DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 33 <-- 33 --> PDF |
literaturi i materijalima koje smo dobili od Rajonske sekcije za zaštitu zemljišta od erozije i bujica iz Niša, gradoni imaju specijalnu obradu tla sa njegovim premještanjem. Mi ovaj način nismo primijenili ne samo što je malo kompliciran, nego što se ovdje radi o krševitom terenu u kojem se zemlja do konačne obrade gradona sasvim izmiješa. Važno je da se gradom rade po izohipsama, da se vežu na krajevima za prikladne recipijente i da se zemlja u njima prorahli do dubine 40—50 cm. Podupiranje se gradona na strmim i krševitim terenima vrši kamenom (vidi sliku broj 8). I gradoni se po pravilu počinju raditi od vododjelnice pa na niže. Razmak između osovina susjednih gradona uzima se prema literaturi 3—5 m, a koliko smo primijetili u praksi 5—8 m. Njihova širina iznosi 0,7—1,0 m sa padom 30% od vanjske ivice prema unutra. Prema našem iskustvu širina gradona koji se podupire kamenim suhozidom treba da iznosi 1 m, a rastojanje ne treba da bude manje od 5 m. Kod ovog načina nakon obilježavanja prvo treba izraditi kamenu potporu u koliko ima dovoljno kamena na licu mjesta. Ako kamena nema dovoljno, može se suhozid izraditi na kraju sa dopunom kamena od kopanja tla u gradonu. Naši prvi gradom rađeni su u jesen 1960. godine na rastojanju od 8 m i do danas s njima nije bilo loših iskustava. Troškovi izrade kontumih rovova i gradona su u svakom slučaju veći nego što su troškovi zemljanih radova za bilo koji način pošumljavanja. Prema našim mjerenjima jedan radnik može dnevno izraditi 2 do 2,5 m konturnog rova našeg tipa ili 5 m gradona u polukrševitom terenu. Ako uzmemo da je prak- Slika 9 — Izgled uređenog dijela padine — 1. pruga, 2. konturni rovovi, 3. gradom |