DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 12     <-- 12 -->        PDF

lanca privrede, tako da se može očekivati da će Jugoslavija za relativno kratko
vreme dostići nivo najnaprednijih zemalja u industrijskoj preradi drvne sirovine.


2. Značaj šuma za razvoj privrednih grana koje koriste drvo
Uz rudna bogatstva (obojeni metali i dr.), energetske izvore i poljoprivredni
potencijal, šumski fond čini jednu od ključnih, perspektivnih privrednih osnova
naše zemlje; ovo zbog toga, što drvo — i pored njegove široke zamene — zbog
stalnog porasta stanovništva u svetu i proširivanja njegove upotrebe (u prirodnom
ili prerađenom obliku) na nova područja potrošnje ostaje trajno industrijska
sirovina.


Drvo je sirovina za čitav niz privrednih grana i delätnosti. Ona ima veoma
široku primenu, počevši od drveta za ogrev i građevinski materijal do celuloze,
papira i veštačkog vlakna, i mnogih drugih proizvoda mehaničke i hemijske
transformacije drvne materije.


Naročito je značajna široka rastuća upotreba u hemijskoj preradi, pre svega
u industriji papira, lepenke, celuloznih tkanina (veštačke svile), a u novije
vreme i u proizvodnji krme za stoku, šećera, alkohola, kvasca, proteina. Pored
toga iz drveta se dobija (ekstrahuje ili destiluje) smola, eterično ulje, masti,
boje, tanin i znatan broj drugih proizvoda.


Od 39 naših privrednih grana, drvo i proizvode od drveta koristi 29 grana.


Bruto proizvod (ukupni prihod) je jedan od objektivnih pokazatelja ekonomskog
značaja određene privredne oblasti ili grane. Prema podacima koje
vodi statistika (i koja ne obuhvata šumarstvo u celini) bruto proizvod šumarstva,
drvarske industrije i industrije celuloze i papira iznosio je 1960. god.
ukupno 292.099 milijardi dinara, od toga: u šumarstvu 56.747; u drv. industriji
183.187; i u industriji celuloze i papira 52.165 milijardi dinara.


Smatra se, da bi se bruto proizvod šumarstva i industrije za preradu drveta
mogao — uz savremeno industrijsko korišćenje šumske sirovinske baze samo
u prirodnim šumama povećati za 2 do 3 puta. Prirodni i društveni uslovi omogućavaju
da se drvna sirovinska baza, plantažnom i drugom sa vremenom proizvodnjom
drveta, još znatno proširi, a time i dalje povećava ukupni prihod
privrednog lanca šurnarstva — industrije drveta.


Poseban ekonomski značaj šuma i drveta leži u izvozu industrijskih proizvoda
na bazi drveta. Izvoz: proizvoda šumarstva, drv. industrije i industrije
celuloze i papira dostigao je u 1959. godini preko 22 milijarde, a u 1961. godini
preko 24 milijarde deviznih dinara. Prema tome, privreda na bazi drveta učestvovala
je u ukupnom izvozu zemlje u ovom periodu sa okruglo 25° o. Poznato
je. međutim, da je ovaj izvoz u prvim posleratnim godinama dostizao i preko
30fl i), od našeg ukupnog izvoza. Značajno je pri tom istaći, da se radi o izvozu
proizvoda koji angažuju najmanje uvoznih sirovina i reprodukcijskog materijala.
S obzirom da naša zemlja ima veoma povoljan geografski položaj prema
zemljama deficitarnim drvetom, postoje uslovi za stalno povećanje ovog izvoza;
u tome se ogleda značaj našeg šumarstva i šuma u sklopu celokupne nacionalne
privrede.


3. Značaj šuma za razvoj titrističke i lovne privrede
Domaći i strani turizam i lov kao organizovane privredne delatnosti dobijaju
i kod nas iz godine u godinu sve veći značaj. Za ocenu razvijenosti naše