DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Glasne teme i peikasi ZAVOD ZA ČETINJAČE JASTREBARSKO Zavod je osnovala 1960. godine Poljoprivredno šumarska komora NRH rješenjem broj 94-1/1960 od 11. IV I960., a njegovo privremeno sjedište bilo je u Zagrebu. Prvobitno je određeno da njegovo stalno sjedište bude u Karlovcu, no zbog pogodnije lokacije u Jastrebarskom od te se je namjere odustalo. Zavod je počeo radom u sjedištu 1. III 1961. godine. Rješenjem o osnivanju određeni su osnovni zadaci i uloga, koju Zavod kao jedina ustanova te vrste u zemlji treba da ima. Osnovni zadaci, koji su time stavljeni pred Zavod ogledaju se, u naučno istraživačkom radu, na četinjačama brzog rasta, a da se pri tome koriste najsuvremenije metode. Pošto je već prva 1961. godina pokazala da je Zavod sposoban da udovolji zahtjevima, koji su pred njega postavljeni, osnivač je nakon mišljenja Savjeta za naučni rad NRH, izdao rješenje, broj 1451/1961. od 26. X 1961., o osnivanju Zavoda kao naučne ustanove. Tako je 1962. godina u stvari prva godina Zavoda u svojstvu naučne us tanove. Početkom godine obim posla i broj članova kolektiva znatno su se povećali, ier ie Zavod na temelju rješenja Sekretarijata za šumarstvo NRH preuzeo dio Pngor*ko-pl?ninskih šuma Šumskog gospodarstva Karlovac, sa područja Šumarije Jastrebarsko. Te šume dane su na upravljanje Zavodu kao šume sa posebnom namjenom, da služe u istraživačke svrhe. Za svladavanje teškoća koje su stajale pred Zavodom, pošto se je Zavod još uvijek nalazio u izgradnji, bilo je potrebno mnogo entuzijazma i samoprijegore kod svih članova kolektiva. Takvu potrebu shvatio je cijeli kolektiv, a glavna Lelja je bila. da se što prije i čvršće stane na vlastite noge. Zbog toga je težište bačeno na školovanje kadrova, investicionu izgradnju i komploUranje opreme. Unatoč financijskim poteškoćama izvršena je znatna izgradnja najvažnijih objekata Od pomoći koje je Zavod u te svrhe dobio u prošloj godim pofobno se ističe ona. koju je dao Sekretarijat za šumarstvo NRH, a zatim Jugoslavenski savjetodavni centar. Osnovne org. jedinice Zavcda jesu: I Sekretarijat. II Naučno istraživački sektor, podijeljen na 5 odsjeka .za vršenje naučno istraživačkog rada. III »Dobro« podijeljeno na šumu i rasadnik. Tu je bila uključena i meha nizacija čijim kompletiranjem su sazreli uvjeti, da u 1963. godini i ona bude posebna organizaciona jedinica u sastavu »Dobra«. Takovu podjelu prihvatio je Savjet Zavoda na svojoj sjednici od 20. siječ nja 1962. godine i ona je unijeta u Pravila Zavoda. Rad u 1962. godini. Obzirom na početak rada Zavoda kao naučne ustanove, početak je bio u znaku izrade osnovnih akata, kao što su: Pravila, pravilnici (Pravilnik o raspodjeli čistog prihoda, o raspodjeli osobnih dohodaka, o HTZ-u o korištenju inventarske odjeće i obuće), Sistematizacije radnih mjesta i si. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Stanje kadrova nije bilo potpuno zadovoljavajuće, jer Zavod nije bio u mogućnosti da za sva mjesta osigura odgovarajuće kadrove. U 1962. godini nastavljeno je sa školovanjem na postdiplomskom studiju 5 mladih inženjera, čije je školovanje započelo u 1961. godini. Uz to u 1962. godini upućen je na postdiplomski studij još jedan polaznik. Pored postdiplomskog studija omogućeno je tim istim ljudima polaženje tečaja za učenje stranih jezika. U želji da ima što stručniji kadar Zavod je predložio dvojicu postdiplomskih studenata za specijalizaciju u inozemstvu. Zavod za četinjače Jastrebarsko — zgrada laboratorija Unatoč toga što Zavod nije. mogao popuniti sva radna mjesta, ipak je došlo do znatnog povećanja broja radnika svih kvalifikacija. Tako su 2 šumarska inženjera i 1 tehničar, te 20 radnika prešli na rad iz Šumskog gospodarstva Karlovac, nakon pripojenja dijela šuma Šumarije Jastrebarsko. Nakon raspisanog natječaja u Odsjeku za uzgoj popunjeno je mjesto agronoma i 1 tehničara, a za rukovodioca rasadnika primljen je 1 inženjer šumarstva. Da bi se stručnost kadra podigla na svim radnim mjestima nastojalo se je iz nekvalificirane radne snage odvojiti one radnike, koji svojim zalaganjem i sposobnostima obećavaju, da su sposobni postići određene kvalifikacije i zadovoljiti na odgovornijim mjestima. Tako su 2 radnika poslana na tečaj za trak " \ 208 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 45 <-- 45 --> PDF |
