istok—zapad, a obale su gole i lako pristupačne. Dno jezera obraslo je podvodnom travom izuzev priobalnog područja zapadne obale. Najveća dubina jezera je 5,1 m. Crno jezero nalazi se između planinskog pašnjaka Videža i Ljubinog groba. Ovo jezero dobilo je naziv po muljevitom crnom dnu i tamno zelenom drveću četinarske šume koja se spušta sve do obala i ogleda u jezerskoj vodi. Jajolikog je oblika, pruža se pravcem istok—zapad. Dugo je 150 m, a široko 72 m. Priobalni dio je muljevit i obrastao barskom travom — šašom i trskom. Najveća dubina jezera iznosi 4 m. Voda se ističe bistrinom — providna je do dna. Jezero hrani veći broj manjih potoka koji se pretežno nalaze na nekoliko metara od obale. Crno jezero je jedino na Zelengori koje površinski otječe. Odavde istječe i Vrbnički potok. Bijelo jezero nalazi se u neposrednoj blizini Crnog jezera. Leži duboko u uvali na sjeveroistočnoj padini planine Orufe. Ovo je najmanje jezero: dugačko je 90 m, a široko 80 m. Posebno je kod ovog jezera interesantna pojava brojnih izvora koje hrane jezero. Jezero je nepravilnog oblika ,a naziv je dobilo zbog izgleda. Gornje bare nalaze se ispod grebena planine Tovarnice na sjeveroistočnoj strani na 1.650 m nadmorske visine. Ima oblik kruške čija je šira osnova okrenuta prema sjeveru. Dužina jezera iznosi 200, a širina 100´ m. Maksimalna dubina 3,9 m. Jezero se snabdijeva isključivo atmosferskim padavinama. Donje bare smješteno je u jednoj uvali koja je sa 3 strane omeđena bukovim šumom, a sa jedne strane travnatim proplancima. Takođe se nalazi na sjevernom podnožju Tovarnice. Leži na visini od 1550 m. Ima eliptičan oblik, dužine 200 m, a širine 140 m. Najveća dubina vode iznosi 4,1 m. Ova jezera su bistre i prijatne zelenkaste boje. Zelengorska jezera su izvanredno lijepa i predstavljaju posebnu draž planine Zelengore. Izvan područja Nacionalnog parka Sutjeska nalazi se Trnovačko jezero na jugozapadnoj strani planine Maglica i pripada Crnoj gori, dok zapadno od Zelengorskog jezera nalazi se Stirinsko — najveće jezero na Zelengori (dužina 150 m, a širina 260 m). Južno od Štirinskog. oko 3—4 km. daleko, nalazi se Kostaničko jezero. Nacionalni park Sutjeska obuhvata površinu od 17.250 ha, od čega odpada na šume i šumska zemljišta 9.650 ha, a 7.850 ha je pod poljoprivrednim kulturama (livade i pašnjaci). Nacionalni park obuhvata slijedeće odjele i Gospodarske jedinice: 1) GJ Sutjeska — odjeli: 40—47, 50—54, 61—166 8.169 ha. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 5 <-- 5 --> PDF |
(U ovu GJ ulaze slijedeći slivovi: Ždrijelo (dio) odjeli 40—46, Sniježnice—Curevo odjeli 50—54, Mrkalji— Tjentište 61—66, Priboj—Šuški potok 87—104. Donje bare—Tjentište 105—124, Ozren—Kotač 125—138, Careva Gora odjeli 139—156 i sliv Treskavac odjeli 157—166). 2) GJ Jabučke stijene—Izgori odjeli: 1—9. 11. 63—76 . . . 1.341 ha. 3) GJ Zelengora—Kmur odjeli dio 37 i 38 i cio 39 140 ha. Ulaz u kanjon Sutjeske Foto: P. Tomrčić Prašuma Perućica kako je navedeno obuhvata odjele 67—87 GJ Sutjeska u površini od 1.434 ha uključivo i 200 ha kamenjara ispod Maglica. Prašuma Perućica dobila je naziv po istoimenom potoku koji prolazi sredinom prašume. Naime, nekoliko izvora na sjeverozapadnoj strani Maglica kota 2.386 (najviši vrh BiH) slivaju se i čine bučni potok Perućica koji do ušća u Sutjesku prima još nekoliko potoka da bi se negdje na polovini puta stropoštao niz 70 m ver |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 6 <-- 6 --> PDF |
