DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 85 <-- 85 --> PDF |
gojni radovi provedeni su 1962. g. na 1,27 mil. ha, od čega je na čišćenje otpalo 0,8 mil. ha. Za 1963. planirano je da će se ti radovi izvršiti na 2,9 mil. ha (na čišćenje će otpasti 0,9 mil. ha). Pored svega toga, ako se uzgojni radovi uporede s iskorišćavanjem šuma, opazit ćemo veliku razliku u tehničkoj opremi. Ma da i drvarska industrija nije lišena mnogih nedostataka, ipak je toliko napredovala, da se pretvorila u industrijsku granu sa širokom primjenom mašina i mehanizama. Po ob jamu godišnjih sječa od 400 mil. kub. m. Sov. Sav. je prvi u svijetu, a to bi bilo nemoguće bez široke primjene mehanizacije. Nivo mehanizacije u eksploataciji šuma po osnovnim fazama radova premašuje 90B/o, a obaranje je stabala već 1961. g. mehanizirano sa 99,3*Vo. Nisu još samo riješena pitanja mehanizacije klaštrenja grana i čišćenja sječina. što, uostalom nema manje značenje i za uzgoj. Nivo mehanizacije uzgojnih radova znatno je zaostao, prem se u zadnjih 5 g. malo maknuo s mjesta: U srednjem je obrada tla povišena u mehanizaciji sa 34 na eSVo, sjetve i sadnje sa 9,3 na 20,3°/o, a njege kultura sa 24 na 34fl/o. Te brojke, mada pokazuju stanovit porast mehanizacije, ipak ne znače veći porast mehanizacije radova. U nekim republikama (Gruzija, Azerbajdžan i dr.) sjetva i sadnja kultura uopće nisu mehanizirani, a šumska gospodarstva RSFSR mehanizirana su samo sa 14,7´3/o. Međutim da bismo izravnali nerazmjer u mehaniza- . čiji radova u uzgajanju šuma sa onima eksploatacije, treba stvoriti široku serijsku proizvodnju visoko produktivnih šiumoprivrednih mašina. Nekih se grana šumoprivredne proizvodnje praktično mehanizacija nije ni taknula. Ovamo spada na pr. sabiranje sjemena, njega mladika i đr. Nivo je mehanizacije prozraka svega ZNo, a čišćenja 5!%>. Zato je potrebno smanjiti jaz u tehničkoj opremi između uzgajanja i industrijske eksploatacije šuma. Nažalost, tome se ne poklanja dovoljna pažnja, nego se ponekad buldožeri, ekskavatori i druge mašine koje su u fondu šumo.privrede, oduzimaju, naravno na štetu njenu. Povećanje tehničke opremljenosti treba biti svakodnevni zadatak kako republičkih organa šumoprivrede, tako i sovnarhoza. Neophodno je potrebno odvojiti i proširiti specijalne pogone samo za šumske mašine. U suvremenom je šumarstvu uočena potreba da se šire iskoristi kemija, avijacija, elektronska računala i druga dostignuća nauke. Koliko i bio širok arsenal tehničkih sredstava, efikasna primjena njihova u šumarstvu, njihova ekonomičnost u mnogom ovisi o znanju i iskorišćavanju bioloških zakona i o specifičnosti šumoprivrede. Ta će primjena biti sve šira, što viša bude razina poznavanja suštine osnovnog objekta (na koji se primjenjuju ta sredstva tj. šume) i promjena koje se na njemu zbivaju pod utjecajem čovjekove aktivnosti. Ista imašina i ista agrotehnika u raznim ekološkian uvjetima mogu dati posve različite rezultate. S druge strane, pri jednakim ekološkim, a različitim proizvodno- ekonomskim uvjetima, potrebno je i različito prilaženje. Dostignuća šumarske nauke provjerena praksom, treba da što prije postanu svojina šumoprivredne proizvodnje, da blagovremeno posluže tehničkom progresu. Prostranost i raznolikost teritorija Sov, Saveza traži diferencijaciju procjene i iskorišćavanja šuma u raznim prirodnim i ekonomskim područjima. Isto se tako moraju diferencirati i šumsko-gospodarski zahvati. Osnovnu vrijednost sovjetskih šuma tvore četinari, koji su već odavna na glasu u svijetu. Racionalno iskorišćavanje tih šuma, povišenje njihove produktivnosti, uzagajanje vrijednih vrsta četinara, to su važni zadaci šumoprivrede. Osnovne vrste: bor, pa i omorika (šmrca), a da i ne govorimo o arišu, mogu pri pravilnim uvjetima stvarati visokoproduktivne sastojine koje imaju u 40—50 g. do 300 i 350 kub. m pa i više, sa godišnjim prirastom od 8 do 9 kub. m po hektaru. Objelodanjivanje i iskorišćavanje tih uvjeta ima veliko značenje. Prijeko je potrebno, više nego do sada, voditi računa o proizvodno-ekonomskim uvjetima. Tako, uzgajanje i povisivanje produktivnosti omorike ima veliko značenje u rajonima koji gravitiraju prema celulozno-papirskim poduzećima. Bor, to je tradicionalna vrsta našeg pilanarstva. naročito izvoznog. I ubuduće treba poklanjati ozbiljnu pažnju obnovi borika, njezi i uzgoju njihovu u onim masivima koji sirovinama opskrbljuju pilansku industriju. Uporedo s razvitkom sulfatno-celulozne proizvodnje, značenje bora raste i u celulozno-papirskoj industriji. Savremena praksa razvitka te vrste industrije u SAD, Finskoj i drugdje, veoma široko iskorišćuje borove šume kao sirovinske baze. U tu se svrhu tamo primjenjuju prorede ko 247 |