toriste, dok je 1 premješten na rad u mehaničku radionu. Nekolicina se pak nastoji osposobiti za predradnike, kao i za vršenje drugih specijalnih poslova npr. u radu sa strojvevima i si. Opći nivo radnika podići će se općom naobrazbom, koju oni stiču polaskomvečernje osmogodišnje škole. Osim toga srednje, više i visoke škole kao izvanredni polaznici pohađa 5 radnika. Stanje kadrova prema stručnosti i kvalifikacijama je slijedeće: sa visokom stručnom spremom 15 sa srednjom stručnom spremom 6 nepotpuna stručna sprema 2 kvalificirani radnici 16 polu i nekvalificirani 23 Svega zaposlenih u 1962. g. 62 Pored ovih radnika za vršenje sezonskih poslova angažirana je u 1962. godini povremena radna snaga i to u prosjeku 25 radnika tokom godine. Ti radnici angažirani su kako u rasadniku tako i u šumi. Zavod je posjetilo više grupa i pojedinaca iz zemlje i inozemstva. Opća ocjena njihovih zapažanja je pozitivna. Između ostalih Zavod je posjetila za vrijeme zasjedanja u Jugoslaviji Potkomisija FAO-a za mediteran. Isto tako posjet su izvršili neki članovi FAO-a Potkomisije za topole za vrijeme zasjedanja u Zagrebu. Od grupnih posjeta iz inozemstva u 1962. godini vrijedno je spomenuti posjet delegacije šumarskih inženjera iz Bugarske. Od pojedinaca iz inozemstva Zavod su posjetili stručnjaci iz SAD-a, Poljske i Cehoslovačke. Tokom godine Zavod su posjetili mnogi pojedinci i grupe iz zemlje: Sekretar za šumarstva NRH, koji je posjetio Zavod u više navrata, predsjednik NOG Zagreb Holjevac i sekretar CK SKH Marijan Cvetković, predstavnik Jug. savjetodavnog centra, predstavnici Saveznog i Republičkog Savjeta za naučni rad, direktori šumskih gospodarstava sa najbližim saradnicima. U 1962. godini organizirana je praksa u rasadniku za rasadničare i šefove uzgoja iz zainteresiranih gospodarstava. U toj godini bilo je 5 praktikanata. Kroz prošlu godinu evidentirana su 2 posjeta studenata Šumarskog fakulteta u Zagrebu i više posjeta učenika srednjih šumarskih škola. Uz ove posjete, Zavod su još pojedinačno posjećivali predstavnici raznih gospodarstava sa područja NR Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine, kojom prilikom su im davana uputstva osobito za rad u rasadniku, a posebno mehanizacije. U 1962. godini nastavljena su proučavanja glavnih vrsta drveća četinjača brzog rasta na njihovim nalazištima u našoj zemlji. Proučavanjem je obuhvaćeno gotovo cijelo područje države odnosno sva nalazišta četinjača, koja dolaze u obzir u ovome radu. Ova proučavanja uporedo vrše nosilac zadatka i koautori na pripadajućim područjima, istražujući one vrste, koje tamo pridolaze. Istraživanja se vrše po novoj metodi za koju je izrađena metodologija rada. Predviđeno je, da se terenski radovi dovrše u 1964. godini, a dobiveni podaci konačno obrade u 1965. godini. U vezi sa potrebom na sadnom materijalu naročite kvalitete, koji će služiti za podizanje plantaža i intenzivnih kultura četinjača, u 1962. godini znatno su proširena istraživanja u rasadničkoj proizvodnji. Za izvjesne pokuse osim rasadnika u Jastrebarskom upotrebljeni su i neki drugi rasadnici. U daljnjem radu teži se, da se ova istraživanja ne samo povećaju s obzirom na postojeće probleme, |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Hego i da se uporedo vrše na različitim rasadničkim tlima i u različitim klimatskim prilikama. .´..,.. U cilju da se čim prije dobiju odgovori na neke probleme plantažne proizvodnje, osnovani su na području Jastrebarskog ogledi plantaža brzorastućih četinjača. Ovi su ogledi osnovani po standardnoj metodologiji, koja se primjenjuje u poljoprivredi odn. u plantažnoj proizvodnji topola. -Uporedo sa navedenim radom vršena su i neka druga istraživanja, koja su važna za kompletiranje znanja o proizvodnji drveta brzorastućih četinjača u plantažama i intenzivnim kulturama. To se u prvom redu odnosi na tipove zemljišta, koja više ili manje odgovaraju za navedenu proizvodnju. Zavod za četinjače Jastrebarsko — Rasadnik Proučavanje plantažne proizvodnje drveta brzorastućih četinjača kao tema naučno-istraživačkog rada sadržava mnogo problema, koji su u okvirnom programu rada svrstani po svojoj srodnosti u podteme: Biološka svojstva brzorastućih domaćih i udomaćenih stranih vrsta četinjača Svrha ovih istraživanja sastoji se u utvrđivanju faktora proizvodnje drveta glavnih vrsta brzorastućih četinjača, u dosadašnjem načinu uzgoja i na stani |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 47 <-- 47 --> PDF |
