DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 11     <-- 11 -->        PDF

EKONOMSKI ZNAČAJ ZAŠTITE ŠUMA OD POŽARA*


ING. DTMITRIJE BURA


1. Šumski fond Jugoslavije
Značaj šuma u privredi i životu zajednice treba posmatrati i ceniti sa dva
aspekta:


— proizvodnog, tj. po ulozi u proizvodnji drveta kao sirovine za industrijsko
i drugo korišćenje, i
— zaštitnog, tj. po njenom pozitivnom utjecaju na biološki život ljudi i
ostalih organizama na zemlji.
Od ukupne površine Jugoslavije (25.574 hilj. ha) na šume otpada 8.830 hilj.
ha ili 35%.
Od ove površine 70% su društvene šume, a 30% privatne. Po vrsti drveća
otpada 71% na lišćare a 29% na četinare. Ukupna drvna masa svih šuma ceni
se na cea 1 milijardu m3 drveta.


Prema ocenama i izvršenim merenjima smatra se da bi ukupni prosečni
godišnji prirast svih šuma mogao da se kreće oko 20 mil. m´3 bruto mase, što
iznosi nešto ispod 3 m3 po 1 ha godišnje. Isto tako se ceni da se godišnje sečie
u šumama svih kategorija vlasništva kreću, već duži niz godina, u granicama
prirasta, što znači da je u cilju obezbeđenja potrajnosti gospodarenja sa šumama,
primenjen princip pravilnog gospodarenja tj. »da se koristi, odnosno
seče. onoliko koliko drveta u šumi priraste«.


Perspektivne mogućnosti i proizvodni potencijal šuma — (šumske privrede)
i industrije za preradu drveta su neosporno veliki. Na nekoliko savetovanja ovo
pitanje je posebno razmatrano i došlo se do konstatacije da se sa određenim


šumskim uzgojnim zahvatima u prirodnim šumama i podizanjem plantaža brzorastućih
vrsta šumskog drveća može povećati proizvodnja (prirast) i obim seča
od sadašnjih 20 miliona m:i na 22,5 miliona m3 godišnje do kraja 1965. a sprovođenjem
daljih mera na intenziviranju šumske proizvodnje, moguće je u narednom
periodu, za narednih 15—20 godina, povećati šumsku proizvodnju na
45—50 miliona m3 bruto mase godišnje (zavisno od visine ulaganja).


Po površini se šuma i po zalihama drveta u šumskom fondu Jugoslavija
nalazi među nekoliko evropskih zemalja, najbogatijih šumama. Međutim, po
tehničkim uslovima proizvodnje i korišćenja drveta, naša zemlja je još znatno
ispod prošeka evropskih zemalja. No već izvršena i tekuća investicijska ulaganja
u šumarstvu i industriji za preradu drveta obezbeđuju brz razvoj ovog


* Dana 27. i 28. VI 1963. održano je u Beogradu Prvo jugoslavensko savetovanje
o zaštiti šuma od požara, na kome je iznet ovaj uvodni referat, i donosi Sie u nešto
skraćenom ob´mu.
265




ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 12     <-- 12 -->        PDF

lanca privrede, tako da se može očekivati da će Jugoslavija za relativno kratko
vreme dostići nivo najnaprednijih zemalja u industrijskoj preradi drvne sirovine.


2. Značaj šuma za razvoj privrednih grana koje koriste drvo
Uz rudna bogatstva (obojeni metali i dr.), energetske izvore i poljoprivredni
potencijal, šumski fond čini jednu od ključnih, perspektivnih privrednih osnova
naše zemlje; ovo zbog toga, što drvo — i pored njegove široke zamene — zbog
stalnog porasta stanovništva u svetu i proširivanja njegove upotrebe (u prirodnom
ili prerađenom obliku) na nova područja potrošnje ostaje trajno industrijska
sirovina.


Drvo je sirovina za čitav niz privrednih grana i delätnosti. Ona ima veoma
široku primenu, počevši od drveta za ogrev i građevinski materijal do celuloze,
papira i veštačkog vlakna, i mnogih drugih proizvoda mehaničke i hemijske
transformacije drvne materije.


Naročito je značajna široka rastuća upotreba u hemijskoj preradi, pre svega
u industriji papira, lepenke, celuloznih tkanina (veštačke svile), a u novije
vreme i u proizvodnji krme za stoku, šećera, alkohola, kvasca, proteina. Pored
toga iz drveta se dobija (ekstrahuje ili destiluje) smola, eterično ulje, masti,
boje, tanin i znatan broj drugih proizvoda.


Od 39 naših privrednih grana, drvo i proizvode od drveta koristi 29 grana.


Bruto proizvod (ukupni prihod) je jedan od objektivnih pokazatelja ekonomskog
značaja određene privredne oblasti ili grane. Prema podacima koje
vodi statistika (i koja ne obuhvata šumarstvo u celini) bruto proizvod šumarstva,
drvarske industrije i industrije celuloze i papira iznosio je 1960. god.
ukupno 292.099 milijardi dinara, od toga: u šumarstvu 56.747; u drv. industriji
183.187; i u industriji celuloze i papira 52.165 milijardi dinara.


