DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 74     <-- 74 -->        PDF

11, Izbor delegata za osnivačku skupštinu
novog K. S. D.
12 Razno
Inž. Ivo Kostenac, šef Odjela za uređivanje
šuma Šumskog gospodarstva Gospić
podnio je referat s temom: Uređivanje
šuma na području Like, u kome se osvrnuo
na rad sektora za uređivanje šuma i
potrebu rada na uređivanju naših šuma.
Inž. Marko Pavlak osvrnuo se na referat
o uređivanju šuma, pa je između
ostalog naglasio da su naše drvne mase
postale deficitarne, a zatim je podnio referat
o ulozi pilana potočara, odnosno njihovom
štetnom djelovanju kod robne proizvodnje
u odnosu sa DIP. To su pilane
na jedan gater koje su se prvi puta pojavile
još 1322. god. One rade pomoću vodenog
mlaza, a za prorez troše velike količine
vode. Ustvari veliki kapacitet a k tomu
su da tako kažem rasadnik šverca
drvnim materijalom, pa bi najbolje bilo
kada bi se one dokinule. Nažalost sada ih
u Lici ima još oko 18, ali u budućnosti takvim
pilanama nema mjesta i njih treba
zamjeniti savremenijim pilanama.
Ing. Obradović govorio je o prekomjernoj
sjeći naglašavajući .slabu brigu o ,pošumljavanju,
ističući da su pilane potočare
u odnosu na ovo neznatno štetne.


Ing. Kosović je podržavao ing. Pavlaka
rekavši da su privatne pilane upravo rasadnik
šverca i da ih treba u najskorije
vrijeme dokinuti. Često puta privatnik ima
više pila nego DIP. Trebalo bi da DIP ima
na skladištu gotovu robu, kako bi se mogle
podmiriti seljačke potrebe pa bi tako
pilane bile najlakše likvidirane.


Sveto Orlović direktor DIP-a govorio
je o Šumarskom društvu kao nosiocu mnogih
problema. Do sada je možda učinjena
greška, što se to društvo nije nikada pozivalo
na rješavanje problema. Mi se drugovi
izgleda zadržavamo samo na riječima
da dobro znamo da su pilane potočare kočnica
robne proizvodnje. Zatim je spomenuo
uređivanje šuma pa je u vezi toga govorio
i o pomanjkanju radne snage u Lici,
što se i na ovaj posao loše odražava.


Odgovornost ovog Društva je velika i
ona ne smije ostati pasivna. Zadatak društva
je takav da se sagledaju svi problemi
i da se iziđe iz poteškoća koje se javljaju.
Treba forsirati industrijsku proizvodnju


i~ mehaničku preradu, jer svjetsko tržište
prima samo kvalitetno proizvedenu robu.
Tu struka mora đa kaže svoju riječ. Krivica
se ne smije bacati na ovoga ili onoga,
nego svi zajedno i drvna industrija i šumanstvo
- moraju se prihvatiti zadatkapravilno rješavati. Ponavljatm opet, mora
se čuti glas struke, jer drugi niliko nije
toliko pozvan da nam sugerira. Mi smo u
ostalom Jugoslaveni, pa u cilju naše privrede,
moramo se zajednički prihvatiti posla.


MarLčić Nikola direktor Šumskog gospodarstva
Gospić. Iz ovog svega čini mi se da
na ovom skupu vidimo osjetan uspon za
razliku od prije dvije, godine kad sam prisustvovao
ovakovom sastanku. Tu aktivnost
trebalo bi pojačati i proširiti na sve
probleme i to kroz razne analize zatim suradnju
s ekonomistima. Trebalo bi da se
ovo Društvo angažira na razradu godišnjih
planova, dalje-pred nama se nalazi
7-godišnji plan, a ostvarenje tog plana ne
može se zamisliti bez učešća stručnog kadra.


Važno je napomenuti još jedan zadatak
a to je spcijalizacija u drvnoj industriji i
šumarstvu. Trebalo bi voditi više pažnje


o predavanju, naime hoću reći ispuštati
opisivanje historije, kao što je to bio slučaj
sa malo prije pročitanim referatom ing.
Kostenca. Mi drugovi nekako teže ulazimo
u ono kako bi trebalo biti a to je greška,
nego se vraćamo na obradu zastarjelih
stvari. U referatu ing.Kostenca nisam primjetio
ni jednu riječ o novim metodama
uređivanja šuma, premda je pred kratko
vrijeme izišla jako dobra knjiga o novim
metodama uređivanja šuma od našeg eminentnog
stručnjaka Dr. Klepca. Njegove
postavke su ina mjestu i one su savremene.
pa bi ih trebalo prihvatiti i po njima raditi.
Nešto se mora mjenjati i prići novome,
a ne podržavati ono staro — klasično.
Pred nama se nalazi jedan zadatak a to
je plantažiranje. Mi moramo ići na intenzivne
kulture, jer jedan od najprimarnijih
zadataka je sada uzgajanje šuma.


Zatim je drug direktor sugerirao prisutnima
osnivanje društva Gorana, pa je
u vezi toga pročitao izvadak iz pisma druga
Tita društvu Gorana SR Srbije. U vezi
pilana potočara drug direktor je rekao
da je činjenica to da je bilo zauzeto stanovište
da se te pilane dokinu i da se
takav način snabdjevanja stanovništva onemogući,
te da se pređe na trgovinu sa
DIP-om, ali nažalost to još nije ostvareno.
Ova organizacija je stručna i ona bi
trebala pratiti našu ekonomsku politiku
pa će sigurno i uspjeh Gospodarstva biti
veći.


Ing. Kostenac ugodno sam iznenađen
izlaganju druga direktora DIP-a Svete Or-


s