DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 76     <-- 76 -->        PDF

greba i Jugoslavenskog savjetodavnog centra
iz Beograda (inžinjerima Dragiši ćem,
Burom i Jef tičem). Posljednji
je u tu svrhu u 1962. g. osigurao izvjesna
financijska srdstva za izvođenje radova.
U 1962. g. vršena je na jednom dijelu
površine »sječa na pruge« širine 25 m,
a na drugom dijelu »sječa na krugove«
veličine 5—30 ari. Na površinu, na kojoj
su posječena stabla, unesene su jake biljke:
ariša, borovca, duglazije, pačempresa,
bijelog bora i smreke i to na razmak
2 X 2 m. Pojedine su vrste unošene ina dijelove,
koji najbolje odgovaraju za razvoj
pojedinih spomenutih vrsta. Na tom objektu
je održao predavanje ing. Izido r
Kovač , upravitelj šumarije čaglin, koji
je naprijed spomenute radove i izvodio.


Nakon predavanja razvila se diskusija
u kojoj su sudjelovali i predstavnici drv.
industrije. Prihvaćeno je mišljenje, da sa
takvim radovima treba nastaviti, a ujedno
da treba učiniti i jednu ekonomsku analizu,
iz koje će biti vidljivo, koliku narn
korist donosi ovakav način rada: budući
prirast veće količine drvne mase četinjača,
prema sadanjem prirastu male i malovrijedne
drvne mase listača graba i bukve
pretežno iz panja. Takva analiza će nam
samo potvrditi potrebu takovog daljnjeg
rada.


Šumsko gospodarstvo Slav. Požega ima
znatne površine takvih »prelaznih sastojina
«, ali na mnogim površinama ne može
za sada poduzimati nikakve mjere unošenja
četinjača zbog šteta od divljači na unesenim
četinjačama. Iz tih razloga se i
prišlo radu upravo na ovom objektu, jer
ovdje nema divljači koja bi pravila štete
na osnovnim kulturama.


Nakon pregleda radova i predavanja


održan je i dogovor o ostalom društvenom


radu, koji je predviđen u 1963. godini Go


dišnja skupština nije do sada održana jer


se novom teritorijalnom podjelom Socija


lističke Republike Hrvatske treba osnovati


Kotarsko šumarsko društvo u Osijeku, a


dosadanje u Slav. Požegi će postati po


družnica, pa je potrebno izvršiti promjenu


naziva društva, pravila i si.


Za dopisnika za Savez šumarskih dru


štava u Zagrebu izabran je ing. M i 1 e t ić


Josp, a za prikupljenje oglasa, reklama


i objava drug V u 1 ić Marko. Nadalje su


doneseni zaključci da se tokom 1963. odr


že slijedeća predavanja, odnosno ekskur


zija:


1. Predavanje u vezi s proredom s prikazom
radova na području šumarije Pleternica;
2. Predavanje iz drv. industrije s analizama
rada i troškovima u 1962. i 1963.
g naročito Drvno industrijskog poduzeća
Lipa, SI. Požega;
3. Ekskurzija u tvornicu celuloze Banja
Luka, te šume öko Plivičkih jezera u
trajanju od 3—4 dana.
Spomenutom sastanku prisustvovalo je
25 članova Šumarskog društva i to kako iz
šumskog gospodarstva i šumarija, tako i
Drvno industrijskog poduzeća »Lipa«.


Ing. Dragutin Hanzl


SMUČARSKA TAKMIČENJA TRUDBENIKA
ŠUMARSTVA, DRVNE INDUSTRIJE
I LOVACA


Smučanje ne treba posmatrati samo
kao jednu granu zimskog sporta, predodređenu
za omladinu, nego kao vrlo korisno
sredstvo, koje nam u krajevima sa
dugim i snažnim zimama, a to su kod nas
šumski i planinski delovi zemlje, omogućava
kretanje i rad na terenu i tokom
zime. Dokaz za to imamo u SR Sloveniji,
gde za vreme dugih i snažnih zima ne
prestaje terenska aktivnost šumara i lovaca
— radnika, lugara, tehničara i inženjera
— zahvaljujući upotrebi smuči za
kretanje po terenu.


Pored toga što smučke služe za redovno
obavljanje poslova tokom zime u šumskoj
i lovnoj privredi, one su i odlično
sredstvo za aktivni odmor i rekreaciju
radnika i službenika u šumarstvu, a naročito
u drvnoj industriji, koji radeći u
nekim pogonima gde je atmosfera puna
raznih isparenja i prašine, zaista treba da
dobro provetre pluća. Najbolji način da
se ovo učini tokom zime jeste smučarenje.


Imajući u vidu napred navedene činjenice,
još pre nekoliko godina, prvo je Triglavska
podružnica DITŠIDI Slovenije otpočela
sa priređivanjem sportskih takmičenja
u smučarskim disciplinama za svoje
članove, kako u cilju što masovnije upotrebe
smučaka u svakodnevnom životu,
radu i odmoru ,tako i u što boljem savlađivanju
tehnike upotrebe smučaka.


Od pre tri godine, ovo takmičenje je
preraslo u republičko u organizaciju Saveza
ITŠID Slovenije i po masovnostirezultatima prevazišlo je sva očekivanja.


Obzirom na pokazanu korisnost ovakvih
takmičenja i na postignute rezultate
u pogledu masovnosti učesnika i iskustva