DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 40     <-- 40 -->        PDF

PRILOG POZNAVANJU ŠTETNIKA HRASTA PLUTNJAKA
(Quercus suber L.)


ING. BRANIMIR MARINKOVIC


Već nekoliko godina pojavljuje se na nekim listačama u arboretumu Šumarske
škole za krš u Splitu jedan kukac, o kojemu je vrlo malo ili gotovo ništa
napisano u domaćoj entomološkoj literaturi.


Premda je hrast plutnjak rijetka vrst drveća kod nas, ipak smatram da je
vrijedno zabilježiti tog njegovog štetnika, kako radi evidentiranja samog štetnika,
tako i radi poznavanja svih štetnih kukaca koji napadaju jednu određenu
biljnu vrstu (u konkretnom slučaju hrast plutnjak).


Prema vlastitom saznanju, i podacima iz literature, hrasta plutnjaka ima na
našoj Jadranskoj obali na svega nekoliko mjesta. Ta nalazišta su: šuma »-Dundo«
na Rabu, zatim »Velika Poma« na zapadnom dijelu otoka Mljeta (svega 2 stabla),
te u Toplici kod Bara (imanje biv. poljoprivredne škole), i navodno, kod Pule
(u koliko to nije Quercus pseudosuber L.). I na svim tim nalazištima ima svega
po nekoliko stabala, ukoliko su ona još i danas sva na životu.


U arboretumu Šumarske škole za krš u Splitu nalaze se dva stabalca, od.


kojih je jedno visine 3,5 m, a drugo 1, 5 m.


Prema tome, štetni kukac o kojem je riječ, ne može kod nas uzrokovati na


plutnjaku neku veliku ekonomsku štetu, ah ta šteta može u biološkom pogledu


biti znatna.


Opis kukca. Štetni kukac, koji se već nekoliko godina javlja, zapravo je jedna
zlatica (Chrysomelidae), čije je naučno ime Miopristis dentipes Ol. To je malen
kukac, jer se veličina imaga kreće oko 6—7 mm. Pokrilja (elytre) su žute dö
žutosmeđe boje, a tako isto i dorzalni dio prsišta. Neki primjerci imaga imaju po
dvije crne tačke na svakom pokrilju (i to na bazi i vrhu pokrilja). Čitavo tijelo,
a naročito zadak, obraslo je sitnim dlačicama, koje se prostim okom ne vide.


Vrijeme pojave. U navedenom arboretumu utvrđen je ovaj štetnik prvi put
1947. na lišću Rhus typhina. Da li se je/javljao i dalje od te godine do 1956 g.,
nije mi poznato, jer tada nisam radio ujSplitu. Međutim, 1959. g., i to početkom
jula, opet se pojavio, ali ovaj put na hrastu plutnjaku (Quercus suber L.). Oba
puta determinaciju štetnika izvršio je splitski entomolog-koleopterolog Petar
Novak.


Koncem maja 1962. g. ponovno sam ga pronašao u istom arboretumu i to na
Quercus suber-u i Quercus ilex-u.
Ove 1963. g., također koncem mjeseca maja. pojavio se opet, ali samo na


Quercus suber-u.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 41     <-- 41 -->        PDF

Vrst štete. Ovaj kukac oštećuje lišće grizenjem. Grizotine su nepravilnog oblika,
i vjerovatno samo grizenje počinje s ruba lista i napreduje prema glavnom nervu,
koji ostaje neobršten s djelićima plojke. Ponajviše je izgrizen mladi list, koji još
nije otvrdnuo (postao kožast), kao što su to stari listovi; dakle stradaju najviše
terminalni dijelovi stabla i grana.


Invazija, ili rojenje, traje svega 2—3 dana, a zatim se imaga nigdje više ne
pojavljuju u bližoj okolici. Pošto je navedenih godina vršeno kemijsko suzbijanje
neposredno nakon što su imaga zapažena, možda su upotrebljeni insekticidi djelovali
na ovog kukca repulzivno.


