DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 42 <-- 42 --> PDF |
UTJECAJ STAJSKOG GNOJA NA RAZVITAK KULTURA HRASTA LUŽNJAKA Prof. dr M. ANIC U Šumi Dubrava-Mokrice, koja se nalazi 20 km istočno od Zagreba, koristila je Poljoprivredna zadruga Poljoprivredno-šumarskog fakulteta za prošlog rata jedan dio odjela 1. za uzgoj svinja. Za tu svrhu bila je iskrčena površina šume od 1 ha. Ondje su bili podignuti svinja, u kojima je u proljeću i ljetu 1943., u svemu oko 6 mjeseci, uzgajano oko 60 rasplodnih svinja. Uz svinjce bila su oveća, ali ograđena ispustišta, gdje su se svinje zadržavale veći dio dana. Iskrčena šuma pripadala je cenozi Querceto roboris-Carpinetum betuli, tipu erythronietosum. Sastojina je bila 35 godina stara, a bila je gospodarena kao panjača visoke ophodnje. Vitalitet običnog graba u toj sastojim bio je vrlo jak. Šuma se nalazi na ogranku Medvednice, koji se preko Popovca, Šijavrha, Cerja i Prozorja spušta prema Dugom Selu. To je diluvijalni brežuljak. Teren je uglavnom ravan. Krčevina se nalazila na visini od 148 m. Srednja godišnja temperatura kreće se oko 10°C, i to u zimskim mjesecima (XII, I, II) oko 1°, proljetnim oko 11°, ljetnim oko 20° i jesenskim oko 11° C. Oborine iznose oko 900 mm, od čega otpada na zimu 17, proljeće 25, ljeto 28 i jesen. 30%. Raspoređaj oborina uglavnom je povoljan. Pretežu mjeseci s humidnim karakterom klime. Teren je izložen jaki m mrazovima , što znatno oteščava uzgoj mlađih hrastovih sastojina. Tlo je izraziti pseudogle j sa dosta plitkim nepropusnim slojem. Za jesenskih, zimskih i proljetnih mjeseci gornja se voda nalazi u površinskim slojevima. Ona vrši velik utjecaj i na tlo i na šumsku vegetaciju. Zimi je ona visoka, a ljeti se tlo do dubine od nekoliko metara isuši i stvrdne, a na neobraslim mjestima ispuca. Tlo je inače nepovoljnih fizikalnih i kemijskih svojstava. Svinjci su poslije rata uklonjeni, a krčevina uključena u redovno pošumljivanje. Gnoj koji je bio sakupljen na gomile iskorišćen je za poljoprivredne svrhe. Dosta gnoja razbacanog oko svinjaca i na ispustištima ostalo je na krčevini. Čitav teren bio je obrastao grmljem (lijeska, svib, trušljika, crni trn, glog, kupina) i korovom (milava, kopriva eupatorija erigeron, stenaktis, dešampsija, šaševi, sitovi, bujad). Ostali dio krčevine obrastao je u međuvremenu također grmljem i korovom. Lužnjakove kulture Pošumljivanjem je započeto u proljeću 1954. g. S jednog dijela krčevine uklonjeno je grmlje i krupniji korov a teren izrigolan do dubine od 60 cm. Na njem su posađene jednogodišnje lužnjakove biljke, koje su potjecale od pomlatka u istoj šumi. 29« |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Nastavljeno je pošumljivanjem u proljeću 1955 g. kad je isto tako uklonjeno grmlje i jači korov na susjednoj površini i teren izrigolan također do dubine 60 cm. Teren je pošumljen jednogodišnjim lužnjakovim biljkama isto tako iz prirodnog pomlatka. U proljeću 1956. g. učinjeno je to isto i na mjestu gdje su bili svinjci s ispustištima. Teren je izrigolan do dubine od 60. cm i na njem posađen žir lužnjaka, sakupljen u jeseni 1955. u istoj šumi. U toku narednih godina primijećeno je da biljke na plohama iz 1954. i 1955. g. normalno rastu, ali da biljke na plohi iz 1956. izvanredno brzo prirašćuju, te da su doskora prerasle biljke ostalih ploha. To nam je dalo povoda da smo posebno promatrali razvoj biljaka na bivšoj krčevini, te da smo u tu svrhu izlučili po jednu kvadratičnu pokusnu plohu veličine 300 m2. Plohe su obilježene ugaonim kolčićima i opkopane jarčićima. Na njima su izvršene izmjere visina stabalaca koncem 1960. i koncem 1962. god. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 44 <-- 44 --> PDF |
298 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Na plohi 1 bile su biljke koncem 1960. g. stare 8 g. tj. one su posađene kao jednogodišnje i odonda rasle na plohi 7 god. U kupno ih je bilo na pokusnoj plohi 485 (što bd značilo 16.167 po ha). Srednja njihova visina iznosila je c/srn´euc-´M eucnuncus»MOJA STADALACA «once»*9So.eaa. * erar. / Ptohf f p/ono 2 63,21 ± 17,27 cm. Koncem 1962. biljke su bile stare 10 g. Na pokusnoj plohi bilo ih je 457 (sto bi značilo 15.233 po ha). Srednja njihova visina iznosila je 114,37 ± 43.24 cm. OĐftOS BK03A STABALACA (%) I VISINE (cm) KONCEM I960 GOD cm 6rafi2 p/oha 1 Ploho 2 Ploha 3 V tat) % |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 46 <-- 46 --> PDF |
D/STftlBUCIJA r/>LKVLHOJL BROJA STABALACA KOnCCM 1962 60B Graf 3 20 r« P/ofla i « - P/o/>0 2 y* i > 1 * <7 - # >´\ \ < .´ ´´ \ * i : « i i 2 r \ j U Na plohi 2 bile su u isto vrijeme biljke stare 7 g., tj. posađene su kao jednogodišnje, a rasle su ondje 6 godina. Ukupno ih je bilo 588 (što bi značilo 19.600 po ha). Srednja visina stabalaea iznosila je 45,48 ± 13,04 cm. G. 1962. biljke su bile stare 9 god. Bilo ih je u svemu 576 (što bi značilo 19.200 po ha). Srednja visina stabalaea iznosila je 83,55 + 28,96 cm. Na plohi 3 posađen je u proljeće 1956. g. žir. Biljke su koncem 1960. g. bile stare 5 g. Bilo ih je, nakon što su uklonjene potisnute i nesposobne za daljnji život, 628 (što bi značilo 20.933 po ha). Srednja visina stabalaea iznosila je 159,99 ± 41,63 cm. G. 1962. biljke su bile stare 7 g. Bilo ih je u svemu 618 (što bi značilo 20.600 po ha). Srednja visina stabalaea iznosila je 302,92 + 74,20 cm. Vidimo da su koncem 1960. g. stabalca plohe 3 bila prosječno za 2,5 puta viša od stabalaea plohe 1 i za 3,5 puta viša od stabalaea plohe 2, iako su u prvom slučaju mlađa za 3, a u drugom za 2 godine. Prilikom izmjera u 1962. stabalca plohe 3 bila su prosječno za 2,7 puta viša od stabalaea plohe 1 i za 3,6 puta viša od stabalaea plohe 2. Raspoređaj stabalaea po visinskim stepenima predočen je u postotnom odnosu s obzirom na plohu 1, 2 i 3 za stanje koncem 1960. g. u tabeli 1 i u graf. 1., a za stanje koncem g. 1962. u tabeli 2 i graf. "3. Odnos broja stabalaea (%) i visine (cm) vrlo je instruktivno prikazan za sve tri plohe za stanje 1960. na graf. 2 i za stanje 1962. na graf. 4. Odatle vidimo posve normalan odnos između razvoja stabalaea u visinu na plohi 1 i plohi 2, koje nisu bile ´gnojene, kao i veliku razliku u prirastu stabalaea u visinu na plohi 3, koja su uzgojena na gnojenom tlu. Biljnohranidbena svojstva tla Velika razlika u prirastu biljaka na gnojenoj i negnojenim plohama ponukala nas da dademo ispitati biljnohranidbena svojstva tla. Obratili smo pri tome pažnju na pH — vrijednost, sadržaj humusa, na postotak dušika, kao i na |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 47 <-- 47 --> PDF |
