DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 81 <-- 81 --> PDF |
vile današnje šume Kvartarnog perioda. One su bile izvan antropogenih zahvata. Uvođenje stočarstva na bazi ovce počela su se ove šume potiskivati, što je već praktično bilo provedeno početkom´ prvih vjekova naše ere. Nakon toga ulazimo u pastoralnu epohu. U ovoj epohi šuma je bila bezvredna, a sva poljoprivreda se odvijala na pašnjacima. U ovoj epohi je optimum ovčarstva. U pastoralno-ratarskoj epohi nastaje dezintegracija pašnjačkog fonda i formiranje oranica. Ujedno se uvećava broj stanovnika. Zadnja, t. j . sa vremena epoha, u kojoj su neuravnoteženi odnosi između šuma — pašnjaka — oranica. Njihov odnos treba uskladiti, da nije na štetu jedno naprama drugom. Današnji šumski pokrov autor dijeli u dvije grupe:-Stare (paleogenetske) šume, t. j . šume smrče, hrasta kitnjaka i cera, borici, šume bijelog bora i recentni šumski pokrivač četinarske šume (smrča, jela, bijeli, bor, crni bor). Od liščara šume izgrađuju hrast kitnjak, cer, bukva. Vrlo je raširena jasika, breza, javori, klen. joha, jasen, grab, crni jasen, crnograb, lipa itd. Šumskom pokrivaču pripadaju i razni šibljaci, lijeska, glogovi, jorgovani i dr.). Danas šumski pokrivač zauzima 25*Vo oblasti, a u prijedlogu mjera autor predlaže da se uveća za 35°/o. Na osnovu sadanjeg stanja šumskog pokrivača autor u vezi šumskih melioracija t. j . obnove i podizanja šuma u Sjeničko-Pešterskoj oblasti preporučuje niz mjera, kao na pr.: a) Povećanje površine šuma i procenta šumovitosti, b) Poboljšanje strukture šuma s obzirom na vrsti drveća, c) Poboljšanje uzgoja šuma, d) Povećanje zaštitne funkcije šuma, e) Racionalno korištenje šuma, f) Štednja ogrjevnog drveta, g) Štednja tehničkog drveta, i) Razgraničenje šuma i travnjaka i j) Organizacija propagande u šumarstvu. Posebne su mjere u vezi melioracije pašnjaka i izvedbe hidrotehničkih melioracija. Izneseni materijali u ovoj monografiji su rađeni pretežno na bazi vlastitih terenskih ispitivanja, ali i na bazi obilne literature i predpostavljaju okvirnu osnovu za sređivanje ove naše nekada vrlo značajne privredne planinske oblasti. Dr. JOSIP KOVACEVIC |