DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 24 <-- 24 --> PDF |
STABILIZACIJA TERENA PRIMJENOM KONTURNIH ROVOVA I GRADONA ING. HALID JSARAJLIC UVOD Između željezničkih stanica Malovana i Zrmanje (pruga Gračac—Knin), dolazilo je zadnjih godina do Vrlo jake erozije šumskog zemljišta sa pribrežnih padina. Ova erozija je svojim nanosima na prugu direktno ugrožavala sigurnost željezničkog saobraćaja i stvarala velike troškove željezničkoj upravi. Prema položajnom nacrtu u slici broj 1 od ovih nanosa su se ispod željezničke pruge, u dolini Brezove formirali u vrtačama veliki taloži, koji su svojom crveno smeđom bojom godinama svraćali pažnju i domaćeg i putujućeg svijeta. Ovo područje koje je šumsko-krškog karaktera, a leži nedaleko granice Like i Dalmacije ima svoje posebne kako klimatske, tako i ostale prilike. Ovdje vladaju vrlo jake bure, a veliki sniježni nanosi svake godine prekidaju saobraćaj. Temperature u zimskim danima spadaju među najniže u zemlji, a sušni periodi često traju 2>—3 mjeseca, kao i u drugim krškim krajevima. Proces degradacije tla i povlačenje vegetacije sa starog datuma, a ubrzano ogolijevanje je pomognuto gradnjom željezničke pruge iz godine 1924. i 1925., zatim ratnim prilikama, kao i općom nestašicom ogrevnog i građevnog drva. I na ovakvom terenu, koji je intenzivno počeo ogolijevati, ne samo da su vršene daljnje sječe nego su vađeni i panjevi, radi čega je dolazilo do otvorenih rana i još jačih erozijskih procesa. Za vrijeme jakih bura i snjegova ova pruga je izložena izvjesnim smetnjama i prekidima, ali ne toliko i direktnoj opasnosti po saobraćaj. Ova opasnost dolazi više od bujica i erozije naročito u ljetnim i jesenskim mjesecima, kad kratkotrajni pljuskovi znaju nanijeti velike količine zemlje i kamena na prugu. Ove pojave su u to vrijeme tim štetnije što se zbivaju u turističkoj sezoni kad željeznički saobraćaj ima međunarodni karakter. I u drugim godišnjim dobima dolazi do nanosa i zamuljivanja pruge, pa je potrebno vršiti obimne i skupe radove za njihovo otklanjanje. Pruga naime za vrijeme mrazova ne smije biti zamuljena, jer inače nanos u pruzi bubri i diže nejednoliko kolosijek, što može dovesti do iskliznuća ili izvrtanja vlakova. Iz gore nabrojenih razloga bilo je nužno pristupiti saniranju ovog terena, te smo se odlučili na primjenu konturnih rovova i gradona, što je dalo već prve godine vrlo povoljne rezultate. Ovo područje proglašeno je erozdjskim početkom 1961. godine, a radovi su počeli godinu i po ranije, radi nužne zaštite saobraćaja. Slivna njegova površina iznosi oko 90 hektara, a obrađivana je samo donja polovina. 278 |