DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 61 <-- 61 --> PDF |
Šumarija m3 1959. Bukva god. Jela m;l 1960. Bukva god. Jela Gračac Srb Pl. Ljeskovac Otočac T. Koreniea Udbina D. Lapac 232,31 119,60 — 193,00 30,31 63,00 141,00 62,07 — 247,59 822,87 124,08 97,00 53,00 186,21 47,65 1,03 237,20 57,02 54,00 66 71,84 — 439,00 707,53 153,42 555,00 293,00 Vrhovine Perušić — — 230,56 379,76 — 12 768,92 557,47 Karlobag 2,67 18,93 5,83 72 Gospić 279.89 457,75 279,22 930,49 UKUPNO 1.061,78 2.493,61 946,16 4.548,67 U privatnim šumama siječe se godišnje brutto mase oko 500 m3 četinjača što bi prema normativima iskorištenja u ovakvim šumama i za privatne potrebe iznosilo daljnjih 375 m3 oblovine za preradu. Osim četinjača siječe se u privatnim šumama i cea 8.000 m3 listača od čega se može računati 18% tehničkog drveta što daje daljnjih 1.440 m3 oblovine. Ako pak sumiramo svu oblovinu prodanu po šumarijama privatnim licima, te napad oblovine iz privatnih šuma, dobivamo da prosječno godišnje napada -cea 6.363 m3 sveukupno oblovine za prorez koji će uslijediti normalno na privatnim pilanama. Međutim, prijavljeni prorez oblovine u 1960. od 4.136 m8 daje nam da se zapitamo što je sa ostatkom tj. manje prijavljenom oblovinom u iznosu od 2.227 m3. Ova količina mogla je biti prodana ili prorezana na društvenim pilanama ali samo u manjem iznosu, pošto nema konkretnih podataka ne mogu se činiti bilo kakvi zaključci. Danas, međutim, kada razmotrimo sirovinsku bazu ličke regij e i njene instalirane industrijske kapacitete, nameće nam se da oštrije razmotrimo problem sveukupno instaliranih kapaciteta i raspodjele sirovine. Nama su svima dobro poznati u Lici instalirani kapaciteti te njihov godišnji prosjek proreza. Znamo da je godišnji kapacitet postojećih pilana oko 105.000 m3 oblovine, dok je prosječan etat oko 85.000 m3 trupaca godišnje. Manjak je vidljiv. Osim ovoga nameće se pitanje snabdijevanja četinjavom sirovinom kemijske industrije koja je na pomolu. Prosječan godišnji etat u Lici daje nam eca 30—35.000 m3 četinjave oblovine na koju nećemo već od iduće godine moći računati. Naime, predviđa se izvjesne količine koje su bile namijenjene C klasi trupaca četinara preraditi u «elulozno drvo za tvornicu celuloze u Plaškom. Svakako da će ove količine prerađene u celulozno drvo biti bolje plaćene jer je kemijska industrija akumulativnija. Prosječan napad C klase na našem terenu iznosi oko 50—55% od sveukupne količine trupaca, što bi značilo ako se bude i polovina mase trupaca C klase prerađivala u celulozu ostajemo na ovom terenu bez cea 8—9.000 m3 trupaca. Manjak je još očitiji, pa treba raz 223 |