DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Istina, postoji mogućnost, da na taj način uzgajanim stablima snizi troškovna vrijednost međurednim uzgajanjem poljoprivrednih kultura. Ovo samo u slučaju, ako zemljište nije podvodno, poplavno ili već iscrpljeno. Korištenjem zemljišta odvojenog za maksimalnu proizvodnju drvne mase, lakše se shvaća težnja uzgajača da uzgajanje poljoprivrednih proizvoda bude što rentabilnije — ostvarena dobit se dijeli i koristi odmah — a rentabilnost drvnih proizvoda, koja će se očitovati tek u budućnosti — kako ispadne. U konkretnom primjeru iskazana dobit po 1 prm celuloznog drva ukazuje na mogućnost pokrića i većih troškova ulaganja, kao i ostalih naknadnih troškova u slučaju nerealnih ili optimističkih pretpostavki. Poduzimanjem mjera racionalizacije od osnivanja topolika pa sve do dovoza celuloznog drva na »sjekirostroj« radi usitnjavanja, postoji još niz mogućnosti za sniženje troškova ovoj sirovim. Evo ih samo nekoliko: 1. Osnivanje topolika reznicama umjesto sadnicama, gdje god to terenske prilike dozvoljavaju — razumije se u poorano i priređeno zemljište. Ovakovim načinom sadnje se mogu osjetljivo sniziti početni troškovi, koji su od naročitog značenja u slučaju većeg broja sadnica po hektaru. Nije na odmet niti postizavanje jednogodišnjeg prirasta, koji se inače gubi sa presađivanjem, kako u rasadniku tako i nä terenu. Dovoljan broj izbojaka omogućuje jeftiniji način selekcioniranja budućih kvalitetnih stabala od selekcioniranja presađivanjem u rasadnicima. 2. Isporukom celuloznog drva u duljim komadima od 1 m, postoji mogućnost za sniženje troškova izrade, pretovara i drugih manipulacija od šume do tvornice. 3. Odstranjivanjem kore i lika u vrijeme kolanja sokova u drvu. moguće je sniziti troškove makljanja. 4. Direktan transport drva kamionima iz obližnjeg područja u tvornicu, umjesto najprije na željezničku stanicu i potom opet u tvornicu, ne samo da bi se snizilo troškove transporta, već bi ovakova mjera imala za posljedicu još nekoliko koristi, kao na primjer: a) ravnomjernija doprema drva na skladište, čime bi se izbjeglo plaćanje željezničke vozarine za nagomilane vagone, b) smanjenje troškova uskladištenja, c) potreba manjih obrtnih sredstava za prelazne zalihe, d) stabilizacija određenog broja radne snage na skladištu drva. 5. Iz topolika na domaku tvornice postoji mogućnost isporuke celulozong drva poželjne vlažnosti (20—30%) u kojem slučaju se povisuje postotak iskorišcenja u odnosu na presuho drvo (ispod 20%) ili što je još nepovoljnije, oblice i cjepanice nejednolične vlage, koje prispijevaju sa raznih strana. 6. Uzgajanjem topola za proizvodnju celuloznog drva u gušćem sklopu i u deblovini, umjesto u krošnjama rijetko sađenih stabala, povećava se njegov kvalitet. Prema postojećim dokumentacijama, ovakovo drvo iz deblovine ne samo da ima veći postotak iskorišćenja preradbom u celulozna vlakna, već su ova vlakna u prosjeku dulja od vlakanaca iz drva za celulozu dobivenog iz grana. 294 |