štima različitih karakteristika, koji su odlučujući za srednji do visok prinos. Zato se analiziraju prirasti srednjih i maksimalnih stabala u izbornom nalazištu, a istodobno istražuje tlo i korjenski sistem. Na taj način dobiće se podaci o prednosti vrste i faktorima srednje do visoke proizvodnje na definiranim staništima. To će poslužiti kao baza za izbor vrsta i proračun prihoda drveta u nasadima plantaža i intenzivnih kultura. ´ Izrađena je metodologija rada za popis nalazišta glavnih vrsta brzorastućih četinjača u našoj zemlji, za izbore reprezentativnih objekata i istraživanja u njima. Razrađen je način dendrometrijskih i dr. istraživanja i određeni cilj rada. Na temelju ove metodologije, u toku godine izvršen je popis 856 nalazišta četinjača u našoj zemlji. U reprezentativnim nalazištima oboreno je i sekcionirano 149 stabala sa 1.550 izrezanih kolutovä. Izvršene su 433 dendrometrijske analize. Iz uporedbe dendrometrijski analiziranih srednjih i maksimalnih stabala glavnih vrsta drveća četinjača proizlazi njihova relativna viša ili niža mogućnost na sadašnjim nalazištima. Na temelju takvih analiza mogu se orijentaciono prikazati prinosi drvnih masa tih vrsta, ako bi se one po dosadašnjem načinu (bez obrade tla, gnojidbe i dr. mjera) uzgajale npr. u intenzivnim kulturama. U daljnjem radu, u kojem će se analizirati tlo s obzirom na njegova svojstva, napose na stanje hraniva te korjenov sistem s obzirom na veličinu i prostorni smještaj, moći će se ustanoviti, koje bi mjere trebalo poduzeti na istom tipu tla, da se poveća prirast, ako se ta vrsta uzgaja u plantažama i intenzivnim kulturama. Proučavanje zemljišta U 1962. godini započeta su proučavanja zemljišta, koja su više ili manje prikladna za nasade brzorastućih četinjača intenzivnog uzgoja. Prema razrađenom programu izvršena su slijedeća istraživanja: a) Karakterizacija tala nekih pašnjačkih površina na području Hrvatske (lokalitet Jastrebarsko), koja su namjenjena plantažiranju četinjačama. Istraživan je vodo-zračni režim, plodnost i dr. karakteristike, koje su ekološki zna-´ čajne. Tla ovih pašnjaka spadaju u grupu ABC profila (pretežno parapodzol). Terenska istraživanja obuhvatila su 130 ha površine, na kojoj je istraženo 10 profila. Izvršeno je 250 laboratorijskih određivanja pedofiziografskih osobina (rad je obavio prof. dr. Škorić sa Poljoprivrednog fakulteta u Zagrebu). b) Vršena su stacionarna pedološka istraživanja tla u rasadniku (Jastrebarsko) s obzirom na bilans hranjiva, sadržaj i sastav humusa i reakcije tla. Ovim se radom dolazi do uvida u dinamiku zemljišnih procesa i omogućuje primjena određenih mjera u cilju postizanja boljih zemljišnih uslova u rasadničkoj proizvodnji četinjača. c) Na većem broju lokaliteta u Hrvatskoj, izvršena su rekognosciranja i sondažna istraživanja tala, koja dolaze u obzir i za nasade četinjača. Na temelju toga rada izvršit će se u 1963. godini karakterizacija tala reprezentativnih nalazišta četinjača u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na mogućnosti njihovog bonitiranja za nasade četinjača i određivanja korelacije između prirasta i nekih pedofiziografskih osobina. 209 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Šumsko sjeme Provedeno je prvo istraživanje mogućnosti sabiranja sjemena američkog borovca (Pinus strobus L.) prije sezone masovnog zri jenja češera. Sakupljeni su uzorci češera u 5 vremenskih perioda. Preostaje ispitati i uporediti stepen klijavosti uzoraka. Ovaj rad obavit će se u proljeće 1963. godine, prilikom serijskog ispitivanja klijavosti drugog sjemena, namijenjenog proizvodnji sadnog materijala. U izvještajnoj godini nastavljeno je proučavanje problema odgovarajućih provenijencija sjemena zelene duglazije (Pseudotsuga taxifolia v. viridis) sa JJPJ W^t t ™ Zavod za četinjače Jastrebarsko — Radovi u rasadniku njenog prirodnog areala. Sastavljen je uporedni pregled klime kontinentalnog dijela Hrvatske i odgovarajućeg geografskog pojasa prirodnog areala te vrste i određena su prethodna poklapanja. U daljnjem radu, u kojem će se postepeno proširiti proučavanja na cijeli teritorij naše zemlje, primijenit će se i neke druge metode, koje sigurnije karakteriziraju klimu, a naročito vegetacijski period. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Metode sjetve sjemena, uzgoja i presađuje sadnica u šumskom rasadniku U toku godine osnovani su komparativni ogledi u rasadniku Jastrebarsko, djelomično Varaždin i Nova Gradiška (u ovom posljednjem ogled je uništen od jakog proloma oblaka i poplave). Ovim ogledima želi se pronaći najbolje metode uzgoja, koje osiguravaju proizvodnju naročito kvalitetnog, zdravog sadnog materijala, sposobnog za brži početni i daljnji rast u nasadima plantaža i kultura. Primijenjena je metoda linearnog poređaja. varijanti i repeticija. U tretiranju nalazile su se ove vrste drveća četinjača: zelena duglazija, porijekla SAD, američki borovac, nalazište Jastrebarsko, sudetski ariš, porijeklo CSR, obični bor, nalazište Glina i obična smreka, nalazište Jastrebarsko. Budući da su ovi ogledi uticani godišnjim vremenskim prilikama, oni se nužno moraju ponavljati u toku nekoliko godina. Zbog toga i dobiveni rezultati su tek početni. U isto vrijeme osnovani su i ogledi sa različitim vrstama i provenijencijama egzotičnih četinjača na bazi sjemena iz inostranstva, te slični ogledi na bazi sjemena iz naše zemlje. Na ovim ogledima proučava se uspjeh rasta i uzgoja vrsta u rasadniku, a proizvedeni sadni materijal kasnije će poslužiti za komparativne oglede u Arboretumu i na određenim punktovima u cilju proučavanja rasta i dr. osob´na toga materijala. Proučavanje plantažne proizvodnje četinjača. U toku godine Zavod je započeo osnivanje oglednih nasada brzorastućih četinjača u konsocijaciji sa poljoprivrednim međukulturama (plantaže) na vlastitom području. a) Plantaža »Izimje« veličine 4,84 ha (ukupna površina 7,40 ha — zaštitni pojas), na kojoj je zasađen borovac na razmake 5 X 2.5 m. Planirane međukulture: grahorica i zob zasijane su u jesen, a soja, lupina i krumpir bit će zasijane u proljeće 1963. godine. Ogledom koji je osnovan s obzirom na poljoprivredne međukulture u šahovskom poredaju želi se istražiti međusobni utjecaj na rast odnosno prinos navedene šumske vrste i poljoprivrednih usjeva. b) Plantaža »Volovje II«, veličine 5,13 ha (ukupno 10 ha), na kojoj je zasađen obični bor, ariš, zelena duglazija i obična smreka u konsocijaciji sa planiranim poljoprivrednim usjevima, koji će se sijati u proljeće 1963. godine. Cilj ovog ogleda je istovjetan kao i kod prvog ogleda ali za druge šumske vrste. Biološka svojstva biljnih bolesti. Suradnjom koautora Instituta u Beogradu (prof, dr. Krstić) nastavljeno je u toku godine proučavanje gljivice Actinothyrium marginatum i Armillaria mellea. 2. ODSJEK ZA GENETIKU I SELEKCIJU U 1962. godini produženi su radovi iz 1961. godine po temi: »Oplemenjivanje i selekcija šumskog drveća četinjača«. Ti radovi podijeljeni su u grupe: — Selekcija U 1962. godini predviđeno je na čitavom području FNRJ odabiranje plus stabala molike, običnog bora, crnog bora, evropskog ariša, borovca, jele, smrče i duglazije u ukupnom broju od oko 150 do 200 komada. U tom vremenskom periodu odabrano je sveukupno 608 komada. Na izdvajanju plus stabala radili su nosioc teme sa koautorima. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 50 <-- 50 --> PDF |