tikalnu stijenu, a zatim nakon proticanja kroz gudure uvire u legendarnu Su t ješku. Perućica je ustvari uvala omeđena planinom Maglićem, Dragoš sedlom, Prijevorom i Sniježnicom. Dužine je oko 6 km i širine od oko 1—3 km. Ušće Perućice u Sutješku nalazi se na 500 m nadmorske visine dok je vrh Maglica na 2.386 m. Na ovom prostoru sa velikim visinskim razlikama razvila se bujna, raznolika vegetacija. Na predjelima oko ušća Perućice u Sutjesku nalazi se šuma hrasta i graba. Sa hrastom kitnjakom, cerom, bijelim grabom uz primjesu lipe, bukve, trešnje, crnog graba i crnog jasena. Na ovu šumu nadovezuje se brdska bukva sa divnom bukovinom na padinama Tunjemira, sve do 1.200 m nadmorske visine. Ispod Tunjemira na glavici, a iznad vodopada u predjelu Dragoš sedla i vijenca Pogledalo—Sniježnica prostire se šuma crnog bora. Najprostraniji najzanimljiviji dio prašume zauzima zajednica jele, bukve i smrče. U ovoj zajednici su najkrupnija i najviša stabla smrče i jele. Drvna masa iznosi 800i—1.300 m3 po ha. Tu se nalaze dobro Doznate 4 smrče (prečnika 110 cm, 135 cm, 150 cm i 153 cm visine oko 55 m). Na najvišim predjelima ispod kamenjara niže vrha Maglica nalazi se prizemna šuma bora krivulja na granici vegetacije i služi kao snažna brana protiv erozije. Ovo rasprostranjenje 13 biljnih zajednica bez livada i pašnjaka je vrlo interesantno posebno s toga što se na relativno malom području koje čini jedinstvenu cjelinu nalazi stepenasto poredan niz biljnih zajednica. Sume i u ostalim slivovima, a naročito u slivu Careve gore odlikuju se kvalitetom i punodrvnošću. Ispod najvišeg vrha Maglica sa njegove južne strane pruža se iznad prašume Perućice prevoj Prijevor, Zelena zaravan sa koje se pruža prekrasan vidik u pravcu doline Sutjeske na planinski masiv Volujaka i Zelengore. Na Prijevoru pod samim Maglićem bila je Austrougarska karaula prema Crnoj gori. Tu se sada naziru ostatci temelja nekadašnje tvrđave. Nedaleko je od Prijevora međurepublička granica CG i BiH. Do prvog svjetskog rata na ovom mjestu i dalje prema Volujaku bila je državna granica između Austrije i Crne Gore. Na tu granicu i danas podsjećaju piramide kojima je bila obilježena državna granična linija prema Crnoj Gori. Po svojoj reljefnosti i romantičnosti Nacionalni park Sutjeska obuhvata jedno od najljepših planinskih predjela. Naročito se ističu vrhovi Maglica 2386 m, Volujak 2223 m, Sniježnica 1804 m, Ploče 1591 m, Piece 1764 m, Velika siljavica 1720 m, Tisovo brdo 1379 m, Košuta 1871 m, Treskavac 1645 m. Kad se uzme da Tjentište leži na 550 m nadmorske visine onda se tek može shvatiti kakva je izraženost reljefa na ovom području. Klima je oštra planinskog karaktera. Zime su duge i oštre, a ljeta kratka i blaga. Maksimalna godišnja temperatura iznosi + 31° C, a minimalna — 17° C, dok srednja godišnja temperatura iznosi 8° C. Srednja temperatura za vrijeme vegetacije iznosi 15,4° C. Količina oborina iznosi prosječno godišnje 134 mm od kojih 39,2 odpada na vrijeme tetraterme. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Relativna vlaga zraka iznosi za Sarajevo i Bjelašnicu 73%—86% što će. po prilici odgovarati i prilikama ovoga područja. Kako se iz svega vidi prilike su za šume u ovom području vrlo povoljne naročito obzirom na klimatske i edafske prilike. Osnovno kamenje je sedimentnog porijekla, te se razabiru tri zone formacija: paleozojski škriljci, verfenski škriljci, srednji trijas i krečnjaci. Pored krečnjaka kao glavnog kamena javlja se mjestimično dolomit, kVarcrJ pješčari i eruptivne stijene. Sutjeska sumi... Foto: P. Tomičić |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Korita potoka Hrčavke, Perućice, Suhe, Usovičkog potoka i dr. imaju kanjonski oblik radi svojih okomitih i visokih obala. Tako je glavni kamen sklon jačem raspadanju, to je stvaranje tla i trošivost kamena dosta povoljna. Tlo je većinom pokriveno debljim slojem humusa. Zbog znatne količine kreča i dobre poroznosti — tlo je kao produktivno sredstvo vrlo aktivno, te