DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 86 <-- 86 --> PDF |
je osiguravaju celulozno drvo. Taj način zaslužuje pažnju. Naročito se ne smije zanemariti ariš, to vrijedno drvo brzog rasta, koga treba punije iskorišćavati. O mogućnosti uzgoja visokoproduktivnih sastojina ariša van njegovog prirodnog areala rasprostranje nja, svjedoči sovjetsko i strano, osobito skandinavsko iskustvo. Skandinavski šu mari nastoje da im ariš postane glavna vrsta drva, Valja poduzeti ozbiljne mjere za raci onalno iskorišćavanje, očuvanje i uzgoj vi sokoprođuktiivnih jelovih šuima Kavkaza, li.mb´nih šuma Sibirije i Dalekog istoka. Ne smije se zanemariti i šume vrijednih lišćara. naročito hrasta tamo gdje dobro usp´jeva. Uporedo s tim, sve veće značenje dobi vaju šume mekih lišćara, pa im je povr šina zadnjih 10 godina znatno porasla u vezi sa čistim sječama provedenim na ve likim površinama. Drvna masa mek;h liš ćara samo u evropskom dijelu SSSR iznosi više od 3 milijarde kub. m. Danas lišćari — prije svega trepetljika i breza — slabo se iskorišćuju. ali se ipak ne smatraju korovom kao nekad. Došlo je vrijeme da se iskorišćavanje lišćara korjenito izmijeni. Osobito je važno da bjelogorične šume postanu sirovinska baza celulozno-papirske ndustriie. Veći se dio tih poduzeća u evropskom dijelu SSSR može osigurati čerinarskim drvom samo još 15, a negdje i 40 godina. Iskorišćavanje lišćarskog drva kao osnovne sirovino celulozno-papirske industrije postat će realnost samo pre´nakom tehnologije celulozno-papirske proizvodnje- U tom smislu postoje realne mogućnosti i sada se razrađuju odgovarajuće mjere. Važnost lišćara raste i u vezi s njihovim iskorištavanjem hidrolizom, u fabrikacijd ploča vlaknatica i dr. U nnikraćem roku mora se prijeći na punije iskorišćavanje postojećih šumskih masiva, a također i podizanju visokoproduktivnih sastojina iz vrsta drveća brzog rasta. Sazrio je zadatak nauke i prakse za osnivanje i uzgoj trepetljike i u kratkom roku podizanja visokoproduktivnih topolovih sastojina na odgovarajućim staništima. Nešto je već stvorila sovjetska nauka u tom smislu. Pokusi pokazuju da pri povoljnim uvjetima kultura topole može dati za 15—20 pa i za 10 godina drvo za proizvodnju celuloze za industriju papira. Ima razloga na osnovici koji se može računati da su uzbečke i turkmenske topole pro duktivnije čak i od talijanskih. Navodnja vanjem topolika u Srednjoj Aziji moguće je za kratko vrijeme izgraditi sirovinsku bazu za celulozno-papirske kombinate. Ali za osnivanje topolika nailazi se na mnogo neriješenih pitanja i poteškoća koje treba svladati. Valja (izbjegavati ponavljanja o nih pogrešaka, koje su se prije dopuštale kod osnivanja topolika i drugih vrsta dr veća, kad su se ignorirale potrebe podu daranja njihove biologije s uvjetima sre dine, narušavala se agrotehnika, potcje njdvala se mogućnost izvođenja pokusa sa pojedinim vrstama itd. U SSSR postoje povoljni uslovi za znat no proširenje asortimana šumskih vrsta drveća. Mnoge domaće vrste zavređuju veću pažnju, a tako i pokusi sa introduk cijom najperspektivnijih stranih vrsta. U crnomorskim uvjetima izgleda nam da treba računati sa sekvojom, koja se nije loše pokazala i u Pribaltiku, a i hrast plutnjak nesmije se zaboraviti. Trebalo bi ispitati i uvođenje Picea-e sitchensis i nekih američkih borova i dr. Pitanja podizanja šuma i obogaćenja njihova sastava, poprimat će sve veće značenje. Ipa>k bi bilo nepravilno, kad bi se rješenje tog pitanja vidjelo samo u pošurnljavanju (bilo vještačkom ili prirodnom). Nije ni danas zastarjelo davno šumarsko pravilo, da je svaka od tih metoda dobra na svom mjestu. Ne treba zato zanemariti prirodnu obnovu šume, jer ona ima u SSSR veliko značenje, a na prostranim područjima Sjevera, Sibirije i Dalekog Istoka jedino se tako i pošumljuje: U interesu narodnogospodarskom treba do maksimuma iskoristiti darove prirode. Prirodnu obnovu šuma ne smije se smatrati samo stihijskim procesom, već je valja iskoristiti kao metodu obnove šuma. U današnje vrijeme priznaje se potrebo neminovnog pošumljavanja odmah poslije ili još bolje, istovremeno sa sječom. Posij ednj.h godina eksploateri ulažu više napora da očuvaju mladik od povreda i uništenja za vrijeme obaranja stabala, kod privlačenja i izrade drva. U tom je smislu nastao čitav pokret, kome je začetnik bio brigadir jedne male kompleksne brigade u Kostromskim šumama — Denisov. Njegova je brigada prije roka izvršila svoju seđmoljetku i obvezala se da će do kraja sedmoljetke izraditi još 50.000 kub. m drva. Osim toga, ona je vlastitim snagama pošumila posječenu površinu. Ta plemenita inicijativa naišla je na sljedbenike među šumskim radnicima. Radi toga, da bi se povisila produktivnost rada i |