Plus stabla odabrana su na osnovu njihovih fenotipskih karakteristika po jedinstvenom kriteriju. Sada se radi na tome da se načini jedna centralna kartoteka za plus stabla četinjača u FNRJ. Važni rezultati kod izbora plus stabla su ovi: Kod izbora plus stabala raznih vrsta četinjača ustanovljeno je, da kod većine vrsta postoji više formi (rasa ekotipova). Buduće da bi neke od tih formi bile od posebnog značaja kod daljeg rada na oplemenjivanju, vršena su istraživanja u pravcu utvrđivanja pojedinih formi unutar vrsta. Promatrane su morfološke karakteristike, anatomska građa iglica, kao i utjecaj kasnih mrazeva na dotično stablo. — Hibridizacija U 1962. godini hibridno sjeme koje.smo proizveli 1961. godine posijali smo i uzgojili biljke. Isto tako vršen je daljnji uzgoj hibrida od prijašnjih godina. Zavod za četinjače Jastrebarsko — Umjetna kiša u rasadniku U Zavodu za četinjače Jastrebarsko postoje među-vrsni i unutar-vrsni hibridi F-l generacije od evropskog i japanskog ariša. Oni su ove godine cvali, te je na njima izvršeno umjetno oprašivanje za dobivanje F-2 generaciie i test križance. " |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 51 <-- 51 --> PDF |
U Zavodu za četinjače Jastrebarsko vršena je umjetna hibridizacija sa crnim borom. U NR Makedoniji vršena je umjetna hibridizacija sa petoigličavim borovima i sa običnim borom. U Zavodu za četinjače Jastrebarsko na površini od oko 1 ha uzgojeni su hibridi ariša koji su sada stari 5 godina. Rast tih biljaka promatran je tokom njihovog života i za prve 3 godine obrađeni su podaci o čemu je napisan rad pod naslovom: »Novi prilog oplemenjivanja ariša« Šumarski list broj 1—2, Zagreb 1962. U Zavodu za četinjače Jastrebarsko tokom 1962. godine vršen je uzgoj i promatranje razvoja međuvrsnih hibrida P. nigra X P. halepensis. Ovaj hibrid je prvi put kod nas uzgojen, a koliko nam je poznato i uopće u svijetu. — Citološka istraživanja Citološka istraživanja u stvari predstavljaju produžetak radova iz 1961. godine. Budući da se sa citologijom naših četinjača uglavnom nije nitko bavio, a i u svijetu postoji vrlo malo radova o tome to je potrebno bilo razraditi metode rada. Tako je i 1961. godine započet rad na tome problemu. — Vegetativno razmnažanje A. Kalemljenje u 1962. godini vršeno je vegetativno razmnažanje slijedećih vrsta: P. nigra, P. silvestris, P. peuce, Larix europaea, Larix leptolepis, Picea abies, Picea omorica, Abies grandis, Pseudotsuga taxifolia. Istraživanja u tom pravcu vršena su sa svrhom, da se ustanovi koja metoda cijepljenja na slobodnom najbolje odgovara u raznim područjima naše države. Pored toga kalemljenje se vršilo i radi radova na podizanju živih arhiva naših kao i stranih četinjača, a i za stvaranje materijala za sjemenke plantaže. B. Upotreba reznica. Postavljen je pokus iz prošle godine ožiljavanje reznica, smrče i obične jele. Upotrebljen je isti metod komparativnom primjenom heteroanuxina, indol-3-maslačeve kiseline u koncentraciji 0,2 do 0,3%. —. Sjemenske plantaže Na problem podizanja sjemenskih plantaža izvan prirodnog područja rasprostranjen ja vršena su u 1961. godini opažanja na terenu. U Zavodu za četinjače, Jastrebarsko tokom 1962. godine podignuta je sjemenska plantaža zelene duglazije na površini od 2 ha. Zemljište za sjemenske plantaže crnog bora, običnog bora i ariša je priređeno, te će se radovi na tome nastaviti u 1963. godini. »DOBRO« Zavoda je počelo djelovati 1. I 1962. godine, te je prošla godina bila godina organizacionog sređenja, a i školovanje kadrova osobito u rasadničkoj proizvodnji, te sticanje iskustva. Zavod gospodari sa šumama u površini od 3.492 ha, a koje se sastoje iz dvije gospodarske jedinice i to: Jastrebarske prigorske šume i Pl jesi vica. Gosp. jedinica Jastrebarske prigorske šume-« nalazi se u prigorskim predjelima na području šumske zajednice Querceto-Carpinetum. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 52 <-- 52 --> PDF |
Veći dio sastojina ove jedinice jesu grabove i hrastove panjače, na kojim površinama će se podići ogledne i prirodne plantaže i intenzivne kulture četinjača brzog rasta (duglazija, borovac, ariš, bijeli bor). Za ovu jedinicu postoji odobrena gospodarska osnova, no trebat će mijenjati smjernice gospodarenja s obzirom na demonstraciono-oglednu ulogu. Gospodarska jedinica »Plješivica« sastoji se pretežno iz bukovih šuma te zauzima brdske predjele (870 m). Na južnim ekspozicijama nalaze se šikare. Također ima devastiranih bukovih sastojina (bivše ZZ). Ova jedinica poslužti će Zavodu kao demonstracioni objekat za unošenje četinjača u šume Zavod za četinjače Jastrebarsko — Pokrivanje sadnica u rasadniku listača na razne načine. Za ovu jedinicu ne postoji gospodarska osnova, već je samo izvršena rearnbulacija. Za podmirenje kvalitetnih sadnica četinjača brzog rasta Zavod ima r asadni k u površini cea 22 ha, a razdijeljen je na 10 polja (A do J). Rasadnik je osnovan 1961. godine i još nije potpuno dotjeran do pune plodnosti i do najbolje strukture tla, te će trebati izvršiti razne meliorativne mjere, da bi rasadnik bio sposoban za maksimalnu industrijsku proizvodnju sadnica četi |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 53 <-- 53 --> PDF |
