DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 47 <-- 47 --> PDF |
štima različitih karakteristika, koji su odlučujući za srednji do visok prinos. Zato se analiziraju prirasti srednjih i maksimalnih stabala u izbornom nalazištu, a istodobno istražuje tlo i korjenski sistem. Na taj način dobiće se podaci o prednosti vrste i faktorima srednje do visoke proizvodnje na definiranim staništima. To će poslužiti kao baza za izbor vrsta i proračun prihoda drveta u nasadima plantaža i intenzivnih kultura. ´ Izrađena je metodologija rada za popis nalazišta glavnih vrsta brzorastućih četinjača u našoj zemlji, za izbore reprezentativnih objekata i istraživanja u njima. Razrađen je način dendrometrijskih i dr. istraživanja i određeni cilj rada. Na temelju ove metodologije, u toku godine izvršen je popis 856 nalazišta četinjača u našoj zemlji. U reprezentativnim nalazištima oboreno je i sekcionirano 149 stabala sa 1.550 izrezanih kolutovä. Izvršene su 433 dendrometrijske analize. Iz uporedbe dendrometrijski analiziranih srednjih i maksimalnih stabala glavnih vrsta drveća četinjača proizlazi njihova relativna viša ili niža mogućnost na sadašnjim nalazištima. Na temelju takvih analiza mogu se orijentaciono prikazati prinosi drvnih masa tih vrsta, ako bi se one po dosadašnjem načinu (bez obrade tla, gnojidbe i dr. mjera) uzgajale npr. u intenzivnim kulturama. U daljnjem radu, u kojem će se analizirati tlo s obzirom na njegova svojstva, napose na stanje hraniva te korjenov sistem s obzirom na veličinu i prostorni smještaj, moći će se ustanoviti, koje bi mjere trebalo poduzeti na istom tipu tla, da se poveća prirast, ako se ta vrsta uzgaja u plantažama i intenzivnim kulturama. Proučavanje zemljišta U 1962. godini započeta su proučavanja zemljišta, koja su više ili manje prikladna za nasade brzorastućih četinjača intenzivnog uzgoja. Prema razrađenom programu izvršena su slijedeća istraživanja: a) Karakterizacija tala nekih pašnjačkih površina na području Hrvatske (lokalitet Jastrebarsko), koja su namjenjena plantažiranju četinjačama. Istraživan je vodo-zračni režim, plodnost i dr. karakteristike, koje su ekološki zna-´ čajne. Tla ovih pašnjaka spadaju u grupu ABC profila (pretežno parapodzol). Terenska istraživanja obuhvatila su 130 ha površine, na kojoj je istraženo 10 profila. Izvršeno je 250 laboratorijskih određivanja pedofiziografskih osobina (rad je obavio prof. dr. Škorić sa Poljoprivrednog fakulteta u Zagrebu). b) Vršena su stacionarna pedološka istraživanja tla u rasadniku (Jastrebarsko) s obzirom na bilans hranjiva, sadržaj i sastav humusa i reakcije tla. Ovim se radom dolazi do uvida u dinamiku zemljišnih procesa i omogućuje primjena određenih mjera u cilju postizanja boljih zemljišnih uslova u rasadničkoj proizvodnji četinjača. c) Na većem broju lokaliteta u Hrvatskoj, izvršena su rekognosciranja i sondažna istraživanja tala, koja dolaze u obzir i za nasade četinjača. Na temelju toga rada izvršit će se u 1963. godini karakterizacija tala reprezentativnih nalazišta četinjača u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na mogućnosti njihovog bonitiranja za nasade četinjača i određivanja korelacije između prirasta i nekih pedofiziografskih osobina. 209 |