Smatra se, da bi se bruto proizvod šumarstva i industrije za preradu drveta
mogao — uz savremeno industrijsko korišćenje šumske sirovinske baze samo
u prirodnim šumama povećati za 2 do 3 puta. Prirodni i društveni uslovi omogućavaju
da se drvna sirovinska baza, plantažnom i drugom sa vremenom proizvodnjom
drveta, još znatno proširi, a time i dalje povećava ukupni prihod
privrednog lanca šurnarstva — industrije drveta.


Poseban ekonomski značaj šuma i drveta leži u izvozu industrijskih proizvoda
na bazi drveta. Izvoz: proizvoda šumarstva, drv. industrije i industrije
celuloze i papira dostigao je u 1959. godini preko 22 milijarde, a u 1961. godini
preko 24 milijarde deviznih dinara. Prema tome, privreda na bazi drveta učestvovala
je u ukupnom izvozu zemlje u ovom periodu sa okruglo 25° o. Poznato
je. međutim, da je ovaj izvoz u prvim posleratnim godinama dostizao i preko
30fl i), od našeg ukupnog izvoza. Značajno je pri tom istaći, da se radi o izvozu
proizvoda koji angažuju najmanje uvoznih sirovina i reprodukcijskog materijala.
S obzirom da naša zemlja ima veoma povoljan geografski položaj prema
zemljama deficitarnim drvetom, postoje uslovi za stalno povećanje ovog izvoza;
u tome se ogleda značaj našeg šumarstva i šuma u sklopu celokupne nacionalne
privrede.


3. Značaj šuma za razvoj titrističke i lovne privrede
Domaći i strani turizam i lov kao organizovane privredne delatnosti dobijaju
i kod nas iz godine u godinu sve veći značaj. Za ocenu razvijenosti naše




ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 13     <-- 13 -->        PDF

turističke privrede, koja danas oštro protivureei njenim stvarnim mogućnostima,
mogu da posluže nekoliko interesantnih pokazatelja nekih evropskih
zemalja. Tako, bruto devizni promet od turizma (bez turističkog saobraćaja)
iznosio je u 1961. godini:


Austrija 278 mil. dolara
Svajcarska 342 mil. dolara
Francuska 565 mil. dolara
Italija 755 mil. dolara
Grčka 60 mil. dolara
Jugoslavija 20 mil. dolara


(u 1962. 30,8 mil. dolara)


Ako se uporede naši uslovi — šumovitost, jezera, reke, razuđenost morske
obale, klimatske pogodnosti, obilnost i raznovrsnosti ishrane i dr. — sa uslovima
u navedenim zemljama, vidi se da u ovom pogledu postoje kod nas izvanredne
mogućnosti povećanja društvenog prihoda, naravno, pod uslovom da
se u ovu privrednu granu ulože određene investicije. Izgradnjom automobilskih
putova i potrebnih turističkih i ugostiteljskih kapaciteta i pošumljavanjem turističkih
objekata i njihove okoline, naše mogućnosti se u ovom pravcu brzo proširuju
i poboljšavaju. To se zapaža iz sledećih podataka:


Dinamiku razvoja našeg turizma najbolje ilustruju nekoliko pokazatelja,
gde se vidi da se broj turista 1938. g. kada je iznosio 1,007.001 povećao u 1962.
na 5,245.052.


Devizni priliv iz turizma bio je, prema evidenciji Narodne banke:


Bez saobraćajnih Sa saobraćajnim


usluga uslugama
1961. godine 20,143.300 dolara 26,186.300 dolara
1962. godine 30,888.700 dolara 40,155.400 dolara
ili indeks 153.


U odnosu na ukupni devizni trgovinski saldo, to iznosi u 1961. god. 10,3%
a u 1962. god. 40,1%.
Koliki je značaj šuma u odnosu na ukupni turistički prorriet najbolje se


vidi iz broja noćenja u odnosu na turističke objekte vezane za šumovitost, zelenilo
i prirodu u 1961. i 1962. godini:
Broj noćenja turista
a) u objektima vezanim za šumu 39,488.977 83%
b) nezavisno od šume 7,703.886 17%
Ukupno: 47,192.883 100%


Ovaj pokazatelj od 83n´o noćenja koja su u ukupnom turističkom prometu
bila u većoj ili manjoj meri vezana za objekte u šumi ili njihovoj neposrednoj
blizini, najobjektivnije svedoči da je turizam, tesno povezan sa šumom. O ovoj
činjenici treba posebno voditi računa kad je reč o zaštiti šuma od požara uopšte,
a posebno onih u blizini turističkih objekata.


Ako se analiziraju naši razvijeni turistički objekti i mesta, kako u planinama
tako i na moru i jezerima, kao što su: Bled, Slovenački Alpi, Plitvice, Opa




ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 14     <-- 14 -->        PDF

tija, Rab, Zadar, Makarska, Dubrovnik (Lapad, Lokrum), Durmitor, Jahorina,
Vrnjačka Banja, Fruška Gora, Ohrid i dr. — može se konstatovati da se turizam
razvio baš u krilu šuma, za razliku od susednih mesta gde je on u zastoju dobrim
delom upravo radi pomanjkanja šume.