je na uzvišenijim mjestima tanje, a u uvalama deblje. Dolinom Sutjeske preko Tjentišta izgrađen je automobilski put Foča—Gacko koji prolazi preko Nacionalnog parka Sutjeska od mosta kod ušća Hrčavke u Sutjesku do više Vratara prema Hercegovini do mjesta Sastavci na dužini od 10 km. Od Tjentišta do Dragoš Sedla sagrađen je šumski put na dužini od 11 km. U izgradnji su putevi: Dragoš sedlo—Mrkalj klade—Lokva Dernečište— —Božurni dolovi—Ždrijelo 8,5 km. i kamionska cesta Lokva Dernečište (Poljana) — Ždrijelo u dužini od 6,4 km. Osim toga u perspektivi je izgradnja kamionskog puta Tjentište—Krekovi— —Hrćavka. Tako će vremenom cio ovaj kraj biti povezan putevima i otvoren za korišćenje drvne mase. Posebna važnost ovih komunikacija je u tome što će se njihovom izgradnjom omogućiti lakša posjeta istorijskim mjestima iz V ofenzive. Zakon o proglašenju područja Sutjeske Nacionalnim parkom određeno je da način uređenja, održavanja i korišćenja područja određuje se programom uređenja koga donosi I.V. NRBiH. Program uređenja naročito sadrži: — Obilježavanje i uređenje istorijskih mjesta i događaja NOB-e, te ostalih spomenika kulture. — Mjere za čuvanje i racionalno korišćenje prirodnih znamenitosti; — Mjere za čuvanje i naučno istraživanje prašumskih rezervata Perućice; — Bližu namjenu pojedinih površina (sportski lovni tereni, mjesta za logorovanje i si.) — Mrežu puteva, staza i dr. saobraćajnica; — Razmještaj sportskih, turističkih, ugostiteljskih i dr. objekata, njihov« namjenu, kapacitet i osnovne elemente o njihovom spoljnom oblikovanju. — Mjere za unapređenje, korišćenje i zaštitu šuma i dr. biljnog i životinjskog svijeta. — Uslove za održavanje i korišćenje objekata u opštoj upotrebi. Za upravljanje područjem Sutjeska kao Nacionalnim parkom osnovana je ustanova pod nazivom Nacionalni park Sutjeska sa sjedištem na Tjentištu. Nacionalni park Sutjeska — veličanstveni spomenik junacima legendarne bitke na Sutjesci Nacionalni park Sutjeska obuhvata uglavnom područje na kojemu se odigrala bitka na Sutjesci. Ova bitka obuhvata tridesetodnevna borbena dejstva na velikom prostranstvu Crne Gore, sjeveroistočne Hercegovine i jugoistočne Bosne. Međutim, pošto su se presudni događaji odigrali u dolini Sutjeske i na Zelengori opšte je prihvaćen naziv bitka na Sutjesci. Neprijateljska komanda je ova dejstva nazvala operacijom »Svare«, a kod nas su poznata i pod imenom V neprijateljska ofanziva. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 9 <-- 9 --> PDF |
U bitci na Sutjesci od naših snaga učestvovali su četiri divizije (I Proleterska divizija, II Proleterska divizija. III Proleterska divizija i VII Proleterska divizija) i jedna grupa od tri brigade svega: 16 brigada, 67 bataljona, 2 divizijona i 1 baterija artiljerije. Ukupno brojno stanje glavne operativne grupe Vrhovnog štaba bilo je 19.700 ljudi (sa 4.000 ranjenika). Neprijateljske snage sačinjavale su: njemačke, talijanske, bugarske, domobranske i ustaške jedinice i »Nacionalne« crnogorske formacije i četnici. Ukupno brojno stanje svih neprijateljskih snaga iznosilo je svega 117.000 vojnika. Prema tome međusobni brojni odnos od 1 : 7 (ne računajući ranjenike i bolesnike) je u korist neprijatelja. Za našu vojsku ovaj je odnos još nepovoljniji kad se uzme da su naši borci bili iznureni u neprekidnim borbama IV neprijateljske ofanzive. U borbama na Sutjesci poginulo je i nestalo 10.000 boraca naše vojske dok je neprijatelj imao oko 12.000 poginulih i nestalih vojnika. Nacionalni park Sutjeska je spomenik neustrašivim borcima naše revolucije koji su u vanredno teškoj bitci pokazali neviđeni heroizam, pregaraštvo i upornost. Na ovim živopisnim predjelima naša Oslobodilačka vojska vodila je krvave okršaje sa 7 