njača brzog rasta. Veo dio rasadnika služi za produkciju, a manji dio za eksperimentalni rad. Zavod ima najnužniju mehanizaciju za rasadnik, a koja se sastoji iz opće za obradu zemljišta, koja služi i u poljoprivredi, te specijalne koja služi samo za rasadničku proizvodnju. Od opće mehanizacije treba spomenuti Ravnjać za fino planiranje zemljišta. Sijačica — adaptirana na našu širinu gredica i broj brazdica (4) no može sijati i 8 brazdica. Učinak je bio: sjetvu gredice dugačke 180 m za 7 minuta (sa okretanjem( uz veoma povoljan razmještaj sjemena (širina reda 7 cm) sa veoma širokom mogućnošću reguliranja količine sjemena po m. Sadilica — to je naprava američka jednoredna presadilica za teren, ali je primijenjena u rasadniku. Sa dvije radnice presadi u jednom satu cea 600 komada sadnica. Vuče je traktor Fe-35 za sada izgleda da je sadnja vrlo uspješna, no pitanje je povišenje efekta (dvo ili troredne, da se bolje iskoristi traktor). Međuredni kultivatori — firme Motto Benasi (Motocape) upotrebljavane su u rasadište za međurednu kultivaciju sa priličnim efektom i kvalitetom. Sistem za navodnjavanje — agregat Agro-2 kapaciteta 1.200 lit/m i M 70 m, također i jedna pumpa za kopčanje na traktor istoga kapaciteta sa odgovarajućom količinom cijevi i rasprskivača. Međutim sistem još nije potpuno dovršen, jer treba izgraditi stabilni cjevovod u dužini cea 700 m. Prskalice — za prskanje bordoškom juhom upotrebljavana je prskalica sistema Ferguson, dok prskalica iz Američke tehničke pomoći nije još adaptirana za naše prilike. Ovogodišnja proizvodnja mogla bi se smatrati kao probna proizvodnja, jer je služila i za obučavanje radnika. Ove godine bile su veoma nepovoljne klimatske prilike tako da je sjetva kasnila, a tokom ljeta bila je suša no dovoljna količina vode omogućila je redovno zalijevanje. U 1962. godini sjemeništ e je bilo na polju D u ukupnoj površini od 2.5 ha od čega je otpalo na produkcioni dio 2,28 ha dok je ostatak od 0,22 ha služio za eksperimentalni dio. Gnojidba mineralnim gnojivima, kao i dodavanje pilovine izvršeno je tokom 1961., a u proljeće 1962. god. izvršena je obrada, te ravnanje terena. Prije sjetve tlo je tretirano aldrinom (100 kg/ha), koji je rotovatorom zaoran u zemlju. : Lijehe su formirane 1,0 m širine, a staze 0,5 m širine. Na lijehama su brazdice. koje su pravljene valjkom sa ispupčenjima (dubina 2—3 cm), te su napunjene smjesom treseta i pijeska. Sjetva koja je bila u drugoj polovici maja, izvršena je sijačicom. Nakon sjetve sjeme je pokriveno smjesom treseta i pijeska (ručno). Pokrivanje sa sjenilima od trstike izvršeno je odmah nakon sjetve i to na zemlji, a kad su biljčice počele nicati podignuta su sjenila na kolci će. Tokom vegetacije sjemenište je prihranjivano tri puta i to: amonijum — sulfatom i nitromonkalom, a četvrti put kasno u jesen sa NPK. Kao preventivno zaštitna mjera vršeno je prskanje bakarnim krečom i bordoškom juhom 0.5% i 1%. 215 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 54 <-- 54 --> PDF |
od ostalih autohtonih borovih šuma. Nasuprot tome o sjetvi sjemena listača nema nikakvog traga ni u slučaju ako je uspjela, jer se takve kulture ne razlikuju od ostalih šumskih površina jer su brstom, sječom a često i požarom izjednačene s ostalom vegetacijom. U pogledu intenziteta sjetve možemo uglavnom utvrditi tri razdoblja. Prvo do početka prvoga svjetskog rata, kada su sijane uporno i većinom neuspješno velike količine sjemena. Drugo razdoblje između dva rata gdje se vršila sjetva u manjem obimu, ali su u Eumediteranu postignuti i dobri rezultati sjetvom nekih četinjača. Treće razdoblje čini poslijeratni period- kada se uslijed