DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 84     <-- 84 -->        PDF

4-1963. — L. V u j i č i ć: Racionalizacija
proizvodnje — Đ. V a s i 1 j e v i ć: Iskorišćavanje
šuma u 1962.


5-1963. — M. Kovačevi ć: Amortizacija
za regeneraciju šuma.


9-1963. — J. Pa v.ić: Tačnost mašinske
obrade drveta — I. Ko pč i ć: Uzorna preduzeća.


10-1963. — Poslovno udruženje drvne
industrije — Zagreb.


11-1963. — B. S tarnen ković: Orijentacija
industrije namještaja na iveraste
ploče.


ŠUMARSKI GLASNIK — Sarajevo


1/2 1963. — R. K o 1 a k o v i ć: Uputstvo


o šumskom redu-komentar — Anđi ć V.:
Kako odobravati i realizovat; sječe u građanskim
šumama u uslovima novih pro-.
piša — N. E i ć:.Stanje naših šuma — V.
Žita: Pravilan odnos prema šumi.
3/5 1963. — H. Imamović: Zašto se
odugovlači sa prekvalil´:kacijom bivših lugara
i nadzornika šuma na status radnika


— B. Jovković: Pokret Gorana kao
znatna pomoć u izvršenju šumsko-uzgojnih
i drugih zadataka šumarstva Bosne i
Hercegovine — N. Zilenkov: Investiciona
izgradnja u našem zakonodavstvu —
N. Vukićević: Gazdovanje sa šumama
i šumskim zemljištima u društvenoj svojini
van šumsko-privrednih područja — J.
Sučić : Pitomi kesten i pojava raka kestenove
kore u Bosn; i Hercegovini — N.
Eić: Pitomi kesten — V. Žita: Sprečavanje
i suzbijanje biljnih bolesti i šteto—
čina — M. Čemalović: Propaganda šumarstva
na području Hercegovine — Mladi
Gorani pišu — S. Tanasković: O
cJtcancv SumacStao


PUTOKAZ ZA TEHNIČKI PROGRES V
SUMOPRIVREDI SSSR


Pod gornjim naslovom iznio je I. S.
Melehov, akademik, u 1. br. Lesnog
hozjajstva 1963. g. niz problema šumarstva
SSSR, koji se prilično podudaraju s našim.
Zato i donosimo ovaj prikaz.


Mnogostruka je važnost šume, pa je i
njezino iskorišćavanje kompleksno. Zato
treba blagovremeno pronaći sve koristi ko


izboru tipa motorne pile — M. M i j a t ović:
Orlovima kod nas prijeti potpuno
nestajanje.


DRVNA INDUSTRIJA — Zagreb


1/2 1963. — Z. Pavlin: Sadržaj vode
u drvu građevne stolarije — N. H e r 1 j ević:
Šper-ploče »za vanjsku upotrebu« u
građevinarstvu — Z. Ettinger : Provođenje
racionalizacije rada u tvornicama
namještaja.


OBAVIJESTI — Zagreb


1962. god. — V. Zivković: Neka pitanja
o organizaciji naučno-istraživačkog
rada u šumarstvu NRH — I. Podhorski:
Prirast sorti topola na komparativnim
plohama u 1961. godini — Uzgoj topola
u kulturama i plantažama u NRH od.
1945—1961. god. — Ispitivanje redoslijeda
listanja klonova u klonskom rasadniku
Križovljan Grad — J. Šafar : Problem
osnivanja nasada topola na degradiranom
mediteranskom području — D. Cestar :
Istraživanja razvitka proizvodnje u raznim
tipovima šuma sa prebornim gospodarenjem
— B. Dereta : Naučno istraživački
rad u oblasti mehanizacije šumske proizvodnje
— M. Spiranec: Prirast taksodija
u Motovunskoj šumi — T. Š p fi 1 j :
Proučavanje opt´malne strukture mješovitih
mladika hrasta lužnjaka i graba. Pokusna
ploha Sjeverno Radiševo — V.
Hren : Razvoj strukture na pokusnim
plohama Zabljački lug (mješovite sastojine
hrasta lužnjaka i graba) — D. Srdić :
Novi kemijski preparati za sprečavanje
šteta od divljači — Z. Car: Bitne komponentne
problema uzgoja srna. g jL


je nam ona daje i još ih dalje razviti.
Međutim, šumoprivreda u mnogom zaostaje
za drugim granama privrede. Ona mors
punije iskoristiti prednosti socijalizma.


