DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 71 <-- 71 --> PDF |
— SITŠIĐJ trebalo bi da dade inicijativu za modernizaciju nastavnog programa i uopće školstva u oblasti šumarstva i drvne industrije. — SITŠIDJ trebalo bi da nađe rješenje koje će omogućiti aktivan i plodan rad stalnih komisija. — Izvještaj ing. Žumera sa savjetovanja u Poljskoj o korišćenju tanke oblo vine u industrijske svrhe treba poslati svim republičk´m stručnim savezima. Pošto je tajnik izložio glavne probleme iz referata »Položaj i raspored stručnjaka u našoj šumskoj privredi«, konstatovano je slijedeće: — Pojave nepravilnog rasporeda stručnjaka na položaje i radna mjesta u poduzećima šumske privrede i drv. industrije u SR BiH dolaze do izražaja više manje i u drugim republikama. — Kadrovska politika u objema granama treba da bude usmjerena na unapređenje proizvodnje onemogućujući utjecaje koji ne vode o tome računa i ne poštuju prava radničkog samoupravljanja. Ađ 2. Pošto je tajnik pročitao prijedlog komisije o pitanju reorganizacije šumarskih društava i podružnica, nakon, iscrpne diskusije zaključeno je da se o ovom pitanju predlože predstojećem plenumu slijedći stavovi: — na području općine inženjeri i tehničari svih struka djeluju u općinskomiDIT-u, a pojedine struke razvijaju svoju aktivnost u stručnim sekcijama. — na području kotara djeluje kotarski DIT sa koordinacionim funkcijama. — republički SIT i republički savezi po strukama zadržavaju dosadašnju ulogu koordinacije. — u cilju uspješnog djelovanja inženjera i tehničara šumarstva i drv. industrije na unapređenju svojih struka najveći društveni doprinos može dati šumarsko druš /cvo čije se područje djelovanja podudara ,sa šumsko-privrednim područjem kao ekonomskom, nedjeljivom jedinicom u šumskoj privredi. Ađ 3. Tajnik izvještava da je Pododbor za zaštitu prirode i Uprava Hvatskog prirodoslovnog društva, Zagreb, predložila pokretanje zajedničke inicijative i akcije oko organizacije pokreta, sličnog kao što je pokret »Goran« u SR Srbiji, koji je postigao vidne uspjehe na pošumljavanju i ozelenjivanju. Zaključeno je, da se svesrdno prhvaća predložena inicijativa za osnivanje u SRH pokreta »Goran« kao nasušna potreba našeg turizma, poljoprivrede, šuimarstva, socijalističke prosvjete i kulture. Tajnik izvještava da je Narodni odbor građa Zagreba donio odluku o proglašenju šuma na Medvednici izletištem kao i rješenju o osnivanju komisije za rekreaciju. Na prijedlog blagajnika zaključeno je da se službenicima Saveza ŠDH-e u stalnom radnom odnosu povise osobni dohodci počam od 1, siječnja 1963. god. u smislu povišenja koje je primijenjeno na javne službenike. U vezi štampanja djela ing. Josipa Šafar »Biološki i ekonomski, uvjeti uzgoja šuma« blagajnik izlaže predračun troškova za tiražu od 1000 i 1500 primjeraka i predlaže, da se na osnovu recenzija o tom dijelu i osigurane dotacije donese odluka o štampanju. Jednoglasno je zaključeno da se navedeno djelo Šafara štampa u nakladi Saveza ŠDH-e sa tiražom od 1000 primjeraka, da se u tu svrhu obave potrebna ugovaranja te sve ostale radnje, kako bi publikacija djela što »rije uslijedila. Inž. Rafael Mott GODIŠNJA SKUPŠTINA ŠUMARSKOG DRUŠTVA GOSPIĆ Šumarsko društvo Gospić održalo je 6. IV 1963. god. redovnu godišnju skupštinu. Skupštinu je otvorio predsjednik Šumarskog društva Pavlak inž. Marko. Izvještaj o radu društva podnio ie tajnik Mile Culjat. U izvještaju je navedeno slijedeće : U razdoblju između dvije redovne skupštine t. j . od prošlogodišnje skupštine ovog društva koja je održana 11. III. 1962. god. pa do danas prošlo je punih 12 mjeseci i 26. dana. U napred navedenom vremenu plenum je održao 2 svoje sjednice sa 5 tačaka dnevnog reda na kojima je pretresao razna privredna pitanja i probleme u šumarstvu i drvnoj industriji, zatim je na prijedlog Upravnog odbora donio plan rada i proračun prihoda za 1962. godinu kao i pitanje održavanja izvanredne skupštine te mjesta i načina održavanja. Zaključeno je da se održi izvanredna skupština ovog društva na dan 24. IV 1962. godine u Vrhovinama sa dnevnim redom |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 72 <-- 72 --> PDF |