nedostatka sadnog materijala sijane znatne količine sjemena, ali uglavnom bezuspješno (5a). Tek pred desetak godina zabilježen je vidan napredak u sjetvi (31, 34 i 36). Sjetva se vršila žirom hrastova Quercus pubescens, Q. petraea, Q. Cerris, Q. ilex, zatim sjemenom Laurus nobilis, Robinia pseudoacacia, Fraxinus Ornus, Juglans regia, Castanea sativa, Celtis australis, Ostrya carpinifolia, Cotynuscoggygria, Prunus mahaleb, Pinus halepensis, P. pinaster, P. pinea, P. nigra ssp. austriaca, P. nigra ssp. dalmatica, Abies alba (pri podsijavanju), Picea Abies i Ailanthus altissima. Općenito možemo kazati da sjetva m e d u n c a daje ponekad dobre početne uspjehe ali kasnije ponik ugiba (11,27). Sjetva kitnjak a je uspjela samo u Senjskoj draži (20) kod naplođivanja ispod starih stabala i na podlozi amfibolskih porfirita i rabeljskih slojeva. S cero m su iza oslobođenja postignuti izvjesni uspjesi u nekim predjelima Dalmacije. Isto vrijedi i za sjetvu crnike . S lovorom nisu postignuti neki vidni uspjesi. Sjetva crnog jasena mnogo se vršila, no bez evidentiranih rezultata. Isto vrijedi za sjetvu orah a i kestena. Crni grab, ruj i rašeljka često su sijani, ali o rezultatima tih sjetvi nije ništa zabilježeno, vjerojatno zbog slabog uspjeha. Općenito se o uspjehu sjetve tek sporadično nalazi po koja bilješka. Više se, međutim, obrađivala uspješna sjetva četinjača. Veoma dobri rezultati postiguti su sjetvom alepskog, brucijskog i primorskog bora kao i pin j om (34, 17, 5, 4, 3, ), a potpun uspjeh postignut je crnim boro m u Slovenskom primorju. Sjetva jel e dala je dobre rezultate pri podsijavanju u umjetne kulture crnog bora kod Pivke u Sloveniji. Nisu se našli podaci o sjetvi s m r č e na degradiranom kršu. Iz izloženog može se zaključiti da su pozitivni rezultati postignuti eumediteranskim vrstama borova, a u submediteranu crnim borom. Interesantno je konstatirati da su se postigli dobri rezultati u toplim područjima na relativno lošim a skeletoidnim tlima. Kakva se tehnika sjetve primjenivala u prvim decenijima pošumljavanja, nije nam poznato. Najvjerojatnije je da su kontinentalne metode sjetve prenošene na krš. Pri sjetvi na kršu spominje se ona pomoću sadilja ili čuskije, zatim sjetva u jamice, na krpe i sjetva omaške. O dubini sjetve malo je zabilježeno, no interesantno je da su neki autori (4) preporučivali za hras t sjetvu na dubini od 30 cm zbog štete od miševa. Vrijeme sjetve također varira. Ona se vršila u razna godišnja doba, najviše u jesen i proljeće a za eumediteranske vrste borova u kasno ljeto. Iz ovoga kratkog prikaza vidimo da se na kršu uporno vršila sjetva. Uspjela je kod takvih vrsta kod kojih su biološka svojstva sjemena i ekološke prilike uvjetovale održanje ponika, a sjetva se provodila kakvom — takvom |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Za sada Zavod ima slijedeće: 1961, g. Vozila Zastava 1100 1 Furgon »Zastava« 1 Terenska kola »Landrover« 1 Kamion TAM — Vučni strojevi: Traktor ITM 533 1 Traktor MF-65 1 Unimog 1 Traktor gusjeničar TD-15 — Prikolice: Prikolica 5 t — kiper 1 Prikolica 3 t — kiper 1 Prikolica za Landrover 1 Priključni strojevi: Remenica za traktor 1 Drljača 3-krilna 1 Drljača teška Ferguson — Rasipač umjetnog gnojiva 1 Plug podrivni 1 Plug diskosni 2-diska 1 Plug 2-brazdni 1 Plug 1-brazdni — . Plug za vađenje sadnica — Plug 2-brazdni za duboko oranje Rotovator 1 Cirkular za piljenje drva 1 Tanjurače 1 Tanjurača teška na gumene točkove 1 Prskalica »John Bean« 1 Prskalica za Fe-35 1 Sijačica za sjetvu šumskog sjemena 1 Presadilica 1 Sijačica univerzalna 13-redna — Kultivator sa upravljačem —. Rasipač umjetnog gnojiva RVO — Automatski ravnjač zemlje 1 Uređaj za vađenje panjeva — Ostali strojevi: Agregat sa sistemom za navlaž. 1. Motorna štrcaljka »Savica« — Motorne pile — Nabavljeno 1962. g. _ 1 2 — 1 — 1 — — — 1 — — — 1 1 1 1 — ´ — 1 — — — — — 1 1 1 — 1 1 1 3 Ukupno 1 1 1 ICA 1 3 1 1 ICA 1 ICA 1 2 1 ICA 1 1 1 1 1 1 2 1 1 1 1 1 2 1 ICA 1 ICA 1 1 ICA 1 ICA 1 1 1 1 ICA 1 ICA 2 1 3 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Ukupna vrijednost navedene mehanizacije iznosi 68,400.000.