Do 1. jan. 1963. uređeno je u Sov. Sav.
350 mil. ha šuma, a osim toga fotogrametrijski
je snimljeno 750 mil. ha. Prema
tome sav je šumski fond manje više tačno


Obim pošumljavanja također raste. Tako
će se na pr. 1963. g. pošumiti 2 mil.
hay a to je za 44*Yo više nego 1959. g. Uz




ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 85     <-- 85 -->        PDF

gojni radovi provedeni su 1962. g. na 1,27
mil. ha, od čega je na čišćenje otpalo 0,8
mil. ha. Za 1963. planirano je da će se ti
radovi izvršiti na 2,9 mil. ha (na čišćenje
će otpasti 0,9 mil. ha). Pored svega toga,
ako se uzgojni radovi uporede s iskorišćavanjem
šuma, opazit ćemo veliku razliku
u tehničkoj opremi.


Ma da i drvarska industrija nije lišena
mnogih nedostataka, ipak je toliko napredovala,
da se pretvorila u industrijsku
granu sa širokom primjenom mašina i mehanizama.
Po ob jamu godišnjih sječa od
400 mil. kub. m. Sov. Sav. je prvi u svijetu,
a to bi bilo nemoguće bez široke
primjene mehanizacije. Nivo mehanizacije
u eksploataciji šuma po osnovnim fazama
radova premašuje 90B/o, a obaranje je stabala
već 1961. g. mehanizirano sa 99,3*Vo.
Nisu još samo riješena pitanja mehanizacije
klaštrenja grana i čišćenja sječina.
što, uostalom nema manje značenje i za
uzgoj. Nivo mehanizacije uzgojnih radova
znatno je zaostao, prem se u zadnjih 5 g.
malo maknuo s mjesta: U srednjem je
obrada tla povišena u mehanizaciji sa 34
na eSVo, sjetve i sadnje sa 9,3 na 20,3°/o, a
njege kultura sa 24 na 34fl/o.


Te brojke, mada pokazuju stanovit porast
mehanizacije, ipak ne znače veći porast
mehanizacije radova. U nekim republikama
(Gruzija, Azerbajdžan i dr.)
sjetva i sadnja kultura uopće nisu mehanizirani,
a šumska gospodarstva RSFSR
mehanizirana su samo sa 14,7´3/o. Međutim
da bismo izravnali nerazmjer u mehaniza- .
čiji radova u uzgajanju šuma sa onima
eksploatacije, treba stvoriti široku serijsku
proizvodnju visoko produktivnih šiumoprivrednih
mašina. Nekih se grana šumoprivredne
proizvodnje praktično mehanizacija
nije ni taknula. Ovamo spada na
pr. sabiranje sjemena, njega mladika i đr.
Nivo je mehanizacije prozraka svega ZNo,
a čišćenja 5!%>. Zato je potrebno smanjiti
jaz u tehničkoj opremi između uzgajanja
i industrijske eksploatacije šuma. Nažalost,
tome se ne poklanja dovoljna pažnja,
nego se ponekad buldožeri, ekskavatori i
druge mašine koje su u fondu šumo.privrede,
oduzimaju, naravno na štetu njenu.


Povećanje tehničke opremljenosti treba
biti svakodnevni zadatak kako republičkih
organa šumoprivrede, tako i sovnarhoza.
Neophodno je potrebno odvojiti i
proširiti specijalne pogone samo za šumske
mašine. U suvremenom je šumarstvu
uočena potreba da se šire iskoristi kemija,
avijacija, elektronska računala i druga dostignuća
nauke.


Koliko i bio širok arsenal tehničkih
sredstava, efikasna primjena njihova u
šumarstvu, njihova ekonomičnost u mnogom
ovisi o znanju i iskorišćavanju bioloških
zakona i o specifičnosti šumoprivrede.
Ta će primjena biti sve šira, što viša
bude razina poznavanja suštine osnovnog
objekta (na koji se primjenjuju ta sredstva
tj. šume) i promjena koje se na njemu
zbivaju pod utjecajem čovjekove aktivnosti.
Ista imašina i ista agrotehnika u
raznim ekološkian uvjetima mogu dati posve
različite rezultate. S druge strane, pri
jednakim ekološkim, a različitim proizvodno-
ekonomskim uvjetima, potrebno je
i različito prilaženje. Dostignuća šumarske
nauke provjerena praksom, treba da
što prije postanu svojina šumoprivredne
proizvodnje, da blagovremeno posluže tehničkom
progresu.


