DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 30 <-- 30 --> PDF |
po ha za jelove i bukove preborne sume uz fiziološku zrelost uzimajući u obzir debljinske stepene od 10—15 cm, 16—20 cm i t. d. To smo izradili u Sekciji za uređivanje šuma u Rijeci. U tabeli broj 1 donose se tako prerađene osnovne normale po debljinskim stepenima 12,5 cm, 17, 5 cm i t. d. za čistu jelovu i čistu bukovu prebornu šumu po hektaru uz fiziološku zrelost, a za pet Šurićevih boniteta. Međutim na obrascima na kojima se donose i obrađuju podaci za gospodarske jedinice nalaze se kolone, u kojima se traže osnovni podaci, kako sumarni tako i po hektaru za broj stabala, temeljnicu i drvnu masu po debljinskim razredima od 10—20 cm, 21—30 cm pr. pr. i t. d. Zbog toga treba podatke iz tabele broj 1 iskazati po debljinskim razredima navedenog dekadnog sistema. U tu svrhu izradili smo osnovne normale po debljinskim razredima od 10—20 cm, 21—30 cm pr. pr. i t. d. za čiste jelove i čiste bukove preborne šume po hektaru uz fiziološku zrelost, a za pet Šurićevih boniteta, što se prikazuje u tabeli broj 2. Kako su naše preborne šume uglavnom mješovite šume jele i bukve, a prikazane osnovne normale se odnose se na čiste jelove i čiste bukove preborne šume, trebalo je izraditi priručne tabele osnovnih normala za mješovite preborne šume jele i bukve uz fiziološku zrelost, a po debljinskim razredima od 10—20 cm, 21—30 cm pr. pr. i t. d. Na osnovu podataka iz tabele broj 2 a na temelju omjera smjese izračunali smo broj stabala i drvnu masu osnovnih normala za svaki debljinski razred i za omjere smjese od 0,9 do 0,1 po hektaru za pet Šurićevih boniteta uz fiziološku zrelost za mješovite preborne šume jele i bukve. Radi ilustracije navodi se u tabeli broj 3 treća normala (za treći bonitet) razrađena za mješovite preborne šume jele i bukve. Iz ovih tabela mogu se izračunati podaci osnovnih normala po broju stabala i drvnoj masi po debljinskim razredima za međubonitete. Praktična primjena »Novog sistema uređivanja šuma« prof. dr. Dušana Klepac izvršena je tokom 1962. godine na više gospodarskih jedinica na šumsko- privrednim područjima Velike Kapele i Risnjaka. Drvni fond gospodarskih jedinica bio je ustanovljen totalnom klupažom svih stabala u sastojinama s taksacionom granicom od 10 cm pr. pr., pa na više po debljinskim stepenima od 10—15 cm, 16—20 cm pr. pr. i t. d. Prirast je izmjeren pomoću Presslerovog svrdla, a izračunan pomoću postotka prirasta i vremena prijelaza po metodi prof. dr. D. Klepca. Etat je određen »iz velikog u malo« i »iz malog u veliko« pomoću formule: -"O-TŠF)-´ M znači drvnu masu prebor. sastojine po ha prije sječe; p — postotak prirasta; 1 = ophodnjica; f = faktor korekcije (izračunan iz odnosa konkretne i normalne drvne zalihe bez obzira na ostale karakteristike sastojina). Računom dobiveni etat uspoređen je sa razlikom, koja se dobije između konkretne i normalne drvne zalihe, pa je utvrđeno da rezultati dobiveni na osnovu formule zadovoljavaju. Nadalje su grafički prikazane konkretne frekvencije krivulje broja stabala i komparirane sa normalnim frekvencijskim krivuljama broja stabala u uravnoteženoj prebornoj šumi. Konstatirano je, |