DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 89 <-- 89 --> PDF |
vođe se mnoga istraživanja, pa ima i vrijednih rezultata. Problemima šumoprivrede bavi se više od 40 naučno-istraživačkih instituta, viših naučnih zavoda i drugih ustanova, ne računajući amo i brojne ogledne stanice koje spadaju u sastav instituta. Uza sve to, rni još nismo postigli efekat koji bi bio moguć i s postojećim snagama, samo kad bi one bile postavljene i upotrebljene racionalno. Mnogo smeta razdvojenost nadležnosti šumarc\ko´-istraživačkih ustanova. Rezultat je udvajanje tema s jedne i nerazređivanje nekih važnih tema s druge strane. Novembarski Plenum CK KPSS predložio je niz najvažnijih mjera za poboljšanje rađa naučno-istraživačkih ustanova. Naučno-´ktraživački instituti za pojedine grane prelaze u nadležnost komiteta za svaku granu. U oblasti šumoprivređe opće rukovodstvo t´m ustanovama vršit će sada Državni komitet šumarske, celulozno-papirske, đrvoobrađivačke industrije i šumoprivređe pri Gosplanu SlSSR. Državnom komitetu pripada i ostvarivanje tehničke polit´ke u oblasti šumarstva. «Rezultati šumarske nauke moraju se osnivati na jedinstvu teorije i prakse. Naučna istraživanja moraju imati tačan cilj i moraiu rješavati p´tanja važna za šumoprivredu. Praktični šumoprivredni savjeti proizvodnu bit će tim dragocjeniji, što budu temeljitije ftmdtrarri na dubokom teorijskom istraživanju. U šumoprivređi je loše i to. što se naučna dostignuća teško ukorjenjuju u proizvodnju. Kad bi praksa Iskoristila samo deseti dio naučnog fonda koji postoji u Sovj. Sav., uspjesi tehničkog progresa bili bi znatno veći nego što su danas. S đrge strane, u proizvodniu uvlače preporuke bez ozbiljnog inaiuÄhos? temelia. neprovjerene iskustvom, pa zato ne daju potreban ekonomski efekat. Rukovodeći naučnoi-iistiraž;vački instituti šumoprivređe nemaju dovoljan naučni kadar, za sada još nemaju ni nužan -broj specijalista za radove sa računskim strojeVima i elektronskim mašinama za razne računske operacije. Niz nedostataka ima i spremanje kadrova. Ima slučaieva da u naučne ustanove dolaze slučajni ljudi, koji nemaju ni sklonosti ni sposobnosti za te radove. Ne biva rijetko, da .se razrađuju disertacije o pitanjima, koja su već riješena. Da bi naučna istraživanja u šumoprivređi postala efikasnija treba: usredotočiti pažnju na Italije, koje smo već djelomično spomenuli; pojačati kompleksna istražvanja o najvažnijim problemima; poboljšati spremu naučnog kadra i racionalnije iskorištavati postojeće naučne snage; izgraditi eksperimentalnu bazu naučnih ustanova, snabdjeti ih najnovijom tehniikom i savremenom aparaturom; ubrzati uklapanje dostignuća šumarske nauke u proizvodnju. ´Sazrela je i potreba da se uporedo s kompleksnim institutima odijele i specijalna instituti za grupne šumoprlvredne probleme (na pr. za vrste brzog rasta, mehanizaciju šumoprivređe, za čuvanje šuma od požara i borbu s njima itd.). Veliku ulogu u ubrzanju tehničkog progresa trebaju odigrati projektne organizacije, a naročito tako veliki kombinati kao što je »Lesproekt« i »Agroproekt«, a tako i republički organi šumoprivređe. Neophodno je nužno podići nivo projektno-istraživačkih radova u šumoprivređi, šire iskorištavati nove metode: primjenu aerofotosnimanja šumskih masiva, širu primjenu dendrometrijskih metoda u taksaciji, iskorišćavanje savremene računske tehnike za ubrzanje obrađivanja uređajnih i drugih podataka. Treba pomno izučavati i usvajati iskustava novatora u šumoprivređnoj proizvodnji. U vezi sa poraslim obimom i proširenim zadacima šumarstva povećala se i potreba visokokvalificiranih kadrova šumara. Sovjetske visoke škole poslijednjih su godina primjetno skratile prijem na šumarske fakultete, ali očito je,da to treba izmijeniti. Isto tako treba dići kvalifikacije specijalista. Rješenje niza problema šumoprivređe vezano je s tehničkim progresom u oblasti izrade drva. Za rješavanje tih pitanja, osobito za izgradnju novih mašina i mehan´zaana. za razrađnju tehnologije sječe uz očuvanje podrasta. treba objediniti snage naučnih organizacija i proizvođača - kako šumarstva, tako i drvarske industrije. Više pažnje treba pokloniti i inostranom iskustvu. Veliku ulogu u ubrzanju naučnog i tehničkog progresa u šumoprivređi odigrao bi naučni časopis. U njemu bi se mogli objelodanjivati najvažniji rezultati naučnih istraživanja bez obzira iz kog su područja. .Ubrzanje tehničkog progresa u šumoprivređi na kraju kraieva ovisi o svim šumonrivrednim trudbenicima o stalnim šumskim radnicima, o njihovom znanju, iniri. jp.t´vi i stvaralačkoj smionosti. Đuro Knežević 251 |