DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 90     <-- 90 -->        PDF

PRIJEVOD ČLANKA PROF, KLEPCA U


MEKSIKU


Članak prof. D. Klepc a »Nekoliko
formula za intenzitet sječe« koji je izašao
u Šumarskom listu tor. 9/10-1953. preveden
je na španjolski jezik s komentarima


R. R. Ca bali era, koje donosimo u našem
prijevodu. To je dokaz da se rezultati
naše šumarske nauke mogu primijen´ti
i u dalekom Meksiku, jer i tamo rješavaju
slične probleme, i da naša šumarska
nauka ne stagnira. Prijevod komentara
glasi:
KOMENTARI


U Seatffle-u, Washington. SAD. iu rujnu
1960. za vrijeme održavanja Četvrtog svjetskog
šumarskog kongresa, kod izlaganja u
jednoj od sjednica o radu »´Meksička metoda
uređivanja, šuma«, Dr. Dušan Klepac
je bio iznenađen sličnošću postojećom između
ove metoda i njegovih metoda za
obračun intenziteta i ophođnjice u visokim
šumama Jugoslavije.


Razlika jezka postavila je" kristalni zid
ali nepremostiv za široku razmjenu ideja


o toj temi.
Imajući u vidu izgubljenu priliku vratio
sam se u Meksiko, da bi u narednom
mjesecu pros´neu imao ugodan doživljaj
da primim od Or. Klepca sedam šumarskih
brošura čiji je on autor. Od tih brošura
ovo je prva, koja je prevedena na
španjolski u sporazumu s Ing. Robertom
Villasanjor Angelesom, direktorom Nacionalnog
instituta za šumarska istraživanja.


´Prijevod brošure je napravio Centar za
naučnu i tehničku dokumentaciju Meksika,
Sekretarijata za prosvjetu i UNESCO-a
i u njoj se doslovno izlažu originalne ideje
i zato neka mi bude dopušteno da ih
interpretiram prema spomenutom referatu
nadajući se da nisam učinio neoprostive
pogreške.


Ulazeć´ u materiju opaža se. da ovaj
rad Dr. Klepca sadrži u sebi važne zamisli
za praktičnu primjenu zadužujući
time mnogo našu struku.


Činjenica da se podvrgne izračunavanju
intenzitet proreda predstavlja u našoj
sredini potpunu novost.


Prostrane jedncdotone sastoji ne bora
prirodno pomlađene na sjeveru naše zemlje,
posljedica sječa vršenih neprekidno
od početka ovog stoljeća kao i preborne
šume intenzivno iskorišćavanje, gdje sada
prevladavaju »latizales« i niske šume, kamo
spadaju u cijelosti najveći dio borovih


sastojina i »oyametales« Meksika, pokazuju
u većem ili manjem stepenu i prostranstvu
potrebu za intervencijom xi njih,
da bi se ubrzala njihova proizvodnja po
kvaliteti i masi.


Ako provodimo taj posao kriterij Dr.
Klepca pokazat će nam odlučno ispravnu
izvedbu, eliminirajući empirizam i dopuštajući
nam da znamo kamo vod´mo naše
šume podvrnute njezi i što možemo očekivati
od njih.


To samo za sebe, čini mi se, da opravdava
prevođenje te brošure i što veće
njeno populariziranje.


Sto se tiče dovršnih sječa postoje najmanje
dva koncepta slabo fcorišćna po nama
i koje bi meosoprno trebali uzeti u
račun: to su takozvani »priliv« stabala i
temeljnica po hektaru.


Priliv stabala je indikator koji upotpunjuje
vrlo dragocjeno racionalnu primjenu
formula meksikanske metode za uređivanje
šuma upotrebljenih za računanje
ophodnje i intenziteta sječe. Spomenut;
priliv treba se utvrditi izbjegavajući time
prigovore učinjene metodi u toni smislu
da se veže na volumne količine, dakle ne
uzima u obz´r razdiobu masa po debljinskim
stepenima, da bi se izbjegla davanja
nesigurnih podataka.


Temeljnica po hektaru se upotrebljava
u Meksiku najviše u sistemu šumske inventarizacije,
ali je nikad nismo tretirali
kao dendrometrijski pojam za sječu. Shvaćajući
ispravnim njezino značenje prema
tretiranju Dr. Klepca, treba je imati u
vidu i analiz rati dak se ne stefcne stvarno
iskustvo o njezinoj važnoisti.


S druge strane ipak se sve manje opaža
otpor da ,se u našim studijama upotrebljavaju
formule »Meksikanske metode
uređivanja«, jer se nije pokazao, nijedan
drugi postupak, koji bi bolje interpretirao
naše prilike, i većina drugih koji postoje
ili su se upotrebljavali pokazuju jake razloge
za prigovor; sa zadovoljstvom se konstatira,
da se u Jugoslaviji, evropskoj zemlja
s nesumnjivim šumarskim iskustvom,
upotrebljavaju iste formule za iste svrhe
u koje ih mi upotrebljavamo, što podupire
napore započete u Chihuhua-i da
se osnuje u 1944. god. »Metoda«, i dođe
đo današnjeg stupnja razvitka, od 1947.
do 1950. u Undđad de Atenqniique, Jahisco.


Na kraju, poslije 1926. god., koja predstavlja
početak šumarske struke u Meksiku,
njezin najveći razvitak nastupio je
u 1937. god. s posjetom Dr. H. Artur Meyer-
a, koji je uveo suvremenu dendrometriju,
u 1950. god. kada je FAO primijenila