DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 77 <-- 77 --> PDF |
stečena na takmičenjima trudbenika šumarstva, drvne industrije i lovaca u SR Sloveniji, na IV Plenumu Saveza DIT-a šumarstva i drvne industrije održanom u Donjem Vakufu oktobra 1962. godine, doneta je odluka da se organiziraju savezna smučarska takmičenja DIT-a šumarstva i drvne industrije čiji će priređivač u 1963. godini Savez ITŠID Slovenije, a organizator Triglavska podružnica Bled. Takmičenja su održana 28. II i 1. III 1963. godine. Prvog dana takmičenja, koje je održano na Bledu, u trci na 10 km nastupilo je 39 drugova, od kojih je 35 bilo iz SR Slovenije, 3 iz SR Hrvatske i 1 iz SR BiH. U trci na 6 km nastupilo je 6 drugarica, sve iz SR Slovenije. Drugog dana održano je takmičenje u veleslalomu na Pokljuki (Viševnik iznad Rudnog Polja). Na odlično trasiranim i uređenim stazama nastupilo je 5 drugarica (sve iz SR Slovenije) i 91 drug (od toga 4 iz SR BiH i 2 iz SR Hrvatske). Ukupno je na ovom takmičenju učestvovalo 140 takmičara, što ukazuje na masovnost i .popularnost ovog takmičenja, ali se odmah mora konstatovati i jedan nedostatak: iz Slovenije je bilo 130 učesnika, iz Hrvatske (Delnice) 5 i iz SR BiH 5 učesnika. Savezi Srbije, Makedonije i Crne Gore nisu poslali svoje takmičare, mada u redovima članova tih Saveza ima odličnih smučara od kojih su neki i smučarski reprezentativci svojih republika. Po svemu ´^Domaća Mtuena IHecatuca H o r v a t, J.: Biljno geografski položaj i rasčlanjenost Like i Krbave. Acta botanica croatica. XX/XXI pp. 233-242, Zagreb, 1962. Snažnu barijeru Dinarskih planina obrašćuju šume bukve i jele. Na kontinentalnoj strani je srednjo-evrops.ka šuma hrasta kitnjaka i običnog graba (Querceto- Carpinutem croatieuim), a na unutrašnjoj su sub mediteranske šume hrasta medunca i crnograba (Seslerio Ostryetum) i bjelograba (Carpinetum orientalis croaticum). No submediteranska vegetacija ulazi i u kontinentalno područje. Ovi prodori su bili omogućeni zbog iskidanog reljefa Dinarida. Prostorna raš-´renost vegetacije ovisi uglavnom o geografskom položaju, nadmorskoj visini i o utjecaju prodora submediteranske vegetacije. Lička vegetacija u cjelini dijeli su u izgleda da se ovi republički savezi nisu dovoljno angažirah na popularisanju ove korisne priredbe, što u buduće ne bi trebalo da se desi. Organizacija takmičenja (prihvatanje i smještaj učesnika, obimni tehnički poslovi i si.) bila je odlična i sve je besprekorno funkcionisalo i organizatoru takmičenja, Triglavskoj podružnici DIT-a ŠDI Slovenije zaista treba čestitati. Po završenom takmičenju pobednicima, pojedincima i ekipama, kao i učesnicima iz Hrvatske i BiH. podeljene su lepe i ukusne nagrade, pehare, plakete, diplome i male praktične darove u vidu smučarske opreme. Problem´ finansiranja ove priredbe re- šen je sarađnjom ogromne većine šumarskih, lovačkih i drvno-industrijskih kolektiva iz Slovenije uglavnom putem oslasa koji su štampani u vrlo ukusno izrađenom prospektu za takmičenje. Kao i kod takmičara i ovde je odaziv bio samo kod preduzeća iz SR Slovenije, a iz drugih republika je dalo samo jedno šumsko gazdinstvo iz SR Hrvatske. Nadamo se da će naredna savezna smučarska takmičarska prvenstva trudbenika šumarstva drvne industrije i lovsta biti isto tako dobro organizovana kao i proteklo i da će učešće takmičara iz Srbije, Hrvatske, Makedonije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore biti brojno, a drugovi iz Slovenije su obećali masovno učešće. Ing. Nenad Petrović dva skupa: šume i vegetacija livada, kamenjara i vriština. Šume s obzirom na sveukupnost stanišnih prilika djelimo u šest grupa: I. Kserofilne crnog i bijelog graba (Ostryo-Carninetum), II. Mezofilne šume običnog graba (Carpinion betuli), III. Šume bukve i jele (Fagion illyricum). IV. Poplavne šume joha (Alno-Quercion). V. Šikare i živica (Berberidion) i VI. Šume ekstremno kiselih staništa (Quercion roboris petraeae = Luzulo — Fagion). I. Kserofilne šume crnoga i bijeloga graba su fizionomski većinom šikare, a zastupane su sa dvije asocijacije: 1. Suma bjelograba (Carpinutem orientalis croatieuim) i 2. šilima crograba (Seslerio-Ostryetum). Prva šuma tj. šuma bjelograba obrašćuje termofilnija staništa (do 800 m). Uz hrast medunac zastupano je termofilno drveće i grmlje: Acer monspessulanum, Cornus mas, Coronilla emeroides, Crataegus transalpina, Evonymus verrucosa, Co |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 78 <-- 78 --> PDF |
