DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 34 <-- 34 --> PDF |
ticnq odstojanje među konturnim rovovima 10 m (u tabelama je 9,144), a između gradona 8 m, onda na 1 ha imamo 1000 m rova ili 1250 m gradona. Ako grubo uzmemo da je cijena koštanja jednog norma sata nekvalificiranog radnika u poljoprivredi ili šumarstvu oko 150 dinara, onda će cijena za jedan kompletno urađeni hektar konturnih rovova iznositi oko 550.000 dinara, a gradona oko 300.000 dinara. Ova cijena je radi toga što su ovi radovi izvođeni u krševitom i polukrševitom terenu. Međutim izrada konturnih rovova u Grdeličkoj klisuri u zemljanom terenu prije 1955. godine bez mehanizacije, prema spomenutom članku inženjera L u j i ć a iznosila je 401.000 dinara po hektaru, što je svakako malo čudno. U literaturi za američke prilike se spominje da izrada ovih rovova po jednom hektaru iznosi oko 100 dolara. TEHNIKA I REZULTATI ZATRAVLJIVANJA I POSUMLJAVANJA Na ovom terenu priprema tla treba da bude završena u ranu jesen, a sjetvu i sadnju treba obaviti u proljeće. Ovo je bolje ne samo radi golomrazice nego je i prijem bilja sigurniji u ranije obrađenom i odležanom zemljištu. Sjetva trava je donekle poseban problem. Naime na nekim terenim i u nekim prilikama bi trebalo sijati takve trave koje bi bile pošteđene od paše. Međutim u trgovini dolazi sjeme krmnih i parkovnih vrsta, pa se one ih teško primaju ih se odmah u početku uništavaju pašom. Mi smo u ovom slučaju od kupljenog materijala upotrijebili sjeme esparzete ili grahorke (Onobrychis viciaefolia) i talijanskog ljulja (Lolium multiflorum), a od sabranog trinu ili pljevu od kosidbe trava na domaćim livadama i otpadni materijal kod vijanja žita. Esparzet a je višegodišnja lepirnjača koja je za saniranje erodiranih, suhih i krških terena jako prikladna. Ima vretenast srčani korijen koji duboko i snažno prodire u zemlju i mnogo postranog sitnog korijenja. Dubina prodiranja korijena u prvoj godini kod nas je iznosila oko 30 cm, a u drugoj godini 45—50 cm. Ima osobinu da polegne u krugu po tlu. a u drugoj godini se počinje sama zasijavati. Dok se dublje ne zakorijeni trpi od mraza, a za pašu je jako privlačna. Na našem terenu je od sjetve niklo 80%, a preživilo 50% zasijanog materijala. Za krmnu sjetvu preporučuje se uzimati 80 kg sjemena po ha, dok za naše prilike treba dva puta, a neki uzimaju i tri puta više. Talijansk i ljul j je vrsta koja se redovno miješa sa djetelinama, ima jak i bujan busen, voli vapnena tla i u tim uslovima bi trebao da se i na našem terenu pokaže prikladnim i otpornim. Rezultati su s obzirom na prijem i s njim polovični kao i s esparzetom, pa se mora sijati dvostruka količina nego u krmnoj proizvodnji, tj. oko 100 kg sjemena po hektaru. Sjeme sa područnih livada je miješano s ostalim sjemenom radi veće međusobne veze,´ što je prilično i uspjelo. Prva sadnja biljaka izvršena je kad i prva sjetva trava u proljeće 1960. godine. Sađeni su mješovito crni bor i crni jasen. Crn i bo r je brzo počeo napredovati i ako je do jeseni 1962. godine preživilo samo 50% posađenih sadnica. Te jeseni imao je vrlo zdrav izgled i prosječnu visinu od 35—40 cm. Godina 1962. bila je jedna od najnepovoljnijih za rast i život šumskih sadnica, a ipak je na ovom borovom materijalu prirast iznosio oko 10 om. Crn i ja se n se primio i preživio 100% ali još uvijek ne kreće kako se očekivalo i ne 288 |