— dinara. Strojevi, odnosno priključci označeni sa ICA dobiveni su iz Američke teh ničke pomoći, dok su ostali domaće proizvodnje. U prvoj fazi izgradnje Zavoda predviđena je izgradnja upravne zgrade, laboratorija I laboratorija II, kotlovnice sa staklenicima i toplim Mjehama, gospodarske zgrade i spremišta, te potrebne komunalije (putna mreža, kanalizacija, vodovod, dovod struje i trafostanica, te uređenje okoliša). S obzirom na odobrenu lokaciju, te urbanistički plan mjesta, predviđena je izgradnja tih objekata paviljonskog tipa prizemnica osim upravne zgrade, koja bi trebala biti na kat. Osim toga u toj fazi izgradnje predviđena je i merilioracija zemljišta za rasadnik, te nabava opreme, bilo domaće ili izvana (Američka tehnička pomoć). Za sve ove radove izrađen je investicioni program, koji je odobren od Izvršnog vijeća NRH pod br. 7228 od 13. IV 1961. godine. Također su izrađeni i glavni projekti, te su i revidirani po revizionoj´komisiji. Tokom 1961. godine izgrađene su djelomično gospodarska zgrada, pristupni putevi, melioracija rasadnika, te nabavljena najvažnija oprema. U 1962. godini nastavljena je izgradnja objekata započetih u 1961. god., kao i nekih novih, a prema usvojenom planu na osnovu prioriteta pojedinih objekata. U 1962. godini po planu je bilo osigurano 84,200.000.— dinara i to od: a) Od Sekretarijata za šumarstvo NRH 50,000.000.— b) Beskamatni zajam Fonda za naučni rad FNRJ 15,150.000.— c) Savezni budžet za 1962. godinu za unapređenje poljoprivrede i šumarstva putem Jug. savjet, centra 15,000.000.— d) Vlastita sredstva 3,950.000.— Naknadno je još od Sekretarijata za šumarstvo NRH dobiveno 20,000.000 dinara. Tako da su sredstva iznosila 104,200.000 dinara. Do 31. XII 1962. godine utrošeno je 90,776.000 dinara dok je ostalo neutrošeno 13,424.000 dinara, a i ta sredstva su angažirana, samo radovi do 31. XII 1962. nisu bili u potpunosti završeni, pa nisu isplaćeni, a .najveći dio tih sredstava odnosi se na sredstva iz beskamatnog zajma Saveznog fonda za naučni rad. Stanje radova po objektima: Laboratorij 11 gotov 1. V 1963. godine. Do većih odstupanja od projekta nije došlo, samo potrebna oprema (laboratorijski stolovi, digestor i dr.) nije bila predviđena troškovnikom. Spremište sa hladnjačom završeno. Gospodarska zgrada je završena. Staklenik i kotlovnica osim klima uređaja gotovi. Kod ovog objekta bilo* je najviše poteškoće kod gradnje jer projekat nije imao razrađene detalje, a što je otežavalo rad. Prilazna cesta paralelno sa gospodarskom zgradom je završena. Akumulaciono jezero za navlaživanje rasadnika je uglavnom završeno, a sproveden je gravitacioni cjevovod od jezera do polja C u rasadniku, gdje agregat zahvata vodu i dalje je tjera pod pritiskom. Također je nabavljena jedna pumpa koju tjera, traktor, zatim cijevi sa rasprskivačima. Nabavljen je agregat tipa »Savica« sa potrebnom količinom cijevi za navlaživanje dijelova. 218 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 57 <-- 57 --> PDF |
rasadnika gdje ne može dosjea pokretni sistem zbog nepovoljnog oblika površine za navlaživanje. Da bi se kompletirao sistem za navlaživanje trebalo bi u 1963. godini ukopati stabilni tlačni cjevovod i izgraditi potreban broj hidranata. Građevinski i montažni dio trafostanice su gotovi. Kanalizacija i septička jama, kao i drenaža gdje je bilo potrebno je dovršeno. Priključak na javnu mrežu i vodovod do objekta je završeno. Nabavljen je hangar tipa »Soko« H-ll. Zavodom upravlja Savjet od 11 članova, i to: dr Milan Anić, predsjednik Savjeta, inž. Dimitrije Bura, inž. Vjekoslav Cvitovac, inž. Mato Čičak, inž. Velimir Igrčić, dr Branko Kraljić, Inž. Ante Lovrić direktor zavoda, Nikola Maričić, inž. Jakob Martinović, inž. Mladen Novaković i inž. Srećko Vanjković. Dne 4. maja 1963. godine svečano su otvorene nove prostorije Zavoda u vlastitim objektima. Otvorenje je izvršio inž. Franjo Knebl dosadašnji sekretar Republičkog Sekretarijata za šumarstvo u prisustvu Marijana Cvetkovića, sekretara C.K.S.K.H-a i Lutve Ahmetović predsjednika Odbora za društveni plan Izvršnog Vijeća Sabora SRH-a i drugih uzvanika. Povodom ovog otvorenja objavljuje se ovaj prikaz o Zavodu sastavljen na osnovu izvještaja o radu Zavoda u 1962. godini. Cv. |