Prostranost i raznolikost teritorija Sov,
Saveza traži diferencijaciju procjene i iskorišćavanja
šuma u raznim prirodnim i
ekonomskim područjima. Isto se tako moraju
diferencirati i šumsko-gospodarski
zahvati.


Osnovnu vrijednost sovjetskih šuma
tvore četinari, koji su već odavna na glasu
u svijetu. Racionalno iskorišćavanje tih
šuma, povišenje njihove produktivnosti,
uzagajanje vrijednih vrsta četinara, to su
važni zadaci šumoprivrede.


Osnovne vrste: bor, pa i omorika (šmrca),
a da i ne govorimo o arišu, mogu pri
pravilnim uvjetima stvarati visokoproduktivne
sastojine koje imaju u 40—50 g. do
300 i 350 kub. m pa i više, sa godišnjim
prirastom od 8 do 9 kub. m po hektaru.
Objelodanjivanje i iskorišćavanje tih uvjeta
ima veliko značenje.


Prijeko je potrebno, više nego do sada,
voditi računa o proizvodno-ekonomskim
uvjetima. Tako, uzgajanje i povisivanje
produktivnosti omorike ima veliko značenje
u rajonima koji gravitiraju prema
celulozno-papirskim poduzećima. Bor, to
je tradicionalna vrsta našeg pilanarstva.
naročito izvoznog. I ubuduće treba poklanjati
ozbiljnu pažnju obnovi borika, njezi
i uzgoju njihovu u onim masivima koji
sirovinama opskrbljuju pilansku industriju.


Uporedo s razvitkom sulfatno-celulozne
proizvodnje, značenje bora raste i u
celulozno-papirskoj industriji. Savremena
praksa razvitka te vrste industrije u SAD,
Finskoj i drugdje, veoma široko iskorišćuje
borove šume kao sirovinske baze. U
tu se svrhu tamo primjenjuju prorede ko


247




ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 86     <-- 86 -->        PDF

je osiguravaju celulozno drvo. Taj način


zaslužuje pažnju.


Naročito se ne smije zanemariti ariš,


to vrijedno drvo brzog rasta, koga treba


punije iskorišćavati. O mogućnosti uzgoja


visokoproduktivnih sastojina ariša van


njegovog prirodnog areala rasprostranje


nja, svjedoči sovjetsko i strano, osobito


skandinavsko iskustvo. Skandinavski šu


mari nastoje da im ariš postane glavna


vrsta drva,


Valja poduzeti ozbiljne mjere za raci


onalno iskorišćavanje, očuvanje i uzgoj vi


sokoprođuktiivnih jelovih šuima Kavkaza,


li.mb´nih šuma Sibirije i Dalekog istoka.


Ne smije se zanemariti i šume vrijednih


lišćara. naročito hrasta tamo gdje dobro


usp´jeva.


Uporedo s tim, sve veće značenje dobi


vaju šume mekih lišćara, pa im je povr


šina zadnjih 10 godina znatno porasla u


vezi sa čistim sječama provedenim na ve


likim površinama. Drvna masa mek;h liš


ćara samo u evropskom dijelu SSSR iznosi


više od 3 milijarde kub. m. Danas lišćari


— prije svega trepetljika i breza — slabo
se iskorišćuju. ali se ipak ne smatraju
korovom kao nekad. Došlo je vrijeme da
se iskorišćavanje lišćara korjenito izmijeni.
Osobito je važno da bjelogorične šume
postanu sirovinska baza celulozno-papirske
ndustriie. Veći se dio tih poduzeća u
evropskom dijelu SSSR može osigurati čerinarskim
drvom samo još 15, a negdje i
40 godina. Iskorišćavanje lišćarskog drva
kao osnovne sirovino celulozno-papirske
industrije postat će realnost samo pre´nakom
tehnologije celulozno-papirske proizvodnje-
U tom smislu postoje realne mogućnosti
i sada se razrađuju odgovarajuće
mjere.