Neke momente vezane za razvoj novih oblika turizma, tj. turizma vezanog
za automobilizam i kampove u šumi, treba posebno istaći. Izgradnjom autoputa
i šumskih putova i brzim razvojem automobilizma stvaraju se sve veće mogućnosti
razvoja ovih oblika turizma. Međutim, sa ovim turizmom šumama prete uvećane
opasnosti od požara, pa se odbrana šuma mora učiniti što efikasnijom i
usklađivati sa novijim kretanjima u turizmu. Prirodne lepote naših šumovitih
predela postaju svakim danom sve pristupačnije i pobuđuju sve veći interes
domaćih i stranih turista. Po raznolikosti flore i faune Jugoslavija je najbogatija
zemlja u Evropi. Od mediteranske do alpske flore, od tople morske obale do alpskih
glečera može se stići u jednom danu, a to sve čini veliku prednost u
turističkom pogledu.


Lovni turizam i ribolov pobuđuje sve više interesa kod velikog broja lovaca
i ribolovaca.. Broj lovaca i ribolovaca kod nas, a još više u susednim zemljama,
naglo raste. Naši pitoreskni predeli i vodotoci u njima, bogati raznovrsnom divljači
i ribom, dobijaju sve veći značaj i za ovaj vid turizma i stiču sve povoljniji
glas u Evropi.


4. Zaštitna funkcija šume
Šume imaju, pre svega, neposredni i veliki uticaj na vodni režim kraja i
zaštitu zemljišta od erozije. Šumska vegetacija veoma povoljno utiče na zadržavanje
površinskih tokova vode od kiše, snega i reguliše režim postepenog
oticanja i isparavanja atmosferskih voda. Poznata je činjenica da šume mogu da
prime i zadrže daleko veće količine oborina, a da ne nastanu ni poplave ni delovanje
erozije, što se kod nas najbolje može zapaziti na mnogim primerima.
Poljozaštitni šumski pojasevi i šume stvaraju povoljan mikroklimat i štiti
useve i voćke od vetra i osiguravaju stabilnost i sigurnost proizvodnje.
Od ne manjeg značenja je i blagotvorni uticaj šume na klimatske prilika
jednog područja, naročito u pogledu ublaživanja temperaturnih ekstremnosti
i regulisanja režima apsolutne vlažnosti, što se sve vidno odražava na prinosima
u poljoprivredi, pogotovu u voćarstvu.
Šuma u neposrednoj blizini industrijskih naselja i gradova ima još i poseban
rekreativni značaj. Potreba ljudi, koji stalno rade u zatvorenim prostorijama,
slabo provetrenim ili čak u zagušljivim prostorijama, da izađu na kraći izlet
ili u šetnju u prirodu, dakle u šumu, postaju sve neophodnija i o njoj se u savremenom
urbanizmu i organizaciji naselja vodi računa isto tako kao i o potrebi
za vodom i izvorima životnih namirnica.


Suma po svojoj ulozi u odbrambenoj sposobnosti zemlje ima poseban značaj.
Kroz ćelu našu stariju i noviju istoriju šume su bile glavna i najsigurnija
uporišta za pružanje otpora stranim zavojevačima.


Napred su više ili manje dotaknute samo neke glavnije funkcije šuma, odnosno
njihov značaj u privredi i životu zemlje. Jasno je da se ćeli niz zaštitnih i
indirektno korisnih funkcija i doprinosa šume, (na primer u klimatskom i vodnom
režimu, turizmu, zaštiti od erozije i si.) praktično ne može novčano iskazati,


268




ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 15     <-- 15 -->        PDF

ali se zato one sa objektivnošću moraju ceniti i uzeti u obzir kad se želi sagledati
celokupni društveni značaj šuma.


5. Stete od šumskih požara
U našim klimatskim uslovima, u određena godišnja doba (periodi suše),
u šumama je veoma lako izazvati požar. Zato je i u našoj prošlosti vatra odigrala
značajnu ulogu u razvoju i širenju poljoprivrede. Pa i do naših dana, požarima
i krčenjem dobijao se znatan deo poljoprivrednih obradivih površina.
Veliki broj uzurpacija zemljišta u državnim šumama nastajao je paljenjem
najboljih šuma, jer tamo gde je dobra šuma, duboko je i plodno zemljište.


Naši narodi, od svog dolaska na Balkan, bili su stalno i u neprekidnoj borbi
sa raznim zavojevačima. Geografski položaj naše zemlje, koja se nalazi na glavnom
putu između istoka i zapada, vodio je sve zavojevače preko njene teritorije.
To je prisiljavalo našeg čoveka da zalazi dublje u šumu, da bude što više
nomad-stočar i ratnik nego mirni zemljoradnik. Samim tim on je morao često
menjati prebivališta, koja je prilagođavao svojim potrebama uglavnom paljenjem
i krčenjem šume. Osvajači su često palili naselja i kolibe po šumama, a to
je uzrokovalo i šumske požare. U borbama često su šume paljene da bi se u
njima uništili ratnici. Prilikom opsade gradova i vojnih položaja i radi bezbednosti
duž putova, paljen je i sečen pojas šume da se vojska može sigurnije
kretati. Vatra je upotrebljavana da se uništi otpor naših naroda i tako su između
ostalog i sa šumskim požarima nastale velike goleti na primorskom delu Krša,
u Srbiji i Makedoniji. Na požare nadovezale su se i druge nedaće često potpomognute
nepovoljnom klimom i konfiguracijom terena; erozija, poplava i slično
i štete su postale još veće.