puta jačim neprijateljem. Gladni, premoreni, bosi, slabo odjeveni borci silovito su išli u juriše da ne dozvole da neprijatelj sastavi obruč i uništi vojsku naše revolucije. Na Krekovima u jurišu 13 juna 1943 godine pao je slavni komandant III divizije Sava Kovačevi ć. Na manjem proplanku nalazi se njegov spomenik na kojemu su urezani stihovi: »Što to šumi Sutjeska? Krv pliva po njoj! Divizija Savina bije ljuti boj. Od Krajine do mora zna ga zemlja sva, svud se slavom pročuo komandant Sava«. Na jarbolu iznad groba besmrtnog junaka naše revolucije uvijek leprša crvena zastava. I podsjeća na podvig komandanta Save na prolivenu krv druga Tita na Milin kladama, na prosutu krv hiljada boraca palih u vrletnim stranama Sut ješke. i Tu nedaleko od Sut ješke slavni komandant III divizije čuva vječnu stražu naše revolucije. I uvek će njegov poklik »Drugovi, za druga Tita, za slobodu! Juriš! Za komunizam! Ura! odzvonjavati u srcima naših ljudi i uvijek će podsjećati na njegov herojizam. U tim stravičnim danima juna 1943. godine Proleteri su danima živjeli jagodama i neslanim konjskim mesom. Mnogi ranjenici su umjesto zavoja rane zavijali bukovim listom. I samo naprijed hrlila je vojska koja je prezrela smrt i znala samo za pobjede. 171 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Od Tjentišta preko Krekova i Miljin klada uz potok Hrčavku i dalje preko Lučkih koliba naše divizije su uspjele da iako uz ogromne gubitke izađu iz kanjona Sutjeske i da na Balinovcu predu u ofenzivu protiv neprijateljskih snaga. Kanjoni Sutjeske i Hrčavke, Usovički potok, Tjentište, Krekovi, Dragoš Sedlo, Borovno, Košur, Milin klade, Suha, Donje bare, Gornje bare, Ozren, Piece, Vilenjak, Lučke kolibe, Vrbničke kolibe, Ljubin grob, Velika košuta i dr. mjesta na ovom području su spomenik herojizma boraca Titove vojske. U klisurama Sutjeske neprijatelj je spoznao šta znači naš čovjek, ratnik, proleter koji prezire smrt kada je u pitanju Otadžbina. Upoznao je ljude za koje najbolje odgovara stih pjesnika Mažuranića: »Boj se onog tko je viko, bez golema mri jet jada«. I kad god sam prolazio strmim i besputnim terenima Sutjeske padali su mi na pamet Njegoševi stihovi: »Neka bude borba neprestana, neka bude što biti ne može«. I zaista na prostorima Sutjeske juna 1943. godine bila je nemoguća borba. U tridesetdnevnoj neprestanoj borbi vojska naše revolucije pobjedila je 7 puta jačeg neprijatelja. Nacionalni park Sutjeska obuhvata visove, zaravni, tjesnace, potoke i jezera koji oduševljavaju ljepotom pejzaža. Sve je u ovom ambijentu veličanstveno, divno, lijepo. Vrhovi masiva Volujaka i Maglica, Vilinjaka i Treskavca zadivljuju i očaravaju prirodnim ljepotama. Impresije sa ovim krajem u susretu su snažne za cio život. Naši ljudi Krajišnici, Beograđani, Dalmatinci, Crnogorci, Sandžaklije, Banijci i svi ostali koji su se borili u bitci na Sutjesci dokazali su veličinu i ljepotu našeg čovjeka. Da ovdje u prostorima Sutjeske kao da su se sjedinile veličina i ljepota prirode sa veličinom i ljepotom naših ljudi. Evo kako su pojedini učesnici bitke na Sutjesci doživjeli Sutjesku: Jevrem Popović polit, komesar IV bataljona II Proleterske piše: »Košur — prilično prostrano i pošumljeno brdo. Dio koji su Nijemci zauzeli utvrdili su bunkerima. Kad pada piša, reklo bi se," šuma iz koje nikada niko nije odsjekao stoljetnu bukvu da je proda, tužna je, plače. Kapi vode padaju sa zelenog i puckaju na suvo lišće. Kad duva vjetar — šuma stravično huči kao neka golema nadošla rijeka. Ljeti kad sunce na liticama priji ovdje je neobično lijepo. Prsti sunčevi mučno prodiru kroz zeleni ćilim, šumsko cvijeće miriše, ptice cvrkuću, svježina krijepi. I sada je svakako lijepo, ali mi tu ljepotu ne osjećamo. I mi smo