Važnost lišćara raste i u vezi s njihovim
iskorištavanjem hidrolizom, u fabrikacijd
ploča vlaknatica i dr. U nnikraćem
roku mora se prijeći na punije iskorišćavanje
postojećih šumskih masiva, a također
i podizanju visokoproduktivnih sastojina
iz vrsta drveća brzog rasta.


Sazrio je zadatak nauke i prakse za
osnivanje i uzgoj trepetljike i u kratkom
roku podizanja visokoproduktivnih topolovih
sastojina na odgovarajućim staništima.
Nešto je već stvorila sovjetska nauka
u tom smislu. Pokusi pokazuju da pri povoljnim
uvjetima kultura topole može dati
za 15—20 pa i za 10 godina drvo za proizvodnju
celuloze za industriju papira. Ima
razloga na osnovici koji se može računati
da su uzbečke i turkmenske topole pro


duktivnije čak i od talijanskih. Navodnja


vanjem topolika u Srednjoj Aziji moguće


je za kratko vrijeme izgraditi sirovinsku


bazu za celulozno-papirske kombinate. Ali


za osnivanje topolika nailazi se na mnogo


neriješenih pitanja i poteškoća koje treba


svladati. Valja (izbjegavati ponavljanja o


nih pogrešaka, koje su se prije dopuštale


kod osnivanja topolika i drugih vrsta dr


veća, kad su se ignorirale potrebe podu


daranja njihove biologije s uvjetima sre


dine, narušavala se agrotehnika, potcje


njdvala se mogućnost izvođenja pokusa sa


pojedinim vrstama itd.


U SSSR postoje povoljni uslovi za znat


no proširenje asortimana šumskih vrsta


drveća. Mnoge domaće vrste zavređuju


veću pažnju, a tako i pokusi sa introduk


cijom najperspektivnijih stranih vrsta.


U crnomorskim uvjetima izgleda nam


da treba računati sa sekvojom, koja se


nije loše pokazala i u Pribaltiku, a i hrast


plutnjak nesmije se zaboraviti. Trebalo bi


ispitati i uvođenje Picea-e sitchensis i


nekih američkih borova i dr.


Pitanja podizanja šuma i obogaćenja
njihova sastava, poprimat će sve veće
značenje. Ipa>k bi bilo nepravilno, kad bi
se rješenje tog pitanja vidjelo samo u pošurnljavanju
(bilo vještačkom ili prirodnom).
Nije ni danas zastarjelo davno šumarsko
pravilo, da je svaka od tih metoda
dobra na svom mjestu. Ne treba zato
zanemariti prirodnu obnovu šume, jer ona
ima u SSSR veliko značenje, a na prostranim
područjima Sjevera, Sibirije i Dalekog
Istoka jedino se tako i pošumljuje:
U interesu narodnogospodarskom treba do
maksimuma iskoristiti darove prirode. Prirodnu
obnovu šuma ne smije se smatrati
samo stihijskim procesom, već je valja
iskoristiti kao metodu obnove šuma.


U današnje vrijeme priznaje se potrebo
neminovnog pošumljavanja odmah poslije
ili još bolje, istovremeno sa sječom. Posij
ednj.h godina eksploateri ulažu više napora
da očuvaju mladik od povreda i uništenja
za vrijeme obaranja stabala, kod
privlačenja i izrade drva. U tom je smislu
nastao čitav pokret, kome je začetnik
bio brigadir jedne male kompleksne brigade
u Kostromskim šumama — Denisov.
Njegova je brigada prije roka izvršila svoju
seđmoljetku i obvezala se da će do
kraja sedmoljetke izraditi još 50.000 kub.
m drva. Osim toga, ona je vlastitim snagama
pošumila posječenu površinu. Ta
plemenita inicijativa naišla je na sljedbenike
među šumskim radnicima. Radi toga,
da bi se povisila produktivnost rada i




ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 87     <-- 87 -->        PDF

maksimalno zaštitio podmladak, novatorima
proizvodnje i nauke predložen je niz
shema za organizaciju i tehnologiju radova
pri sječi šuma. Uzme li se, da biva o-
bično u procesu mehanizirane sječe i izrade
šume uništeno 60—80u/o podrasta, pa
i više, pridržavanjem promišljeriih mjera,
te će brojke, obratno, označivati sačuvani
podmladak. Eto, zašto šumoprivrednici
trebaju dati pomoć eksploaterima. "Uskoro
će se početi prispodabljanjem rezultata
dobivenih primjenom raznih varijanata
tehnologije izrade šuma.