1. stručno predavanje inž. Kalera sa temom Ekonomske jedinice i raspodjela prihoda u šumarstvu i drvnoj industriji. 2. Utvrđivanje šumsko privrednih područja. Ista skupština nije održana´ zbog slabe koordinacije društva sa organima u šumarstvu. Jedna izvanredna skupština šumarskog društva Gospić održana je dana 14. XI 1962. godine u Gospiću u prisustvu izaslanika SŠD Hrvatske ing. Cvitovac Vjekoslava. Na izvanrednoj skupštini izabran je i kooptiran novi Upravni odbor društva prema pravilima i dopisu SŠD Hrvatske br. 350 od 14. VI 1962. godine. Upravni odbor je održao svoje 3 sjednice, sa 19 točaka dnevnog reda na kojima je pretresao niz pitanja iz djelokruga rada Šumarstva i drvne industrije, kao i donošenja proračuna za 1962. godinu održavanje plenuma, izvanredne skupštine, ubiranje članarine, donošenje plana rada, problemi štampe, prostorija i knjižnice, te nabava literature itd. Na sjednicama je prisustvovala nadpolovična većina tako da su zaključci bili pravovaljani. Organizaciono stanje društva. Na dan 11. III 1962. godine prema podacima redovne prošlogodišnje skupštine, društvo je imalo 42 člana a prema najnovijoj evidenciji koja se vodi kod ovog društva bilo je u toku godine 70 članova od kojih je otišlo u druga društva i službe kao i u penziju 11 članova, tako da sada imade 59 evidentiranih članova što iznosi porast u odnosu na 1962. godinu za 40,5´;l/o. Od navedenog brcfja članova struktura je slijedeća i to: Inženjera u šumarstvu 12 tehničara u šumarstvu 26 inženjera u preradi drveta 8 tehničara u preradi drveta 10 vanrednih članova u šumarstvu 1 vanrednih članova u preradi drva 2 Ukupno 59 Na prošlogodišnjoj skupštini primljeno je u društvo 9 vanrednih članova kojima su pcslane pristupnice pa su od navedenih 9 članova pristupnicu ispunili svega 3 člana i to: 2>iz drvne industrije i 1 iz šumarstva. Upravni odbor broji 9 članova, 6 inženjera i 3 tehničara, nadzorni odbor sastoji se od 3 člana kao i sud časti od 3 člana. Napomenuo bih da kod šumarstva i drvne industrije ima još izvjestan manji broj inženjera i tehničara koji nisu orga nizirani u ovo društvo, a to su oni, koji su nanovo nastupili na svoja radna mjesta, pa je poželjno da se i to izvrši sa procentom lOOVo. Aktivnost društva od prošlogodišnje skupštine do danas odvijala se većinom adrninisrativnim putem kao i individualnim radom pojedinih članova, kako u društveno političkim tako i u privrednim organizacijama. Planom rada predviđeno je da se održe razna stručna predavanja iz unapređenja šumarstva i drvne industrije, kao i ciljevi i zadaci postavljeni rezolucijom IV kongresa Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije nije se u potpunosti zadovoljilo i ako se zahtijeva puna aktivnost svih inženjera i tehničara u šumarstvu i drvnoj industriji kako u društvenim organizacijama tako i na njihovim radnim mjestima. Jedinstveno istupanje, uporna borba za što punije korištenje rezervi i kapaciteta, stalno poboljšanje organizacije rada, primjena nove tehnike i rezultata nauke sistematsko i organizovano dopunsko obrazovanje kadra, jedan je od uslova za riješavanje važnih problema boljeg unapređenja šumarstva i drvne industrije. Ocjenjujući u cjelini rad našeg društva neosporno se može konstatirati da rad nije bio na visini i zacrtanom nivou, a u svemu radi više problema objektivne naravi kao što su neka organizaciona pitanja, odlaska iz društva na službu u druga mjesta, predsjednika i tajnika, pa i nekih članova Upravnog odbora, stalno smjenjivanje u jednom kraćem periodu članova Upravnog, odbora svakako da je dest´´jmulativm djelovalo na rad cijelokupnog društva. Ovo ipak nije opravdanje za rad koji je trebao biti usmjeren na rješavanju brojnih i raznovrsnih problema šumarstvai i drvne industrije područja koja obuhvaća naše društvo. U svom cjelokupnom radu društvo bi trebalo da se više angažira u riješavanju zadataka i problematike sa svog terena pa se novom Upravnom odboru preporučuju za što sistematskiji rad slijedeći zadaci i smjernice: 1. Praćenje razvoja perspektivnog plana šumarstva i drvne industrije; 2. Davanje pomoći i sugestija komunama na problemima naše struke; 3. Uključivanje svih inž. i teh. u društvo; 4. Organizirati što veću suradnju sa društveno- političkim organizacijama; i |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 73 <-- 73 --> PDF |