rylus avellana. Mnogo veće površine zaprema šuma ernograba, koja dolazi na raznim ekspozicijama, ali na plićem tlu. Osim edifikatornih vrsta drveća (Ostrya carpiniiolia), dolazi vrlo često: Acer monspessulanum, Sorbus torminalis. Fraxinus or- nus, Quercus pubescens, Q. petraea, Cor- nus mas, Coronilla emeroides, Rosa sp. Ova šuma je zastupana već prema staništu s nekoliko subasocijacija: a) S.-O. quercetosum pubescentis — niža toplija staništa, b) S.-O. quercetosum petraeae hladnija staništa, c) S.-O. sorbetosum — izložena vjetru staništa; d) S.-O. carpinetosum betuli — dublja tla, mezof.lna subasocijacija (uvale, rubovi, polja). U većim depresijama razvija se već izrazito mezofilna šuma hrasta kitnjaka i običnog graba. II. Mezofilne šume običnog graba su zastupane asocijacijom hrasta kitnjaka i običnog graba (Querceto-Carpinetum croaticum). Ova je šuma već reliktna. Veći dio oranica je čovjek stvorio na njen račun. Zahtijevaju optimalne ekološke uvjete. III. Šuma bukve i jele — dolazi u višim predjelima, naročito na sjevernim padinama, ponikvama i uvalama na kreenjačkoj geološkoj podlozi Ovdje dolazi asocijacija Fagetum croaticum. Zastupljena je s četiri subasocijacije: a) Primorska subasocijacija: Fagetum croaticum. seslerietosum i b) brdska šuma bukve: Fagetum croaticum montanum. Obje navedene subasoci; acije dolaze u nižim pojasima, ali prvi je submediteranska, a druga kontinentalna zajednica U višim pojasima također dolaze dvije subasocijacije: c) Fagetum croaticum abietosum — optimalni pojas za bukvu i d) Subalpska šuma bukve — Fagetum croaticum subalpinum, a iznad nje je klekovina bora — Pinetum mughi croaticum. U sušim i toplijim predjelima Like i Krbave preteže Fagetum croaticum seslerietosum, a u kontinentalnim i hladnijim područjima Fagetum croaticum montanum. IV. Poplavne šume su ili tipične sastojine u području šuma i livade ili šikare crne johe. V. Šikare i živice su zastupane sa srednjo- evropskom asocijacijom šikara trnule i- kaline .(Pruno-Ligustretum croaticum). VI. Šume ekstremno kiselih straništa imaju dvije asocijacije. Jedna je prelazna između Querco-Castanetum croaticum i Quercetum medioeuropaeum, a druga je vrlo kisela šuma Blechno-Fagetum. Travnjačka vegetacija livada, kamenjara i vriština ima četiri grupe i to: I. Brdske submediteranske livade (Scorzonerion villosae), II. Subrnediteransike kamenjare (Chrysopogoni Satureion i Satureion subspicatea), III. Srednjo-evropske brdske livade (Bromion erecta i IV. Vrištine s brdskim livadama na kiseloj geološkoj podlozi. li Brdske submediteranske livade. Ovdje se razlikuju dvije diferentne sveze i to: Chrysopogono-Satureion — niži, topliji i zaštićeniji položaji i Satureion subspicatae u višim i izloženijim staništima. Asocijacija vriska i vlaska (Satureio- Ischaemetum) je vrlo raširena, a pripada svezi Chrysopogono-Satureion. Ova asocijacija obrašćuje vrlo suha i kamenita staništa. Sveza Satureion subspicatae ima tri asocijacije: a) Satureio-Eđraeanthetum- plitka tla s karakterističnim vrstama Carex humilis, Edraeanthus tenuifolius, Fumana procumberus, Satuireia subspicata, Globularia cordifolia, b) Carici-Centaureetum rupestris — vrlo izložena staništa u višem pojasu i c) Carici-Centaureetum atropurpurea — na južnim padinama krbavskih brda s karakterističnim vrstama: Ćarex humilis, Centaurea atropurpurea, Iris cengialtii, I. variegata, Anemone grandis, Jurinea mollis, Anthyllis vrste. IUI. Srednjo-evropske brdske livade s asocijacijom Bromo-Plantaginetum na osrednje plitkim tlima. Ovo je sredno-evropska brdska zajednica, ali s stepskim element ma: Cirsum panncmiouim, Polygala vulgaris, te niz karakterističnih vrsta sveze, odnosno asocijacije: Bromus erectus, Plantago media, Globularia wülkomii, Chrysanthemum leucanthemum. IV. Vrištine i brdske livade na kiseloj geološkoj podlozi sa asocijacijom vrištine (Calluneto-Genistetum croaticum). Eđifikaitome su vrste Calluna vulgaris i Pteridium vulgaris, te značajne drvolike žutilovke: Genista pilosa, G. heterocantha i trava Festuca capillato, Sieglingia decumbens i ljubica Viola canina. U ličkim poplavnim područjima dolaze livadske zajednice beskoljenke (Molinio- Ijathyretum) i livada krestaca (Cynosuretum cristati). U području šume bukve i šume bukve i jele na dubokim tlima, odnosno ekstremno kiselim staništima je raširena livada tvrdače (Arnioo-Nardetum). |