Očuvanje mladika nije jedini put podizanja
šuma. Neophodno je svratiti pažnju
poboljšanju metoda obnove šuma iza čistih
sječa. U tom smislu sovj. uzgoj još ni
iz daleka ne uzima u obzir sve mogućnosti
(na pr. ostavljanje sjemenjaka raznih
vrsta drveća u vezi s uvjetima uspijevanja
itd.).


Do danas u SSSR dominiraju čiste sječe,
pri čemu se najčešće zanemaruju elementarni
zahtjevi uzgoja. Uporedo s otklanjanjem
nedostataka neophodno je proširiti
primjenu prebornih i postupnih sječa
s raznim varijantama. U prvom redu
taj postupak treba primjenjivati u centralnim,
južnim i zapadnim rajonima evropskog
dijela SSSR, a i u brdskim šumama.
Predstoji i ozbiljan zadatak rajoniranja
sječa i s tim u vezi mjere za obnovu
šuma. Rajoniranje mora biti povezano
kako sa prirodnim uvjetima i karakterom
šuma, tako i sa proizvodnoekonomskim
uvjetima, a time i sa lokacijom
poduzeća, njegovim karakterom (celulozno-
papirska industrija, .prerada drva
itd.) i zaštitnom ulogom šume.


Da bi se ubrzao tehnički progres izrade
i obnove šume, naročito su važna tri uvjeta:
, i i


Prvo: dalji razvitak tehnike izrade šuma
usmjeren na usklađivanje sa zahtjevima
uzgoja putem, napr. izgradnje takvih
mašina, koje će biti sposobne za lako manevriranje
1 koje će moći provoditi pre-
borne, postupne i druge sječe i pri tome
očuvati normalno stanje;


iDirugo: dizanje tehničkog nivoa pošum


ljavanja, njegova mehanizacija, tako da


odgovara nivou mehanizacije prerade


drva;


Treće: razrada kompleksne tehnologije


koja bi obuhvatila i eksploataciju i uzgoj.


U najstarijoj budućnosti znatno će se


povećati obujam sjetve i sadnje šuma.


Iako će se u ovisnosti o ´rajonima i mi


jenjati njihov odnos, ipak će ostati opća


tendencija — povećanje sadnje. Svakako


će se prilično poboljšati tehnika sjetve,
a osobito sadnje, s obzirom na prirodne
zakonitosti uvjeta izazvanih sječama.


U vezi sa zadacima podizanja šuma
sve veće značenje dobivaju pitanja poboljšanja
sjemenarstva i rasadničarstva, ispitivanja
sorta itd. Uskoro valja tačno odrediti
strukturu organizacije i- mrežu kontrolnih
sjemenskih stanica. Mnogo toga
treba još učiniti i u oblasti selekcije, da
bi je približili zahtjevima prakse.


Za sovj. je šumarstvo osobito važno pitanje
dizanja produktivnosti šuma. Savremeni
uzgoj treba usmjeriti na razradu
metoda ubrzane obnove šuma, povišenja
njihove kvalitativne i kvantitativne produktivnosti.
Ne ćemo se dalje miriti s tim
da produktivnost sovjetskih šuma evropskog
dijela podrug do dvostruko bude niža
od susjednih evropskih država. Sada je
srednji godišnji prirast u evr. dijelu SSSR
nešto viši od 1 kub. m po ha, a u Finskoj
i Švedskoj 2 do 3 kub. m.


Taj se problem može potpuno riješiti
pomoću razrade i ostvarenja kompleksa
mjera. Tu spada: punije i racionalnije iskorišćavanje
šuma, blagovremeno i stvarno
pošumljavanje, uzgajanje vrsta brzog
rasta i dr. S tim sisteme i načine sječa glavnog prihoda i
proreda, proširiti broj vrsta šumskog drveća
i izvršiti njihov pravilan izbor. Osobit
utjecaj na podizanje produktivnosti
šuma može imati melioracija odvodnjavanja
zamočvarenih područja i navodnjavanja
sušnih rajona (naročito za topolu).