5. Organizirati seminare za zvanja kvalificiranih radnika u šumarstvu i drvnoj industirji; 6. Razvijati društvenu disciplinu te se boriti protiv eventualnih negativnih pojava u redovima članstva; 7. Pokloniti veću pažnju mladim kadrovima; 8. Popularizirati šumarstvo i drvnu industriju; 9. Organizirati što više zajedničkih seminara o prikrajanju oblo vine i prorezu na pilanama, te drugoj preradi; 10. Angažirati što veći broj pretplatnika za list »IT« novine; 11. Organizirati više stručnih predavanja. Stručna štampa: ovo društvo u toku prošle godine bilo je predplaćeno na slijedeću štampu i to: »Šumarstvo«. »Bilten«, »Šumarski list«, »Drvna industrija«. Uspjeh će biti potpun u koliko se novi Upravni odbor bude disciplinirano pridržavao navedenih smjernica. BLAGAJNIČKI IZVJEŠTAJ Dana 23. IV 1962. primio sam blagajnu šum. društva u Gospiću od tehničara Brkljačić Josipa i to sa slijedećim stanjem Primitak: 1) Na štednoj knjižici br. 413-11-656-95 2) Saldo blagajna S 3) Primljena članarina u 1962. godini 4) Primljena članarina u 1963. godini din. 106.324.2.259. 11.180. 6.960,- Ukpno : 126.741.- Izdatak: 1) Za članske iskaznice 2) Taksa na priznanicu 3) Putni račun inž. Posavca 4) Savezu inž. i teh. šum. i drv. industrije za kongresne materijale 5) Taksa za izmjenu naslovu rač. knjiž. 6) Taksa na priznanicu din. 6.400.15. 5.800. 7.000.„ 200.15. UKUPAN IZDATAK 19.430.- Saldo blagajne na dan 3. IV 1963. godine Na računskoj knjižici br. 413-11-656-94 din. 20 169.86.522. UKUPNA AKTIVA 106.691.U Gospiću, dana 3. IV 1963. godine Stipe Grospić Iz izvještaja blagajnika Gjspić vidi se da su primici Društva iznosili 126.741 din., a izdaci 19.430 din i da ativa na dan 3. IV 1963. god. iznosi 108.691 din. Nadzorni odbor je pronašao da je blagajničko poslovanje šuma Šumskog gospodarstva O uresarrio 23 člana platila članarinu i da nisu uplaćene obećane dotacije ni od Šumskog gospodarstva Gospić ni od Drv. ind. poduzeća, uslijed čega predračun Društva nije bio ostvaren. Na skupštini su podnesena dva referata: inž. Ivo Kostenac, šef odjela za uređivanje šuma Šumskog gospodarstva o uređivanju šuma na području Like u kome se osvrnuo na dosadašnji rad odjela Šumskog gospodarstva i istakao potrebu daljnjeg rada na uređivanju šuma Gospodarstva;´ Inž. Marko Pa vlak o preradi drveta na pilanama potočarama u Lici, koji Šumarski list na drugom mjestu u cjelini objavljuje. U diskusiji o izvještajima i referatima učestvovali su: Miloš Obradović, Jure Kosović, Stevo Orlović, Nikola Maričić, Marko Pavlak, Ivo Kostenac, Vilim Živković i Zlatko Bunjevčević. Redovna godišnja skupština Šumarskog društva Gospić. Skupština je održana dne 6. IV 1963. god. u dvorani Šumskog gospodarstva Gospić. Skupštinu je otvorio predsjednik Šumarskog društva inž. Marko Pavlak. Dnevni red: 1. Izbor radnog predsjedništva 2. Izbor dva zapisničara i dva ovjerovitelja zapisnika 3. Izvještaj tajnika .4. Izvještaj blagajnika 5. Izvještaj Nadzornog odbora 6. Diskusija po izvještajima 7. Izbor kandidacione i izborne komisije 8. Razrješenje starog Upravnog i Nadzornog odEora 9. Izbor novog Upravnog i Nadzornog odbora 10. Prijedlog plana budžeta |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 74 <-- 74 --> PDF |