Podaci iz laterature. Kao što sam gore naveo, podaci u literaturi o ovom kukcu
su veoma mršavi, da ne kažem nikakvi.
Prema Novaku (1) Miopristis dentipes 01. napada: Pistacia-u lentiscus
i P. terebinthus, Quercus ilex, te Q. pubescens LQ. cerris.
K o v a č e v i ć (4) ga spominje samo s jednom rečenicom (da dolazi na
lišću hrastova u primorskim krajevima). Isti autor u Šumarskoj enciklopediji


I. dio (lit. pod 3) nabraja ga zajedno s ostalim štetnicima, koji općenito napadaju
rod hrastova.
U ključu za određivanje štetnika šumskog drveća (!jt. pod 5) nije uopće
spomenut, a tako ga isto ne spominje ni M i k 1 o š (6) kao štetnika Quercus
ilex-a kod nas.


Ni R a ši ć (2) u svojoj opširnoj monografiji o hrastu plutnjaku, ne spomi


nje ga uopće kao štetnika te vrste, ni kod nas, a ni u zemljama Mediterana u


kojima se gaji ova vrst hrasta.


Isto tako ni Barbe y (lit. pod 7) ne spominje ga kao štetnika hrastova.
Prema tome, vjerovatno se ovaj kukac smatra beznačajnim štetnikom hrastovog
lišća.


Suzbijanje. Godine 1959. čim je primijećeno brštenje listova, tretirao sam na


padnuto stablo nekim praškovitim insekticidom. Pošto sam propustio da to od


mah zabilježim, sada držim da je to bio Agrocide 7 (Chromos).


Godine 1962. izvršeno je suzbijanje prskanjem s emulzijom Etiola u koncen


traciji od oko 0,3%.


Ove 1963. godine izvršio sam zaprašivanje napadnutog stabla s Lindan P-l


(Chromos).


U sva tri spomenuta slučaja, početno djelovanje insekticida bilo je vrlo


dobro, jer su imaga popadala na tlo izvrnuvši se na leđa. Stabalca više nisu


uopće bila napadana te godine, a niti se u arboretumu mogao pronaći ovaj ku


kac na drugim biljkama. Međutim, izgleda mi, da gore spomenuta sredstva nisu


izazvala 100% mortalitet, jer ih je slijedećih dana tlu bilo vrlo malo. Postoji


mogućnost da su ih (možda!) pojele neke insektivorne životinje (gušteri, ptice


ili neke druge), ušlo manje vjerujem. Vjerojatnije mi se čini, da upotrebljeni


insekticidi nisu smrtonosno djelovali na sve image, već više-manje repulzivno.


Zaključak. Zlaticu Miopristis dentipes 01. treba uvrstiti u još jednog defoliators


kako Quercus subera, tako i Quercus ilex-a.


Suzbijanje ovog kukca treba vršiti nsekticidima sa jakim početnim djelovanjem
(npr. na bazi HCH ili buhača), ili i nekim drugima (npr. na bazi estera
fosforne kiseline), a to treba pokusima provjeriti.


203




ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 42     <-- 42 -->        PDF

UBOTREBLJENA LITERATURA:


1.
Novak Petar: Kornjaši Jadranskog primorja (Coleoptera), Zgb. 1952, g.
2.
Radišić ing. J.: Querous .suiber L., Zgb. 1940. g.
3.
Šumarska enciklopedija I. dio, Zgb. 1959. g. str. 547—555.
4.
Kovačević dr. Z.: Primijenjena entomologija III. dio, Zgb. 1956. g.
5.
Šumarski priručnik I. i H. dio, Zgb. 1946. g.
6.
Mikloš ing. L.: Zapažanja o pojavi i štetnosti nekih insekata na crniiki u Hrvatskom
Primorju i Dalmaciji, Šum. list br. 6—7/1959. g.
7.
Barbey A.: Traite d´entomologie forestiere, II. edit., Paris, 1925. g.
A CONTRIBUTION TO THE KNOWLEDGE OF INSECT PESTS ON CORK OAK
(Quercns suber L.)


Summary


In recent years the author has established on a number of trees of Cork Oak
(Qu ere us suber iL.) grown in the Arboretum of the Forestry School at Split
(Dalmatia) a new insect which attacks leaves of this exotic tree species. We are
concerned with a Chrysomelid called M i o p r i s t i s dentipes Ol., which so
far has not occurred on Cork Oak in this country.


Control measures of this insect by means of chemicals have produced satisfactory
results.