DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 37 <-- 37 --> PDF |
MOGUĆNOST RENTABILNOG UZGAJANJA TOPOLOVOG CELULOZNOG DRVA U NAMJENSKIM PLANTAŽAMA Ing. IVAN OŠTRIĆ i Mogućnost rentabilnog plantažnog uzgajanja topolovog drva tanjih di menzija često izaziva sporna stanovišta u zainteresiranim stručnim krugovima. Ocjene i kalkulacije obično se znatno razlikuju uslijed različitih, ponajčešće subjektivnih gledišta. Jedni u kalkulacijama računaju previsoke troškove osnivanja kultura, odnosno plantaža topola, dok drugi precjenjuju prirast. Ostavljajući po strani ova dva naj varijabilni ja faktora, pokušat ćemo u daljnjem tekstu ukazati na ekonomske okvire u kojima bi se i celulozno drvo topola ili vrbe moglo rentabilno uzgajati. Ekonomičnost uzgajanja topola i drugih vrsta drveća za celulozno drvo ovisi od slijedećih elemenata: 1. Nabava zemljišta, 2. Priprema i obrada zemljišta, 3. Nabava sadnog materijala, 4. Sadnja i njega u prvim godinama, 5. Izdaci za sječu, makljanje i transport, 6. Upravni i ostali troškovi. Osnivanje topolika i uzgajanje topola za celulozno drvo u praksi se sprovodi u veoma različitih uslovima. Uslijed njihove raznolikosti dolazi do većih i manjih ulaganja novčanih sredstava po jedinici površine. U nekim slučajevima zemljište je besplatno, a u nekima ga treba platiti. U drugom opet slučaju, izdaci za pripremu i obradu zemljišta mogu biti osjetljivo visoki (u slučaju obraslog grmlja i panjeva), dok su negdje vrlo niski (u slučaju livadskog ili oraničnog zemljišta). U svakom slučaju su za nas najinteresantniji troškovi navedeni od 1—4, koji se ulažu danas, a efikasnost njihovog ulaganja doći će od izražaja tek za nekoliko godina. Upravo radi njihove raznolikosti i različite potrebe novčanih sredstava za osnivanje topolika, kao i radi pojednostavljenja našeg prikaza, mi ćemo sve iznose sumirati i iskazati u ukupnom iznosu svedenom na jedinicu površine zemljišta, a potom sumu razdijeliti na broj posađenih sadnica. Sadnice ili buduća stabla dat će zapravo konačni proizvod radi kojeg obavljamo ulaganja. Prema tome, ispravno je kad velimo, da nam upravo ova stabla trebaju refundirati troškove ulaganja i to u obliku količine i vrijednosti drvne mase, uvećane za primjerni kamatnjak i eventualnu dobit. Uobičajeni kamatnjak za ovakove svrhe uzima se 3%. Sa ovim kamatnjakom prolongirati ćemo sadanju troškovnu vrijednost primjernog stabla kroz nekoliko godina u kojima bi ono moglo dospjeti za sječu i korišćenje. U slu |