Broj šumskih požara


Naša zvanična statistika registruje šumske požare tek od 1955. godine. Stoga
se sigurniji podaci za ćelu zemlju mogu dati samo za period od osam godina.
Svakako da nedostatak podataka o požarima čini minus za objektivnu ocjenu
ukupnog gubitka koji je pretrpelo šumarstvo i nacionalna privreda u posleratnom
periodu. Međutim, za oćenu sadašnjeg stanja, ugroženosti pojava požara
iz godine u godinu, a u vezi sa tim i ekonomskog značenja šteta od požara, daje
sigurnu podlogu i ovaj poslednji period od osam godina.


Uspoređujući broj požara po godinama vidi se da on iz godine u godinu
znatno varira. To je u prvom redu zavisilo od vremenskih prilika (kiše i sušne
godine). Međutim, ukupne požarne površine i visine šteta pokazuju tendenciju
stalnog porasta. To je zabrinjavajuća činjenica prema kojoj nesmemo ostati indiferentni.


Karakteristični su naročito sledeći pokazatelji:
—´ od ukupne površine šuma u posmatranom periodu 50% otpada na SR
Hrvatsku, 17% na SR Bosnu i Hercegovinu, 11% na Sloveniju, 10% na Srbiju
i po 6% na Makedoniju i Crnu Goru;


— na 10.000 ha šume u istom periodu bilo je u SR Hrvatskoj i Sloveniji 14
požara, a u drugim republikama 5—6 požara.


Veća otvorenost šuma tj. veći broj i dužina javnih šumskih puteva kroz
šume Slovenije i Hrvatske, i jače razvijeni turizam u ove dve republike, ukazuje


269




ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 16     <-- 16 -->        PDF

— naročito detaljnijim analizama (po srezovima) — da između komunikativnosti
šuma i njihove turističke frekvencije i pojave požara postoji nesumnjiva uzročna
povezanost.
Tabela 1.
ŠUMSKI POŽARI PO BROJU, OPOŽARBNOJ POVRŠINI, VISINI ŠTETE
I UZROCIMA ZA ĆELU JUGOSLAVIJU OD 1955—1962.


U z r o c i p o ž a r a


Površina


šuma zahva


ćena požarom


ha


Troškovi


suzbijanja


požara u


000 din.
Covek


a --as


as


K


1 |o


a


U


OJ cfl "C




3
c > 2


0 >N


« DJ O
5


Ü


5«! iN B
Is


i °


n *-> ©


1955. 377 1.741 8.816 36.976
1956. 768 3.140 17.962 77.445
1957. 1.295 4.691 39.962 198.598
1958. 780 2.813 23.243 150.430
1959. 1.154 2.841 7.756 45.880
1960. 461 4.870 16 036 129.259
1961. 1.650 14.146 38.573 310.824
1962. 1.128 8.367 61.641 336.974
Ukup.: 7.613 42.609 213.989 1,286.386


4.098
24.678
29 809 651
19.214 290
42.878 737
43.264 152


nema podataka
nema podataka


163.941
1.830
l0/o 49,6
nema podataka
nema podataka


224 4 416
158 11 321
106 12 299
93 4 212


nema
podataka


nema podataka
581 31 1.248
15,7 0.8 33.9


Tabela 2.


ŠUMSKI POŽARI PO NARODNIM REPUBLIKAMA


Ukupni broj požara
(od 1955—1962.)


Površina šuma u 000 ha


Broj požara u ovom
periodu na 10.000 ha


Opožarena površina ha


Veličina štete od šum.
požara (bez troškova
gaš»nja) od 1955—1962.
. ... u 000 ha


FNRJ Srbija Hrvat- Slove-Make- Crna
(Ukupno) ska nija B i H đoni ja Gora
1 2 3 4 5 6 7


7.613 1.327 2.849 1.283 1.317 460 377
100 17 38 17 17 6 5
8 830 2.320 1.981 919 2.181 851 576


8,6 5,7 14,4 14,0 6,0 5,4 6.5


42.609
4.153 21.711 4.681 7.014 2.614
100 10 50 11 17 6
1,286.393 149644 471.972 160.570 271.955 95.111


100 .12 37 12 21 7
Iz priloženog tabelarnog pregleda (tabela 1) vidi se da je za poslednjihdina bilo registrovano 7.613 šumskih požara ili prosečno godišnje 952i da požarom uništena ili oštećena površina dostiže 42.609 ha.