U SSSR ima velikih površina močvarskih
šuma koje su slabo produktivne. Samo
u evr. dijelu Sovj. Sav. postoje prostrana
područja tih šuma, koje su, naravno,
slabog prirasta. Samo u evr. dijelu zauzimaju
55 miliona ha. Odvodnjavanje se
provelo na neznatnoj površini, tek na 1,3
miliona ha (uključivši amo i dorevolucijski
period). Potreba odvodnje, osobito zamočvarenih
šuma tajge u evr. dijelu SSSR
dobivat će sve veće značenje, jer veoma
produktivne šume Oko rijeka iscrpene
su čistim sječama, pa će se područjima
među rijekama u kojima su šume
slabog prirasta morati poklanjati sve veća
pažnja. Uzmemo li da će pe uslijed odvodnje
podići srednji godišnji prirast do
4 kub. m po ha, to će se onda, prema prethodnom
proračunu, u evropskom dijelu
SSSR već u drugom deceniju dobiti 220
mil. kub. m drva u vrijednosti od 165 mil.
rubalja (prema cijeni ina panju u cenralnoj
zoni). Međutim, da bi se u tim uvjetima,
dobilo 220 mil. kub. m drva vještač


249




ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 88     <-- 88 -->        PDF

kim pošumljavanjem golih površina, trebalo
bi zasaditi šum. kulture na površini
od 1,1 mil. ha. Trošak za njihovo podizanje
i njegu do starosti od 3 godine iznosio
bi 110 mil. rubalja, a da bi se dobila
tehnički upotrebljiva drvna masa (čak i
iz četinjača brzog rasta), valjalo bi čekati
40—50 godina.


O velikom uspjehu postignutom odvodnjavanjem
šuma svjedoči iskustvo sjevero-
zapadnih oblasti i Pribaltijskih republika
SSSR. Susjedna je Finska izvela obimne
radove odvodnjavanja i uskoro će
ih posve završiti. Na taj način u važnost
radova na odvodnjavanju (u prvom redu
u šumama evr. dijela SSSR), a zatim i u
drugim rajonima, ne treba sumnjati.


S problemom povisi van ja produktivnosti
šuma najtjesnije je povezana borba s
gubicima u šumoprivredi. Ti su gubici
raznovrsni, pa se i borba s njima mora
voditi u nekoliko pravaca. Prije svega valja
ne čekajući poboljšati način iskorišćavanja
otpadaka od izrade drva, a tako
isto i na poduzećima industrijske obrade.
Tim se zadatkom trebaju ozbiljno pozabaviti
kemičari, energetici i tehnolozi. Tu
je i široko polje rada i za šumarstvo i to
počev sa pojačanom kontrolom iskorišćavanja
sječnog fonda, a končiv neposrednim
učešćem u razradi racionalnih metoda
sortimentiranja, iskorišćavanja škarta,
otpadaka itd.


Teške gubitke narodnom gospodarsvu
čine šumski požari. Mada se u Sovj. Sav.
posljednjih 10—15 godina zapaža tendencija
smanjivanja površina koje zahvaća
požar, ipak su one još uvijek znatne. Površine,
koje godišnje gore, često su veće
od onih, koje se zasade, pa je prema tome
sav taj trud uzalud. Samo u Irkutskoj
oblasti izgorjelo je 1962. g. 600.000 ha.


Prema tome, brzo poboljšanje obrane
šuma od požara, borba s njima, neodloživ
je zadatak šumarstva, problem prvog reda.
Premalo se iskorišćavaju naučna i
tehnička dostignuća na tom području. Prijeko
je potrebno ujediniti napore proizvođača,
naučnih organizacija i široke javnosti.
U nekim stranim zemljama, koje
su donedavna zauzimale prvo mjesto u
požarima, zahvaljujući takvim mjerama,
opasnost je od šumskih požara upadljivo
oštro snižena.


Dozrela je i potreba osnivanja i proširenja
naučno tehničke baze zaštite šuma
od požara u SSSR, Čini se da bi bilo dobro
izgraditi veliku samostalnu laboratoriju
šumske pirologije ili čak i naučni specijalni
institut, gdje bi se rješavao taj pro


blem usvojiv sredstva savremene tehnike
(uključivši prizemni transport i avijaciju)
s iskorišćavanjem općih nauka (fizike, kemije,
meteorologije i dr.).


