DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 42 <-- 42 --> PDF |
UTJECAJ STAJSKOG GNOJA NA RAZVITAK KULTURA HRASTA LUŽNJAKA Prof. dr M. ANIC U Šumi Dubrava-Mokrice, koja se nalazi 20 km istočno od Zagreba, koristila je Poljoprivredna zadruga Poljoprivredno-šumarskog fakulteta za prošlog rata jedan dio odjela 1. za uzgoj svinja. Za tu svrhu bila je iskrčena površina šume od 1 ha. Ondje su bili podignuti svinja, u kojima je u proljeću i ljetu 1943., u svemu oko 6 mjeseci, uzgajano oko 60 rasplodnih svinja. Uz svinjce bila su oveća, ali ograđena ispustišta, gdje su se svinje zadržavale veći dio dana. Iskrčena šuma pripadala je cenozi Querceto roboris-Carpinetum betuli, tipu erythronietosum. Sastojina je bila 35 godina stara, a bila je gospodarena kao panjača visoke ophodnje. Vitalitet običnog graba u toj sastojim bio je vrlo jak. Šuma se nalazi na ogranku Medvednice, koji se preko Popovca, Šijavrha, Cerja i Prozorja spušta prema Dugom Selu. To je diluvijalni brežuljak. Teren je uglavnom ravan. Krčevina se nalazila na visini od 148 m. Srednja godišnja temperatura kreće se oko 10°C, i to u zimskim mjesecima (XII, I, II) oko 1°, proljetnim oko 11°, ljetnim oko 20° i jesenskim oko 11° C. Oborine iznose oko 900 mm, od čega otpada na zimu 17, proljeće 25, ljeto 28 i jesen. 30%. Raspoređaj oborina uglavnom je povoljan. Pretežu mjeseci s humidnim karakterom klime. Teren je izložen jaki m mrazovima , što znatno oteščava uzgoj mlađih hrastovih sastojina. Tlo je izraziti pseudogle j sa dosta plitkim nepropusnim slojem. Za jesenskih, zimskih i proljetnih mjeseci gornja se voda nalazi u površinskim slojevima. Ona vrši velik utjecaj i na tlo i na šumsku vegetaciju. Zimi je ona visoka, a ljeti se tlo do dubine od nekoliko metara isuši i stvrdne, a na neobraslim mjestima ispuca. Tlo je inače nepovoljnih fizikalnih i kemijskih svojstava. Svinjci su poslije rata uklonjeni, a krčevina uključena u redovno pošumljivanje. Gnoj koji je bio sakupljen na gomile iskorišćen je za poljoprivredne svrhe. Dosta gnoja razbacanog oko svinjaca i na ispustištima ostalo je na krčevini. Čitav teren bio je obrastao grmljem (lijeska, svib, trušljika, crni trn, glog, kupina) i korovom (milava, kopriva eupatorija erigeron, stenaktis, dešampsija, šaševi, sitovi, bujad). Ostali dio krčevine obrastao je u međuvremenu također grmljem i korovom. Lužnjakove kulture Pošumljivanjem je započeto u proljeću 1954. g. S jednog dijela krčevine uklonjeno je grmlje i krupniji korov a teren izrigolan do dubine od 60 cm. Na njem su posađene jednogodišnje lužnjakove biljke, koje su potjecale od pomlatka u istoj šumi. 29« |