2.436
6
*37.321
11


8 gopožara


Po republikama, broj požara i opožarena površina prikazani su na tabeli 2.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 17     <-- 17 -->        PDF

Veličinu šteta od požara


Prema podacima koje daje statistika veličina neposredne štete od registro


vanih požara u periodu od 1955. do 1962. iznosila je (bez troškova gašenja po


žara) :


U Jugoslaviji Din. 1,286.386.000 100


Od toga:


SR Srbija 149,644.000 12


SR Hrvatska 471,792.000 37


SR Slovenija 160,570.000 12


SR B i H 271,955.000 21


SR Makedonija 95,111.000 7


SR Crna Gora 137,321.000 11


Treba napomenuti da procena štete koju registruje zvanična statistika, us-
led načina na koji se ona obračunava, ne obuhvata sve stvarne gubitke nanete
šumama, odnosno nacionalnoj privredi. Tome je uzrok pored ostalog, i neujednačeni
kriterij obračunavanja ponovnog pošumljavanja opožarene površine i troškovi
gašenja požara su stvarna direktna šteta od požara, ali to nije sve. Ponovno
dovođenje šume u stanje pre požara, smanjena plodnost zemljišta za određeni
period, ili njeno totalno uništenje od erozije posle požara, gubitak industrije
koja je drvo kao sirovinu trebalo da preradi i slično, predstavlja nesumnjivi
ekonomski gubitak zajednice koji u navedenim, evidentiranim štetama
nije obuhvaćen.


Ako bi se želelo bar približno proceniti stvarnu štetu i gubitke nacionalne
privrede na bazi ne samo izgorelog drveta već i izgubljenog prirasta i troškova
za dovođenje šuma i šumskog zemljišta u prvobitno stanje, onda bi štete od požara
predstavljale nacionalni gubitak od izgorelih ili požarom oštećenih šuma
na površini od:


Registrovano 1955—1962 42.609 ha


Ocena 1945—1954 cea 108.000 ha*


Ukupno cea 150.000 ha


Obračunato po jednoj približno srednjoj oceni na bazi ukupno pričinjene
štete po 1 ha od Din. 500.000 iznosila bi ukupna šteta u posleratnom periodu
(1945—1962) od cea 75.000 miliona dinara.


Ovo je svakako jedna sasvim aproksimativna ocena ukupne štete, ali ona
sigurno odgovara više stvarnosti nego veoma nisko iskazane direktne štete, kako
ih registruje statistika ili DOZ. (Kao baza za ovu ocenu uzet je 1 ha uspelog
pošumljavanja koji iznosi 250.000 din. i 250i.0O0 din. šteta na drvetu, troškovi
gašenja i ostale štete).


* Na Savetovanju je konstatovano da je u periodu 1945 48 samo u NR B i H
izgorjelo oko 50.000 ha a u NR Crnoj Gori oko 20.000 ha.


ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 18     <-- 18 -->        PDF

Uzorci šumskih požara


Prema podacima statistike za period od 1957—1961. godine, šumski požari
prema uzročnicima razvrstani su na sledeći način:


Covek
Željeznica
Grom
Nepoznato
49,6%
15,7%
0,8%
33,9%
Iz ovih podataka jasno se vidi da je čovjek — hotimično ili slučajno, glavni


uznočnik nastajanja šumskih požara. U stvari i za onih 33,9% ^nepoznatih
uzroka« sa sigurnošću se može tvrditi da su, uz sasvim neznatne izuzetke, uzrokovani
od čovjeka (samo istražni postupci nisu mogli identifikovati fizička
lica-počinitelj a).


Po broju uzročnika na drugo mesto, dolaze željeznice sa lokomotivama na
parni pogon, pa i tu je čovek glavni uzročnik, jer nisu poduzete potrebne mere
opreznosti.


Nažalost statistička evidencija nije detaljnije registrovala uzročnike s obzirom
na pobude (namere ili nenamere), preduzete mere preventive, slabu odbranbenu
opremljenost, novije pojava požara u vezi sa razvojem turizma i slično.
Iz postojećih statističkih i drugih podataka, uzročnici požara mogu se svrstati
u sledeće glavne grupe (zavisno od udela u uzrokovanju):


— poljoprivrednici i stočari (čobani) — namernim ili slučajnim uništavanjem
šume požarom radi proširenja površine za obradu i ispašu, odnosno čobani,
još i loženjem vatre prilikom čuvanja stoke u šumi ili njenoj neposrednoj
blizini;
—. šumski radnici — nepažljivim manipulisanjem — loženjem vatre na
radilištima;


— deca — nepažljivim igranjem i loženjem vatre u šumi;
— željeznice — neprimenjivanjem preventivnih mera (zaštitnici na lokomotivama
koje se lože ugljem i drvetom);


— turisti, izletnici i automobilisti — prilikom boravka ili prolaza kroz
šume, nepažnjom
pri loženju vatre ili bacanjem cigareta i šibica;
—. armija — pri izvođenju vojnih vežbi;


— grom i druge elementarne nepogode koje su van kontrole čoveka, i


— neprijateljski elementi (naročito u posleratnom periodu)
6. Mogućnost sprečavanja i ograničavanja šumskih požara
Pitanje sprečavanja i ograničavanja požara često se postavlja; ono se postavlja
kao glavno i na ovom savetovanju. Sa ovim problemom bave se sve
šumarske i vatrogasne službe u svetu. I kod nas su u tom pravcu uloženi znatni
napori i sredstva i doneti određeni zakonski propisi. Mora se, međutim, konstatovati
da su poduzete mere još uvek nedovoljne, da nisu efikasno brze niti
organizacijski čvrsto i sihronizovano preduzimane. Isto tako finansiranje službe
zaštite šuma od požara nije uvek u potpunosti obezbeđeno. Požar je stihija koja




ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 19     <-- 19 -->        PDF

se u šumi brzo razvija, jer je drvo lako zapaljiv materijal pa su brzina i efikasnost
sprečavanja veoma važne ako se žele sprečiti katastrofe, odnosno štete
svesti na minimum.