Gubici, koje čine šumi štetni kukcibolesti od gljiva, također su visoke. Samo
u šumama RSPSR u 1962. g. pokazala su
se žarišta štetnika na oko 4. mil. ha. Šumarska
je praksa još uvijek slabo opremljena
efikasnim tehničkim sredstvima za
aktivnu borbu proti šteta i bolesti šuma.
Naročito zaostalu, tako reći još netaknutu
granu, predstavlja borba sa štetnicima češera
i sjemenaka u sastojinama, uslijed
čega u ponekim godinama gubici na urodu
sjemena iznose 95—100%. To pitanje nije
nauka ticala.


Šumarstvo osjeća nedostatak kemijskih
otrova, osobito tehničkog DDT. Polagano
se uvode novi preparati, insekticidi: klorofos,
koji je manje otrovan za ljude i životinje.


Poslijednjih se godina ispituju i biološke
metode borbe sa štetnicima šuma. Napore
sovjetskih učenjaka valja usmjeriti
trenutno na traženje određenijeg odgovora


o mogućnosti i načinu njezina iskorišćenja
u proizvodnji.
Poznato je, da je tehnika tijesno povezana
sa ekonomikom. U praksi sovjet, šumarstva
ima mnogo neriješenih pitanja
ekonomike. To su: pitanje kompleksnog
vođenja gospodarenja, organizacija i planiranje
proizvodnje, cijena koštanja i rentabilnost,
povišenje proizvodnosti rada. Neminovno
treba pojačati izučavanje pitanja
konkretne ekonomike šumoprivrede, jer
je s tim vezan dalji tehnički progres. Osjeća
se nužda za razradom ne samo količinskih,
nego i kvalitativnih pokazatelja proizvodnje
šumoprivrede To se odnosi osobito
na efikasnost mjera pri podizanju šuma.


Veliko značenje imaju pitanja agrošumamelibracije,
uzgoja i njege šuma u stepi.
Poznata je uloga nasada u zaštiti polja,
povišenju plodnosti poljoprivrednih kultura
u borbi s erozijom tla vodom i vjetrom.
Šumari u stepskim rajonima, pomažući kolhozima
i sovhozima da prošire zaštitne nasade,
moraju pokloniti ozbiljniju pažnju
pošumljavanju svih zemalja neupotrebljivih
za poljoprivredne kulture, podižući na
njima visiokoproduktivne sastojine.


U podizanju tehničkog nivoa šumoprivrede
igra nauka isključivo veliku ulogu.
O tom, kako budu radile naučno-israživačke
ustanove i projektne organizacije, ovisit
će tehnički progres u šumoprivredi.


U SSSR postoji široka mreža šumarskih
naučno-istraživačkih ustanova, pro




ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 89     <-- 89 -->        PDF

vođe se mnoga istraživanja, pa ima i vrijednih
rezultata. Problemima šumoprivrede
bavi se više od 40 naučno-istraživačkih
instituta, viših naučnih zavoda i drugih
ustanova, ne računajući amo i brojne ogledne
stanice koje spadaju u sastav instituta.
Uza sve to, rni još nismo postigli efekat
koji bi bio moguć i s postojećim snagama,
samo kad bi one bile postavljene i
upotrebljene racionalno. Mnogo smeta razdvojenost
nadležnosti šumarc\ko´-istraživačkih
ustanova. Rezultat je udvajanje tema
s jedne i nerazređivanje nekih važnih
tema s druge strane.


Novembarski Plenum CK KPSS predložio
je niz najvažnijih mjera za poboljšanje
rađa naučno-istraživačkih ustanova.
Naučno-´ktraživački instituti za pojedine
grane prelaze u nadležnost komiteta za
svaku granu. U oblasti šumoprivređe opće
rukovodstvo t´m ustanovama vršit će sada
Državni komitet šumarske, celulozno-papirske,
đrvoobrađivačke industrije i šumoprivređe
pri Gosplanu SlSSR. Državnom
komitetu pripada i ostvarivanje tehničke
polit´ke u oblasti šumarstva.