kao ova šuma: radujemo se proljeću, ožiljci ostaju po nama, mnoga stabla su prestala da žive. Da li je tako? Naša rasuđivanja nisu pouzdana. Mjesto gje je uništena bukva kultivisano je njenim postojanjem. Na starim panjevima izrašće izdanci, još stasitiji i otporniji. Njih neće tresti ekrazit, one će biti očeličene sokovima iz žila predaka. Nije li tako i sa nama posustalim na krčevini života. Ovi krajevi će sačuvati mnogo tajni, ove bukve su jedini svjedoci mnogih ispovjesti ovih naših drugova koji su u ovoj divljini umirali, ranjeni, gladni, bolesni. Oni su se njoj, ovoj šumi jadali, ovu zemlju su pritiskivali i noktima kopali, povjeravali joj sve svoje.« |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Mirko Vraneš borac III Sandžačke proleterske brigade piše: »Utonuli smo u klisuru Sutješke kao u razderanu pećinu, punu neke tupe jeze. Nad njom samo komadić plavog neba, koje jedva naziremo kroz grane drveća. Sve izgleda poremećeno — i nebo i zemlja i njena modro plava odora. Jutarnji osmjeh svjetlosti kao da se prikrada iza horizonta i tromo nali ježe na divlje gudure ovoga predjela, u kome je priroda sjedinila svoje ljepote i draž, no mi ih ne primjećujemo. Osjećanja su nam ogrubljena. . . a kako je drag šum Sutjeskei kako su lijepi njeni pjenušavi valovi što nasrću na grbava pleća korita i poigravaju se trakama jutarnje svjetlosti. I onda se zmijasto grebe, kao da žure negdje valjda, da bi rekli kako Sutjeska nije više usam ljena u divljini.« Cedomir Minderović napisao je: »Sutjeska je ljepota istine i stvaralačke slobode. Sutjeska je gorka i gorda ljepota naše otadžbine, Sutjeska se uliva u našu budućnost u njenom snažnom toku, pritisnutom sa svih strana strmim, jedva prolaznim kanjonima nema kraja dok je kapi krvi u mišicama našeg čovjeka — dokle god blagi dječački osmjeh obasjava ovaj svijet.« UMJESTO ZAKLJUČKA Iz Titove riječi na Prvoj sjednici odbora za proslavu petnaestogodišnjice bitke na Sutjesci: — To je mjesto gdje se odvijala jedna od najtežih bitaka u našoj Oslobodilačkoj borbi, bitka u kojoj je, u jednom kratkom periodu, pao najveći broj sinova naših naroda, najviše svijetlih likova naše narodne revolucije i naše Oslobodilačke borbe. . . . Sirom Jugoslavije bilo je mnogo bojišta na kojima su se vodili krvavi okršaji, ali baš Sutjeska — koja je u našoj NOB-i dva puta bila poprište, a naročito prije 15 godina — najbolje odgovara da bude mjesto koje će naši narodi uvijek s ponosom gledali i podsjećati se koliko nas skupo košta ono što je stvoreno. To mjesto treba da opominje nas i buduće generacije da moraju biti poštovane one žrtve koje su pale tamo i širom cijele Jugoslavije. Jer naša zemlja, koja je čitava bila jedna velika Sutjeska i za koju je palo toliko sinova naših naroda, zaista zaslužuje da je poštuju i generacije koje dolaze.« SUTJESKA NATIONAL PARK Summary February 1962. saw the proclamation of the. River Sutjeska region a national park stretching over an area of 17,250 ha. The whole Massif is composed of rocks and mountains (Maglić Mountain of 2,380 m. altitude being the highest).. There axe also to be found numerous mountain lakes, of which Zelengorsko Lake at 1500 m. altitude is the largest and displays a special scenic efffect of these mountains. The most extensive areas of this region are colonized by forest communities of Fir, Beech and Spruce. This park is a magnificent monument to the legendary heroes of the battle at Sutjeska, June 1943. (the Fifth Bneimy Offensive) in which 10.000 fighters of our army gave their lives in a fight which lasted thirty days and nights, exhibiting unseen heroism against combined fascist troops. Therefore Sutjeska will remain a lasting monument to the heroic fighters for our liberty. |