Naša stečena iskustva u pojedinim šumskim rejonima, odnosno gazdinstvima
(Kopar, Deliblatski pesak, Dubrovnik, Podgrab i si.) i saradnja šumarske
sa javnim vatrogasnim službama, Armijom, Vazduhoplovnim savezom i Narodnom
tehnikom, nisu mala i treba ih svakako istaći. U borbi protiv šumskih
požara, naročito onih velikih, odsudnu ulogu igrala je Armija, svojom efikasnom
organizacijom i disciplinom, te joj i ovom prilikom treba odati dužno
priznanje. Znatnu pomoć i ne malu ulogu u sličnim slučajevima imale su i
vatrogasne i druge navedene organizacije.


Kad se značaj šuma sagledava samo iz tri aspekta: u proizvodnji drveta,
privrednom turizmu i opštoj zaštitnoj ulozi, problemu njihove efikasnije zaštite
od najjače stihije, tj. šumskih požara, mora biti posvećena najveća pažnja. Pri
tom, obezbeđenje financijskih sredstava i postavljanje adekvatne organizacije


moraju da stoje u prvom planu svih napora struke, društveno-političkih faktora
i organizacija.
Naša dosadašnja iskustva i iskustva razvijenih zemalja opominju da je


krajnje vreme da i mi službu zaštite šuma od požara organizujemo efikasnije,
odnosno da je organizacijski, po opremi i finansijski postavimo u sklopu opšte
službe zaštite šuma u šumskim gazdinstvima i čvrsto, operativno povežemo sa
opštom protivpožarnom službom u komuni ili širem teritorijalnom području.
To je jedini put da šumske požare predupredimo i da ih svedemo na najmanju
meru, a ako se pojave da ih efikasno i blagovremeno otkrijemo i ograničimo.


7. Osiguranje šuma od požara
Osiguranje šume društvenog sektora od požara nije obavezno. Često je
i odnos šumskih gazdinstva kao i vlasnika šuma prema Zavodu za osiguranje
nepoverljiv. Gazdinstva izbegavaju da osiguraju sve svoje šume radi velike
stope osiguranja koje ne mogu plaćati. Posledica toga je velik rizik DOZ-a da
osigura samo one šume i delove šuma koje obično šumska gazdinstva žele da
osiguraju, jer su to uglavnom samo one šume koje su izložene velikoj opasnosti
od požara,


Vei-ujemo da su sazreli uslovi da se raspravi o opštem osiguranju svih šuma
od požara i da bi bilo moguće naći prihvatljive i objektivne uslove i kompromisne
stope osiguranja, uključiti takođe i zavođenje obaveznih mera požarnozaštitnog
minimuma: u gazdovanju, preventivi, organiziciji službe zaštite, neophodnoj
opremi, koja bi se mogla finansirati kroz osiguranje i t. si.


8. Predloži
U cilju sačuvanja šuma, od požara, radi značaja koji one imaju za šumsku
privredu, industriju za preradu drveta, privredni turizam i lovstvo, kao i zbog
velikog značaja opšte zaštitne uloge šuma za život zajednice, potrebno bi bilo:


1. Zakonskim propisima još preciznije odrediti (privredno-tehničkim normativima)
obaveznost u prvom redu izrade plana zaštite šuma od požara, za
svako privredno područje u cilju efikasnog delovanja protivpožarne odbrane
šuma, u okvirima javne protivpožarne službe i kompleksne zaštite šuma.


ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 20     <-- 20 -->        PDF

2. Iz amortizacije za regeneraciju šuma obavezno odvojiti određena sredstva
(za protivpožarni minimum) za izvršenje potrebnih preventivnih merar
funkcionisanja protivpožarne zaštite i nabavku opreme. Paralelno sa ovim potrebno
je organizovati i stručno obrazovanje kadrova za zaštitu šuma od požara
i obezbediti za sve poslove potrebna redovna sredstva.
3. Turističke organizacije i turistički objekti bez obzira kome su dati na:
korišćenje obavezno bi morali imati plan zaštite objekata od požara (kampova,,
izletišta i si.), sa potrebnom opremom. Za postojeće turističke objekte trebalo»
bi zatražiti reviziju i obezbeđenja u ovom pravcu. Iz turističkih taksa bilo bi
potrebno da se obavezno odvoji i određeni postotak u fond za zaštitu objekata
i šuma u neposrednoj blizini turističkih objekata od požara. Ovo isto važi i za
lovačke i ribolovačke organizacije i objekte u šumi.
4. Vlasnici automobila i drugih motornih vozila trebalo bi da, u cilju osiguranja
rada protivpožarne službe uz puteve i parking prostore, uplaćuju određeni
doprinos kroz kupovinu benzina.
5. Organizacija zaštite šuma od požara u šumsko privrednim organizacijama,
kao deo opšte službe zaštite šuma, trebalo bi da bude operativni i sastavni
deo jedinstvene protivpožarne službe određenog šumsko privrednog, odnosnopolitičko
teritorijalnog područja (komune) u kojoj u slučaju šumskog požara
i požara uopšte jedinstveno i sinhronizovano deluju:
— vatrogasna služba kao nosilac opšte protivpožarne službe komune (reona)*;
— služba zaštite šuma od požara u šum. privrednoj organizaciji;
— organi vlasti u komuni;
— društvene organizacije i
— armija,
podrazumijevajući u svakom slučaju integracijsko i jedinstveno delovanje ljudstva
i opreme.


