DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Vrst štete. Ovaj kukac oštećuje lišće grizenjem. Grizotine su nepravilnog oblika, i vjerovatno samo grizenje počinje s ruba lista i napreduje prema glavnom nervu, koji ostaje neobršten s djelićima plojke. Ponajviše je izgrizen mladi list, koji još nije otvrdnuo (postao kožast), kao što su to stari listovi; dakle stradaju najviše terminalni dijelovi stabla i grana. Invazija, ili rojenje, traje svega 2—3 dana, a zatim se imaga nigdje više ne pojavljuju u bližoj okolici. Pošto je navedenih godina vršeno kemijsko suzbijanje neposredno nakon što su imaga zapažena, možda su upotrebljeni insekticidi djelovali na ovog kukca repulzivno. Podaci iz laterature. Kao što sam gore naveo, podaci u literaturi o ovom kukcu su veoma mršavi, da ne kažem nikakvi. Prema Novaku (1) Miopristis dentipes 01. napada: Pistacia-u lentiscus i P. terebinthus, Quercus ilex, te Q. pubescens LQ. cerris. K o v a č e v i ć (4) ga spominje samo s jednom rečenicom (da dolazi na lišću hrastova u primorskim krajevima). Isti autor u Šumarskoj enciklopediji I. dio (lit. pod 3) nabraja ga zajedno s ostalim štetnicima, koji općenito napadaju rod hrastova. U ključu za određivanje štetnika šumskog drveća (!jt. pod 5) nije uopće spomenut, a tako ga isto ne spominje ni M i k 1 o š (6) kao štetnika Quercus ilex-a kod nas. Ni R a ši ć (2) u svojoj opširnoj monografiji o hrastu plutnjaku, ne spomi nje ga uopće kao štetnika te vrste, ni kod nas, a ni u zemljama Mediterana u kojima se gaji ova vrst hrasta. Isto tako ni Barbe y (lit. pod 7) ne spominje ga kao štetnika hrastova. Prema tome, vjerovatno se ovaj kukac smatra beznačajnim štetnikom hrastovog lišća. Suzbijanje. Godine 1959. čim je primijećeno brštenje listova, tretirao sam na padnuto stablo nekim praškovitim insekticidom. Pošto sam propustio da to od mah zabilježim, sada držim da je to bio Agrocide 7 (Chromos). Godine 1962. izvršeno je suzbijanje prskanjem s emulzijom Etiola u koncen traciji od oko 0,3%. Ove 1963. godine izvršio sam zaprašivanje napadnutog stabla s Lindan P-l (Chromos). U sva tri spomenuta slučaja, početno djelovanje insekticida bilo je vrlo dobro, jer su imaga popadala na tlo izvrnuvši se na leđa. Stabalca više nisu uopće bila napadana te godine, a niti se u arboretumu mogao pronaći ovaj ku kac na drugim biljkama. Međutim, izgleda mi, da gore spomenuta sredstva nisu izazvala 100% mortalitet, jer ih je slijedećih dana tlu bilo vrlo malo. Postoji mogućnost da su ih (možda!) pojele neke insektivorne životinje (gušteri, ptice ili neke druge), ušlo manje vjerujem. Vjerojatnije mi se čini, da upotrebljeni insekticidi nisu smrtonosno djelovali na sve image, već više-manje repulzivno. Zaključak. Zlaticu Miopristis dentipes 01. treba uvrstiti u još jednog defoliators kako Quercus subera, tako i Quercus ilex-a. Suzbijanje ovog kukca treba vršiti nsekticidima sa jakim početnim djelovanjem (npr. na bazi HCH ili buhača), ili i nekim drugima (npr. na bazi estera fosforne kiseline), a to treba pokusima provjeriti. 203 |