DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 87 <-- 87 --> PDF |
maksimalno zaštitio podmladak, novatorima proizvodnje i nauke predložen je niz shema za organizaciju i tehnologiju radova pri sječi šuma. Uzme li se, da biva o- bično u procesu mehanizirane sječe i izrade šume uništeno 60—80u/o podrasta, pa i više, pridržavanjem promišljeriih mjera, te će brojke, obratno, označivati sačuvani podmladak. Eto, zašto šumoprivrednici trebaju dati pomoć eksploaterima. "Uskoro će se početi prispodabljanjem rezultata dobivenih primjenom raznih varijanata tehnologije izrade šuma. Očuvanje mladika nije jedini put podizanja šuma. Neophodno je svratiti pažnju poboljšanju metoda obnove šuma iza čistih sječa. U tom smislu sovj. uzgoj još ni iz daleka ne uzima u obzir sve mogućnosti (na pr. ostavljanje sjemenjaka raznih vrsta drveća u vezi s uvjetima uspijevanja itd.). Do danas u SSSR dominiraju čiste sječe, pri čemu se najčešće zanemaruju elementarni zahtjevi uzgoja. Uporedo s otklanjanjem nedostataka neophodno je proširiti primjenu prebornih i postupnih sječa s raznim varijantama. U prvom redu taj postupak treba primjenjivati u centralnim, južnim i zapadnim rajonima evropskog dijela SSSR, a i u brdskim šumama. Predstoji i ozbiljan zadatak rajoniranja sječa i s tim u vezi mjere za obnovu šuma. Rajoniranje mora biti povezano kako sa prirodnim uvjetima i karakterom šuma, tako i sa proizvodnoekonomskim uvjetima, a time i sa lokacijom poduzeća, njegovim karakterom (celulozno- papirska industrija, .prerada drva itd.) i zaštitnom ulogom šume. Da bi se ubrzao tehnički progres izrade i obnove šume, naročito su važna tri uvjeta: , i i Prvo: dalji razvitak tehnike izrade šuma usmjeren na usklađivanje sa zahtjevima uzgoja putem, napr. izgradnje takvih mašina, koje će biti sposobne za lako manevriranje 1 koje će moći provoditi pre- borne, postupne i druge sječe i pri tome očuvati normalno stanje; iDirugo: dizanje tehničkog nivoa pošum ljavanja, njegova mehanizacija, tako da odgovara nivou mehanizacije prerade drva; Treće: razrada kompleksne tehnologije koja bi obuhvatila i eksploataciju i uzgoj. U najstarijoj budućnosti znatno će se povećati obujam sjetve i sadnje šuma. Iako će se u ovisnosti o ´rajonima i mi jenjati njihov odnos, ipak će ostati opća tendencija — povećanje sadnje. Svakako će se prilično poboljšati tehnika sjetve, a osobito sadnje, s obzirom na prirodne zakonitosti uvjeta izazvanih sječama. U vezi sa zadacima podizanja šuma sve veće značenje dobivaju pitanja poboljšanja sjemenarstva i rasadničarstva, ispitivanja sorta itd. Uskoro valja tačno odrediti strukturu organizacije i- mrežu kontrolnih sjemenskih stanica. Mnogo toga treba još učiniti i u oblasti selekcije, da bi je približili zahtjevima prakse. Za sovj. je šumarstvo osobito važno pitanje dizanja produktivnosti šuma. Savremeni uzgoj treba usmjeriti na razradu metoda ubrzane obnove šuma, povišenja njihove kvalitativne i kvantitativne produktivnosti. Ne ćemo se dalje miriti s tim da produktivnost sovjetskih šuma evropskog dijela podrug do dvostruko bude niža od susjednih evropskih država. Sada je srednji godišnji prirast u evr. dijelu SSSR nešto viši od 1 kub. m po ha, a u Finskoj i Švedskoj 2 do 3 kub. m. Taj se problem može potpuno riješiti pomoću razrade i ostvarenja kompleksa mjera. Tu spada: punije i racionalnije iskorišćavanje šuma, blagovremeno i stvarno pošumljavanje, uzgajanje vrsta brzog rasta i dr. S tim sisteme i načine sječa glavnog prihoda i proreda, proširiti broj vrsta šumskog drveća i izvršiti njihov pravilan izbor. Osobit utjecaj na podizanje produktivnosti šuma može imati melioracija odvodnjavanja zamočvarenih područja i navodnjavanja sušnih rajona (naročito za topolu). U SSSR ima velikih površina močvarskih šuma koje su slabo produktivne. Samo u evr. dijelu Sovj. Sav. postoje prostrana područja tih šuma, koje su, naravno, slabog prirasta. Samo u evr. dijelu zauzimaju 55 miliona ha. Odvodnjavanje se provelo na neznatnoj površini, tek na 1,3 miliona ha (uključivši amo i dorevolucijski period). Potreba odvodnje, osobito zamočvarenih šuma tajge u evr. dijelu SSSR dobivat će sve veće značenje, jer veoma produktivne šume Oko rijeka iscrpene su čistim sječama, pa će se područjima među rijekama u kojima su šume slabog prirasta morati poklanjati sve veća pažnja. Uzmemo li da će pe uslijed odvodnje podići srednji godišnji prirast do 4 kub. m po ha, to će se onda, prema prethodnom proračunu, u evropskom dijelu SSSR već u drugom deceniju dobiti 220 mil. kub. m drva u vrijednosti od 165 mil. rubalja (prema cijeni ina panju u cenralnoj zoni). Međutim, da bi se u tim uvjetima, dobilo 220 mil. kub. m drva vještač 249 |