6. Saradnja sa Armijom treba i dalje da bude veoma tesna i sinhroniziranai
ne samo u slučaju potrebe gašenja požara, već i prilikom preventivne obukeljudstva.
7. Osiguranje šuma od požara, kao opšta i obavezna za svakog ko gazduje*
ili se koristi saunama bila bi veoma korisna i unela bi više stabilnosti i sigurnosti
u organizovanju službe i njenom finansiranju uopšte, a kroz stope osiguranja
u mnogome bi se regulisalo plaćanje anuiteta za nabavku potrebne*
opreme i sprovođenje najvažnijih preventivnih mera.
8. Pošto je uzročnik požara u najvećem broju slučajeva čovek, to meramar
vaspitanja, propagande i stalnim skretanjem pažnje na ovu opasnost treba:
ovom problemu posvetiti posebnu i permanentnu pažnju kroz:
— škole, predavanja, film, radio, televizija, prigodne i funkcionalno pogođene
table i upozorenja uz puteve, kampove i druga boravišta u blizini šume,,
u samoj šumi, zatim etikete na šibicama i cigaretama, prigodne poštanske marke*
i sva druga sredstva savremene propagande. Sve ovo treba staviti u službu
stalnog i upornog upozoravanja javnosti od opasnosti pojave šumskih požara
i obaveštavanja o najnužnijim merama preventivne represivne zaštite od va trene
stihije.
274




ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 21     <-- 21 -->        PDF

Na osnovu podnetih referata, koreferata, diskusije i predloga na Savetovanju
su doneti sledeći:


ZAKLJUČCI


I


Savetovanje ističe da zaštita šuma od požara predstavlja krupan društveni
problem od čijeg pravilnog i blagovremenog rešavanja zavisi očuvanje šuma.


Savetovanje ističe da su sve češće pojave požara u šumama i štete koje


požari nanose posledica razvitka dodira čoveka sa šumom, kako zbog snažnijeg
razvitka šumske privrede i saobraćaja, tako i zbog šireg korišćenja šuma za
rekreaciju i druge potrebe.
U vezi s tim Savetovanje konstatuje da je neophodno preduzeti hitne mere
za usklađivanje materijalne, pravne, organizacione i kadrovske osnove zaštite
šuma od požara sa društveno-ekonomskim razvojem naše zajednice.


II
Savetovanje ukazuje na potrebu da se pravni i tehnički propisi, koji regulišu
materiju protivpožarne zaštite u šumama, usklade sa savremenim zahtevima
zaštite šuma od požara. S tim u vezi preporučuje:
— da se u smislu člana 35. Osnovnog zakona o šumama donesu republički
propisi koji će šire i preciznije regulisati režim preventivnih i represivnih mera
protiv požara u šumama;


— da opštinske skupštine, u smislu člana 36. Osnovnog zakona o šumama,
donesu za svoja područja propise o posebnim merama za sprečavanje požara
u šumama, a naročito park-šumama, nacionalnim parkovima, šumskim rezervatima,
turističkim mestima, banjskim i klimatskim lečilištima, izletištima, mestima
za kampovanje i dr. Zatim, da regulišu pitanje loženja vatre u šumama
i da sprovode druge mere zaštite šuma od požara;
— da privredne organizacije i ustanove koje upravljaju šumama izrade
posebne pravilnike kojima će se detaljno regulisati mere zaštite od požara;
— da se na osnovu pravnih propisa donesu odgovarajući tehnički i drugi
propisi koji će obezbediti obavezan minimum sigurnosnih mera i sredstava
zaštite;
—´ da se putem zakonskih i drugih propisa pooštre kaznene sankcije prema
prekršiocima preventivnih mera protiv požara u šumama i da se pooštri lična
i kolektivna odgovornost lica i organa kojima je poveren zadatak zaštite šumia
od požara;


— da nadležni organi preduzmu mere daljem jačanju inspekcijske službe
i da ovoj službi daju potrebna ovlašćenja;
— da se u smislu odredbe člana 37. Osnovnog zakona o šumama donesu
savezni propisi o obaveznoj upotrebi zaštitnih naprava i uređaja na parnim ´
lokomotivama i drugim vozilima kada prolaze kroz šumska područja i da se
još u većoj men regulišu obaveze železnica prema režimu preventivnih mera
protiv požara u šumama;
— da se na osnovu propisa iz člana 11. Osnovnog zakona o zaštitu od požara,
na podnučjima degradiranog krša donesu propisi o zabrani loženja vatre
na otvorenom prostoru a naročito za vreme sušnog perioda;


ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 22     <-- 22 -->        PDF

—´ da se donesu odgovarajući propisi kojima će biti regulisan način procene


šteta koje prouzrokuju šumski požari.


