DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1963 str. 92 <-- 92 --> PDF |
ceae, Fagaceae i Ulmaceae. Djelo obuhvaća 334 str. U porodici S a 1 i c a c e a e podrobnije su obrađeni rodovi: S a 1 i x i Populus, Iz .roda Sali x rastu od prirode na Kav kazu 22 vrste, a iz roda Populus ne koliko vrsta. Među domaće vrbe pripada ju: Salix acutifolia, S. alba, ´S. arbuisou´la, S. aurita, S. australio>r, S. caprea, S. caspica, S. caucasica, S. cinerea, S. fragilis, S. hastata, S. Kusnetzovii, S. pantosericea, S. pentandra, S. phlomoides, S. phylicifolia, S. purpurea, S. triandra i S. viminalis. Od topola dolaze u obzir: Populus alba, P. hybrida, P. hyrcanum, P. pseudonivea, P. nigra, P|. tjremula, P. Sosnowskyi i P. transeaucasica. Iz porodice Jug 1 and ace ae zaslužuju posebnu pažnju rodovi: Pteroca rya i Ju gl ans. Pterocarya fraxinlfolia česta je u Kolhidima, istočnom Kavkazu i Tališu, a Juglans regia tvari veće ili manje sastojine u istočnom Zakavkazju, u Kahetima, u području istočnih rijeka, na Malom Kavkazu i đr. Iz porodice Betulace ae posebnu pažnju zaslužuju rodovi Betul a i A1nus, Na Kavkazu raste od prirode 5 vrsta breza, i to: Betula Litwinowii, B. Međwedewii, B. megrelica, B. Raddeana i B. verrucosa. Rod Alnu s zastupan je sa 4 erste, i to: A. barbata, A. glutinosa, A. incana i A. subeordata. U porodici Corylaceae obrađeni su rodovi: Carpinus, Os try a i Cory1 u s. Od roda Carpinus rastu od prirode na Kavkazu 3 vrste. To su: C. caucasica, C. orientalis i C. schuschaensis. Ostrya carp i ni folia dolazi od prirode uglavnom samo u zapadnom Kavkazu, Čerkeziji i zapadnim Zakavkazju. Od roda Corylus pojavljuje se na Kavkazu od prirode 6 vrsta. To su: C. iberica, C. avellana, C. cervorum, C. colehica, C. imeritina i C. pontica. U porodici F a g a c e a dobro su obrađeni rodovi F a g u s, C a s t a n e a i Q uercus . Na Kavkazu vrlo je rasprostranjena F a g u s orientalis. Pripada među najraširenije kavkasko drveće. Pokriva sjeverne i južne padine Velikog Kavkaza i veliki dio Malog Kavkaza. I Castane a sativ a zaprema dosta velike površine. Napose to vrijedi za zapadni Kavkaz i Kolhlde, odakle se proširuje prema istoku. Imade ga i na Malom Kavkazu, kao i na istočnom Zakavkazju. U red Q u e r c u s pripada na Kavkazu 18 autohtonih vrsta, od kojih isu maj važniji: Q. araxina, Q. castaneifolia, Q. dschorochensis, Q. erucifilia, 254 Q. Hartwissiana, Q. hypochrysa, Q. iberica, Q.imeritina, Q. longipes, Q. maeranthera, Q. pedunculiflora, Q. petraea, Q. pontica, Q. pubescens, Q. robur i dr. U porodicu Ulmacea e pripadaju rodovi: Celtis, Ulmuis i Zelkova. Na Kavkazu, rastu od prirode 4 vrste koprivića. To su: Celti s australis, C. caucasica, C. glabrata i C. Tournefortii. U rod U lm us pripada na Kavkazu 12 autohtonih vrsta i to: u. araxina, U. carrupestr& s, TJ. densa, U. elliptiča, U. georgica. U. laevis, U. scabra, U.suberosa i dr. Iz roda Zelkova na Kavkazu nalaze se od prirode dvije vrste. To su Z. carpinifolia i Z. hyrcana. Dr M. Anić TRUDI INSTITUTA LESA AKADEMIJE NAUK GRUZINSKOJ SSR U TBILISI-u Institut za šumarska istraživanja u Tbilisi^ u objavljuje svoje radove u godišnjacima pod gornjim naslovom. Dosad je izišlo 11 feOjirra pod uredništvom Prof. akad. V. Z. Gu 1 i s a š v i 1 i-a. Donosimo sadržaj nekoliko posljednjih knjiga. Knj. VHI, 1959.: — Mirzašvili V. I.: utjecaj vjetrohranih pojaseva na urod suptropskih kultura u zapadnoj Gruziji (za pojaseve korišćene vrste: Cryptomeria japonica, Cupressus lusitanica, C. torulosa, C. sempervirens, C. macrocarpa. Chamaecyparis iLawsoniamai, Ch. nootkatensiis, Ch. pisifera, Sequoia sumpervirens, Sequoiadenđron giganteum, Eucalyptus viminalis, E. rostrata, Taxodium distiehum i dr.). — Matikaišvili B. I.: O načinu gospodarenja sa šumama u blizini lječilišta i odmarališta Gruzije — Čita svili S. §.: 0 njegovanju gorskih šuma — A zrna j parašvili A S.: Čišćenje sječina u gorskim šumama Gruzije. — Tarasašvili G. M. i K a š i b a d z e T. V,: Utjecaj listinca na obnovu lisnatih sastojina istočne Gruzije. — C i n Č a 1 a d z e T. G.: Rast i razvoj nekih introduc´ranih vrsta drveća u istočnoj Gruziji. — Čarelišvili A. K.: Utjecaj leg.uminosnih grmova na šumske kulture u istočnoj Gruziji. — B eirlašvil i I. V.: Važnost snježnog pokrova u gorskim šumama. — Kikabidze 1 S.: Primjena kultivaitora kod prirodne obnove gorskih šuma. — Afcimčev S. P.: Areal i prirodna obnova kavkaske lipe na sjevernim padinama Adžano-Imeritinskog hrpta. |