DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 81     <-- 81 -->        PDF

vile današnje šume Kvartarnog perioda.
One su bile izvan antropogenih zahvata.
Uvođenje stočarstva na bazi ovce počela
su se ove šume potiskivati, što je već
praktično bilo provedeno početkom´ prvih
vjekova naše ere. Nakon toga ulazimo u
pastoralnu epohu. U ovoj epohi šuma je
bila bezvredna, a sva poljoprivreda se
odvijala na pašnjacima. U ovoj epohi je
optimum ovčarstva. U pastoralno-ratarskoj
epohi nastaje dezintegracija pašnjačkog
fonda i formiranje oranica. Ujedno
se uvećava broj stanovnika. Zadnja, t. j .
sa vremena epoha, u kojoj su neuravnoteženi
odnosi između šuma — pašnjaka —
oranica. Njihov odnos treba uskladiti, da
nije na štetu jedno naprama drugom.


Današnji šumski pokrov autor dijeli u
dvije grupe:-Stare (paleogenetske) šume,


t. j . šume smrče, hrasta kitnjaka i cera,
borici, šume bijelog bora i recentni šumski
pokrivač četinarske šume (smrča, jela, bijeli,
bor, crni bor). Od liščara šume izgrađuju
hrast kitnjak, cer, bukva. Vrlo
je raširena jasika, breza, javori, klen. joha,
jasen, grab, crni jasen, crnograb, lipa
itd. Šumskom pokrivaču pripadaju i razni
šibljaci, lijeska, glogovi, jorgovani i dr.).


Danas šumski pokrivač zauzima 25*Vo
oblasti, a u prijedlogu mjera autor predlaže
da se uveća za 35°/o. Na osnovu sadanjeg
stanja šumskog pokrivača autor u
vezi šumskih melioracija t. j . obnove i
podizanja šuma u Sjeničko-Pešterskoj oblasti
preporučuje niz mjera, kao na pr.:
a) Povećanje površine šuma i procenta
šumovitosti, b) Poboljšanje strukture šuma
s obzirom na vrsti drveća, c) Poboljšanje
uzgoja šuma, d) Povećanje zaštitne
funkcije šuma, e) Racionalno korištenje
šuma, f) Štednja ogrjevnog drveta, g) Štednja
tehničkog drveta, i) Razgraničenje
šuma i travnjaka i j) Organizacija propagande
u šumarstvu. Posebne su mjere
u vezi melioracije pašnjaka i izvedbe
hidrotehničkih melioracija.


Izneseni materijali u ovoj monografiji
su rađeni pretežno na bazi vlastitih terenskih
ispitivanja, ali i na bazi obilne literature
i predpostavljaju okvirnu osnovu
za sređivanje ove naše nekada vrlo značajne
privredne planinske oblasti.


Dr. JOSIP KOVACEVIC