«Rezultati šumarske nauke moraju se
osnivati na jedinstvu teorije i prakse. Naučna
istraživanja moraju imati tačan cilj
i moraiu rješavati p´tanja važna za šumoprivredu.
Praktični šumoprivredni savjeti
proizvodnu bit će tim dragocjeniji, što budu
temeljitije ftmdtrarri na dubokom teorijskom
istraživanju.


U šumoprivređi je loše i to. što se naučna
dostignuća teško ukorjenjuju u proizvodnju.
Kad bi praksa Iskoristila samo
deseti dio naučnog fonda koji postoji u
Sovj. Sav., uspjesi tehničkog progresa bili
bi znatno veći nego što su danas. S đrge
strane, u proizvodniu uvlače preporuke
bez ozbiljnog inaiuÄhos? temelia. neprovjerene
iskustvom, pa zato ne daju potreban
ekonomski efekat.


Rukovodeći naučnoi-iistiraž;vački instituti
šumoprivređe nemaju dovoljan naučni
kadar, za sada još nemaju ni nužan
-broj specijalista za radove sa računskim
strojeVima i elektronskim mašinama za
razne računske operacije.


Niz nedostataka ima i spremanje kadrova.
Ima slučaieva da u naučne ustanove
dolaze slučajni ljudi, koji nemaju ni
sklonosti ni sposobnosti za te radove. Ne
biva rijetko, da .se razrađuju disertacije


o
pitanjima, koja su već riješena.
Da bi naučna istraživanja u šumoprivređi
postala efikasnija treba: usredotočiti
pažnju na Italije, koje smo već djelomično
spomenuli; pojačati kompleksna


istražvanja o najvažnijim problemima;
poboljšati spremu naučnog kadra i racionalnije
iskorištavati postojeće naučne snage;
izgraditi eksperimentalnu bazu naučnih
ustanova, snabdjeti ih najnovijom


tehniikom i savremenom aparaturom; ubrzati
uklapanje dostignuća šumarske nauke
u proizvodnju. ´Sazrela je i potreba
da se uporedo s kompleksnim institutima
odijele i specijalna instituti za grupne šumoprlvredne
probleme (na pr. za vrste
brzog rasta, mehanizaciju šumoprivređe,
za čuvanje šuma od požara i borbu s njima
itd.).
Veliku ulogu u ubrzanju tehničkog progresa
trebaju odigrati projektne organizacije,
a naročito tako veliki kombinati kao
što je »Lesproekt« i »Agroproekt«, a tako
i republički organi šumoprivređe. Neophodno
je nužno podići nivo projektno-istraživačkih
radova u šumoprivređi, šire iskorištavati
nove metode: primjenu aerofotosnimanja
šumskih masiva, širu primjenu
dendrometrijskih metoda u taksaciji, iskorišćavanje
savremene računske tehnike
za ubrzanje obrađivanja uređajnih i drugih
podataka.


Treba pomno izučavati i usvajati iskustava
novatora u šumoprivređnoj proizvodnji.
U vezi sa poraslim obimom i proširenim
zadacima šumarstva povećala se i
potreba visokokvalificiranih kadrova šumara.
Sovjetske visoke škole poslijednjih
su godina primjetno skratile prijem na šumarske
fakultete, ali očito je,da to treba
izmijeniti. Isto tako treba dići kvalifikacije
specijalista.


Rješenje niza problema šumoprivređe
vezano je s tehničkim progresom u oblasti
izrade drva. Za rješavanje tih pitanja,
osobito za izgradnju novih mašina i mehan´zaana.
za razrađnju tehnologije sječe uz
očuvanje podrasta. treba objediniti snage
naučnih organizacija i proizvođača - kako
šumarstva, tako i drvarske industrije. Više
pažnje treba pokloniti i inostranom iskustvu.


Veliku ulogu u ubrzanju naučnog i tehničkog
progresa u šumoprivređi odigrao
bi naučni časopis. U njemu bi se mogli objelodanjivati
najvažniji rezultati naučnih
istraživanja bez obzira iz kog su područja.


.Ubrzanje tehničkog progresa u šumoprivređi
na kraju kraieva ovisi o svim šumonrivrednim
trudbenicima o stalnim šumskim
radnicima, o njihovom znanju, iniri.
jp.t´vi i stvaralačkoj smionosti.


Đuro Knežević


251