DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 88 <-- 88 --> PDF |
kim pošumljavanjem golih površina, trebalo bi zasaditi šum. kulture na površini od 1,1 mil. ha. Trošak za njihovo podizanje i njegu do starosti od 3 godine iznosio bi 110 mil. rubalja, a da bi se dobila tehnički upotrebljiva drvna masa (čak i iz četinjača brzog rasta), valjalo bi čekati 40—50 godina. O velikom uspjehu postignutom odvodnjavanjem šuma svjedoči iskustvo sjevero- zapadnih oblasti i Pribaltijskih republika SSSR. Susjedna je Finska izvela obimne radove odvodnjavanja i uskoro će ih posve završiti. Na taj način u važnost radova na odvodnjavanju (u prvom redu u šumama evr. dijela SSSR), a zatim i u drugim rajonima, ne treba sumnjati. S problemom povisi van ja produktivnosti šuma najtjesnije je povezana borba s gubicima u šumoprivredi. Ti su gubici raznovrsni, pa se i borba s njima mora voditi u nekoliko pravaca. Prije svega valja ne čekajući poboljšati način iskorišćavanja otpadaka od izrade drva, a tako isto i na poduzećima industrijske obrade. Tim se zadatkom trebaju ozbiljno pozabaviti kemičari, energetici i tehnolozi. Tu je i široko polje rada i za šumarstvo i to počev sa pojačanom kontrolom iskorišćavanja sječnog fonda, a končiv neposrednim učešćem u razradi racionalnih metoda sortimentiranja, iskorišćavanja škarta, otpadaka itd. Teške gubitke narodnom gospodarsvu čine šumski požari. Mada se u Sovj. Sav. posljednjih 10—15 godina zapaža tendencija smanjivanja površina koje zahvaća požar, ipak su one još uvijek znatne. Površine, koje godišnje gore, često su veće od onih, koje se zasade, pa je prema tome sav taj trud uzalud. Samo u Irkutskoj oblasti izgorjelo je 1962. g. 600.000 ha. Prema tome, brzo poboljšanje obrane šuma od požara, borba s njima, neodloživ je zadatak šumarstva, problem prvog reda. Premalo se iskorišćavaju naučna i tehnička dostignuća na tom području. Prijeko je potrebno ujediniti napore proizvođača, naučnih organizacija i široke javnosti. U nekim stranim zemljama, koje su donedavna zauzimale prvo mjesto u požarima, zahvaljujući takvim mjerama, opasnost je od šumskih požara upadljivo oštro snižena. Dozrela je i potreba osnivanja i proširenja naučno tehničke baze zaštite šuma od požara u SSSR, Čini se da bi bilo dobro izgraditi veliku samostalnu laboratoriju šumske pirologije ili čak i naučni specijalni institut, gdje bi se rješavao taj pro blem usvojiv sredstva savremene tehnike (uključivši prizemni transport i avijaciju) s iskorišćavanjem općih nauka (fizike, kemije, meteorologije i dr.). Gubici, koje čine šumi štetni kukcibolesti od gljiva, također su visoke. Samo u šumama RSPSR u 1962. g. pokazala su se žarišta štetnika na oko 4. mil. ha. Šumarska je praksa još uvijek slabo opremljena efikasnim tehničkim sredstvima za aktivnu borbu proti šteta i bolesti šuma. Naročito zaostalu, tako reći još netaknutu granu, predstavlja borba sa štetnicima češera i sjemenaka u sastojinama, uslijed čega u ponekim godinama gubici na urodu sjemena iznose 95—100%. To pitanje nije nauka ticala. Šumarstvo osjeća nedostatak kemijskih otrova, osobito tehničkog DDT. Polagano se uvode novi preparati, insekticidi: klorofos, koji je manje otrovan za ljude i životinje. Poslijednjih se godina ispituju i biološke metode borbe sa štetnicima šuma. Napore sovjetskih učenjaka valja usmjeriti trenutno na traženje određenijeg odgovora o mogućnosti i načinu njezina iskorišćenja u proizvodnji. Poznato je, da je tehnika tijesno povezana sa ekonomikom. U praksi sovjet, šumarstva ima mnogo neriješenih pitanja ekonomike. To su: pitanje kompleksnog vođenja gospodarenja, organizacija i planiranje proizvodnje, cijena koštanja i rentabilnost, povišenje proizvodnosti rada. Neminovno treba pojačati izučavanje pitanja konkretne ekonomike šumoprivrede, jer je s tim vezan dalji tehnički progres. Osjeća se nužda za razradom ne samo količinskih, nego i kvalitativnih pokazatelja proizvodnje šumoprivrede To se odnosi osobito na efikasnost mjera pri podizanju šuma. Veliko značenje imaju pitanja agrošumamelibracije, uzgoja i njege šuma u stepi. Poznata je uloga nasada u zaštiti polja, povišenju plodnosti poljoprivrednih kultura u borbi s erozijom tla vodom i vjetrom. Šumari u stepskim rajonima, pomažući kolhozima i sovhozima da prošire zaštitne nasade, moraju pokloniti ozbiljniju pažnju pošumljavanju svih zemalja neupotrebljivih za poljoprivredne kulture, podižući na njima visiokoproduktivne sastojine. U podizanju tehničkog nivoa šumoprivrede igra nauka isključivo veliku ulogu. O tom, kako budu radile naučno-israživačke ustanove i projektne organizacije, ovisit će tehnički progres u šumoprivredi. U SSSR postoji široka mreža šumarskih naučno-istraživačkih ustanova, pro |