III


Savetovanje preporučuje da šumske privredne organizacije i drugi organi
koji upravljaju šumama izrade plan protivpožarne zaštite, kao sastavni deo
privrednih osnova šuma, a koji treba da obuhvati sledeće:


— određivanje veličine opasnosti od požara datog područja;


— označavanje i redukciju gorivog materijala;


— izradu operativnih planova za borbu protiv požara;
— izgradnju protivpožarnih prepreka;
—. nabavku i raspored opreme;
— izbor i osposobljavanje radne snage za sprovođenje preventivnih i represivnih
mera:
— organizaciju osma tračke službe;
— organizaciju veze za dojavu požara;


— organizaciju transporta ljudstva, opreme i hrane;
— organizaciju sanitetske službe.


IV


U okviru preventivnih mera protiv požara, Savetovanje preporučuje obavezno
i stalno upozoravanje zaposlenog osoblja i drugih posetilaca šuma na
opasnost izbijanja šumskih požara, i postavljanje stalnih i povremenih znakova,
kao što su table i druge sredstva i to na radilištima, putevima kroz šumu, mestima
koja su određena za kampove i parkiranje vozila, kao i na ostalim mestima
gde> postoji opasnost od izbijanja požara.


V


S obzirom na značaj koji ima savremena propaganda, Savetovanje ukazuje
na potrebu da se u znatno većoj meri nego do sada koriste sredstva masovne
propagande, kao što su: štampa, radio, televizija, film i drugi oblici propagande
u cilju razvijanja većeg razumevanja naših građana za zaštitu šuma od
požara, a posebno kod školske dece i omladine.


VI
Savetovanje podvlači izuzetnu važnost vaspitne i propagandne uloge
društvenih i prosvetnih organizacija i ustanova u zaštiti šuma od požara.
U vezi s tim Savetovanje preporučuje svim društvenim organizacijama
čija je delatnost vezana za šumu, da putem svoje redovne aktivnosti kao
i putem statutarnih odredaba usmere rad svoga članstva i na zaštiti šuma od
požara.


VII


Savetovanje ukazuje na potrebu da sva lica zaposlena u šumarstvu i u
turističkim i drugim objektima koji su vezani za šumu, treba da raspolažu
potrebnim znanjima iz oblasti zaštite šuma od požara.


Savetovanje takođe ukazuje na potrebu da se u svim stručnim šumarskim
školama i fakultetima, kao i u vatrogasnim školama i na kursevima, upotpuni
gradivo iz oblasti zaštite šuma od požara i da se putem redovnih seminara
upotpunjava znanje iz ove oblasti.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 23     <-- 23 -->        PDF

VIII


Savetovanje konstatuje da uspešno sprovodenje požarnopreventivnih mera
i gašenje požara u šumama u mnogome zavisi od čvrste saradnje svih faktora
koji rade u oblasti protivpožarne zaštite, kao i od stalne saradnje susednih
šumsko-privrednih organizacija, opština, srezova i republika.


IX
Savetovanje preporučuje privrednim organizacijama u šumarstvu da prilikom
požara u većoj mjeri koriste mehanizaciju koja se nalazi u redovnoj
proizvodnji. Savetovanje takođe preporučuje društvenim i drugim organizacijama
koje raspolažu sredstvima veze i drugim odgovarajućim tehničkim sredstvima
da ih koriste u zaštiti šuma od požara.


X


Imajući u vidu da materijalna osnova predstavlja neophodan uslov za
jačanje efikasnosti službe od požara, Savetovanje preporučuje radničkim savetima,
opštinskim skupštinama i drugim zainteresiranim organizacijama i organima
da razmotre pitanje obezbeđenja redovnih namenskih sredstava za
finansiranje zaštite šuma od požara u oblasti preventive i represive.


XI


Savetovanje ukazuje na potrebu čvršće saradnje domaće industrije sa organizacijama
i organima koji upravljaju šumama u cilju poboljšanja asortimana
i kvaliteta proizvodnje sredstava, sprava i opreme za zaštitu šuma od
požara, a naročito uređaja koji služe za otkrivanje i dojavu požara.


XII


Jedan od bitnih uslova za unapređenje zaštite šuma od požara jeste i razvijanje
naučnoistraždvačkog rada u oblasti požarne preventive i represive, kao
i na području proizvodnje pojedinih sredstava, sprava i oprema za zaštitu
šuma od požara, a takođe i u pogledu upotrebe ovih sredstava. U vezi s tim
Savetovanje ukazuje na potrebu da se odgovarajuće naučnoistraživačke ustanove
orijentišu i na ove probleme.


XIII


Ocenjujući kao veoma korisnu inicijativu širokog broja organizacija, organa
i ustanova na organizovanju Prvog jugoslavenskog savetovanja o zaštiti šuma
od požara, i imajući u vidu potrebu stalne aktivnosti na ovom polju, kao
i potrebu doslednog sprovođenja zaključaka ovog Savetovanja, Savetovanje
preporučuje da se od zainteresiranih organizacija, ustanova i organa formiraju
u okviru opština, srezova, republika i federacija, koordinaciona tela koja bi
radila na sprovođenju ovih zaključaka i drugih zadataka iz oblasti zaštite
šuma od požara.