11, Izbor delegata za osnivačku skupštinu novog K. S. D. 12 Razno Inž. Ivo Kostenac, šef Odjela za uređivanje šuma Šumskog gospodarstva Gospić podnio je referat s temom: Uređivanje šuma na području Like, u kome se osvrnuo na rad sektora za uređivanje šuma i potrebu rada na uređivanju naših šuma. Inž. Marko Pavlak osvrnuo se na referat o uređivanju šuma, pa je između ostalog naglasio da su naše drvne mase postale deficitarne, a zatim je podnio referat o ulozi pilana potočara, odnosno njihovom štetnom djelovanju kod robne proizvodnje u odnosu sa DIP. To su pilane na jedan gater koje su se prvi puta pojavile još 1322. god. One rade pomoću vodenog mlaza, a za prorez troše velike količine vode. Ustvari veliki kapacitet a k tomu su da tako kažem rasadnik šverca drvnim materijalom, pa bi najbolje bilo kada bi se one dokinule. Nažalost sada ih u Lici ima još oko 18, ali u budućnosti takvim pilanama nema mjesta i njih treba zamjeniti savremenijim pilanama. Ing. Obradović govorio je o prekomjernoj sjeći naglašavajući .slabu brigu o ,pošumljavanju, ističući da su pilane potočare u odnosu na ovo neznatno štetne. Ing. Kosović je podržavao ing. Pavlaka rekavši da su privatne pilane upravo rasadnik šverca i da ih treba u najskorije vrijeme dokinuti. Često puta privatnik ima više pila nego DIP. Trebalo bi da DIP ima na skladištu gotovu robu, kako bi se mogle podmiriti seljačke potrebe pa bi tako pilane bile najlakše likvidirane. Sveto Orlović direktor DIP-a govorio je o Šumarskom društvu kao nosiocu mnogih problema. Do sada je možda učinjena greška, što se to društvo nije nikada pozivalo na rješavanje problema. Mi se drugovi izgleda zadržavamo samo na riječima da dobro znamo da su pilane potočare kočnica robne proizvodnje. Zatim je spomenuo uređivanje šuma pa je u vezi toga govorio i o pomanjkanju radne snage u Lici, što se i na ovaj posao loše odražava. Odgovornost ovog Društva je velika i ona ne smije ostati pasivna. Zadatak društva je takav da se sagledaju svi problemi i da se iziđe iz poteškoća koje se javljaju. Treba forsirati industrijsku proizvodnju i~ mehaničku preradu, jer svjetsko tržište prima samo kvalitetno proizvedenu robu. Tu struka mora đa kaže svoju riječ. Krivica se ne smije bacati na ovoga ili onoga, nego svi zajedno i drvna industrija i šumanstvo - moraju se prihvatiti zadatkapravilno rješavati. Ponavljatm opet, mora se čuti glas struke, jer drugi niliko nije toliko pozvan da nam sugerira. Mi smo u ostalom Jugoslaveni, pa u cilju naše privrede, moramo se zajednički prihvatiti posla. MarLčić Nikola direktor Šumskog gospodarstva Gospić. Iz ovog svega čini mi se da na ovom skupu vidimo osjetan uspon za razliku od prije dvije, godine kad sam prisustvovao ovakovom sastanku. Tu aktivnost trebalo bi pojačati i proširiti na sve probleme i to kroz razne analize zatim suradnju s ekonomistima. Trebalo bi da se ovo Društvo angažira na razradu godišnjih planova, dalje-pred nama se nalazi 7-godišnji plan, a ostvarenje tog plana ne može se zamisliti bez učešća stručnog kadra. Važno je napomenuti još jedan zadatak a to je spcijalizacija u drvnoj industriji i šumarstvu. Trebalo bi voditi više pažnje o predavanju, naime hoću reći ispuštati opisivanje historije, kao što je to bio slučaj sa malo prije pročitanim referatom ing. Kostenca. Mi drugovi nekako teže ulazimo u ono kako bi trebalo biti a to je greška, nego se vraćamo na obradu zastarjelih stvari. U referatu ing.Kostenca nisam primjetio ni jednu riječ o novim metodama uređivanja šuma, premda je pred kratko vrijeme izišla jako dobra knjiga o novim metodama uređivanja šuma od našeg eminentnog stručnjaka Dr. Klepca. Njegove postavke su ina mjestu i one su savremene. pa bi ih trebalo prihvatiti i po njima raditi. Nešto se mora mjenjati i prići novome, a ne podržavati ono staro — klasično. Pred nama se nalazi jedan zadatak a to je plantažiranje. Mi moramo ići na intenzivne kulture, jer jedan od najprimarnijih zadataka je sada uzgajanje šuma. Zatim je drug direktor sugerirao prisutnima osnivanje društva Gorana, pa je u vezi toga pročitao izvadak iz pisma druga Tita društvu Gorana SR Srbije. U vezi pilana potočara drug direktor je rekao da je činjenica to da je bilo zauzeto stanovište da se te pilane dokinu i da se takav način snabdjevanja stanovništva onemogući, te da se pređe na trgovinu sa DIP-om, ali nažalost to još nije ostvareno. Ova organizacija je stručna i ona bi trebala pratiti našu ekonomsku politiku pa će sigurno i uspjeh Gospodarstva biti veći. Ing. Kostenac ugodno sam iznenađen izlaganju druga direktora DIP-a Svete Or- s |