ODNOS BXOJA STAßALACA (%) J WS/HL (cm) KO/VCCM 1962 GOD. Graf 4 *f P/0/70 -f Ploho 2 P/o/K>S Ć, — —" ""--" " ^ „„ "^ — *´´ rf s _ ^** / / // // ; 1 s r / / y / _s´ - — " -*" ^ — —*"* — ´ _ _ -_ .--*""" C~´ SO 90 öroj stoöo/accr sadržaj biljci pristupačnog fosfora i kalija. Rezultati tih ispitivanja sadržani su u tabeli 3. Analize su izvršene koncem 1962. godine. Posebnu pažnju zaslužuju pH-vrijednosti. Analiza je pokazala da je tlo na svim plohama kiselo. Međutim, kiselost je znatno smanjena na plohi gnojenoj svinjskim gnojem. Na negnojenim plohama u površinskom horizontu pH u vodi iznosi 5,3 do 5,5, dok na gnojenoj plohi iznosi 6,8, što se približava neutralnoj reakciji. Na negnojenim plohama pH u n-KCI kreće se od 4,1 do 4,2, dok na gnojenoj plohi iznosi 5,7. Sadržaj humusa u svim je plohama vrlo nizak, te ne pokazuje između gnojene i negnojenih ploha nikakve veće razlike. I u pogledu postotka dušika u tlu nisu se pokazale veće razlike između gnojene i negnojenih ploha. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Posebnu pažnju zaslužuju sadržaj biljci pristupačnog fosfora i kalija u tlu. Ti su elementi određeni po AL-metodi. Negnojene plohe ekstremno su siromašne fosforom, dok je gnojena ploha u površinskom horizontu umjereno opskrbljena tim hranjivom. Povećanjem fiziološki aktivnog fosfora na gnojenoj plohi u usporedbi sa stanjem u negnojenim plohama iznosi čak i desetorostruko više. Prema sadržaju kalija negnojene plohe pripadale bi u slabo opskrbljena tla tim elementom. Gnojena ploha pripada, međutim, u umjereno opskrbljena tla, a povećanje kalija na toj je plohi — grubo uzeto — dvostruko do trostruko veće nego na negnojenim plohama. To6. 3 Hz0 > P/o/>a Horizont Ptf Humus ti mg na mg na cm uH20 u n-KCl u % U % 4Mg Ha iOOgt/a O-30 S 30 4 20 O 2/62 0 /055 /9 6 2 i 3/ -so 5 60 4 20 00632 0 0533 23 5 5 6/ -60 5 55 4 00 ooose 0 03/S f 6 5 5 O -30 5 50 4/0 0 3346 0/639 3 4 7 5 2 3/ -60 5 40 4/0 06/ -60 5 45 3 90 0 0/02 0 06/9 12 3 0 O -30 6 30 5 70 0 3/76 0//43 /0 3 /6 5 3 3/ -60 6 40 5 20 0 /734 0 038/ 4 7 /0 5 6/ -60 5 90 4 40 0 0066 0027/ 2 4 7 0 \ Diskusija rezultata Svinjskim gnojem dodaje se tlu obilno dušika, fosfora i kalija. Međutim u našem slučaju dušik ne dolazi u obzir kao uzrok povećanja prirasta hrastovih stabalaca, jer je ispiranjem nestao iz gornjih slojeva. On se zapravo najkraće zadržava u tlu, što potvrđuju i naše analize. Glavna hranjiva vrijednost u našem slučaju ostaje kod fosfora i kalija. To su hranjiva koja su uzrokovala povećani prirast hrastove kulture na gnojenoj plohi. Rezultati analize hranjiva pokazali su da je gnojidba svinjskim gnojem povoljno utjecala na zalihu fosfora i kalija u površinskim horizontima tla, što se vrlo povoljno odrazilo na prirastu hrastovih stabalaca. Međutim, od osobitog je interesa istaknuti da je to povećanje došlo do izražaja nakon korišćenja tla za šumsku kulturu hrasta lužnjaka nakon 13 do 18 godina, kada bi inače izgledalo da su ta hranjiva već odavno iz tla nestala. Znatnije povećanje fosfora odnosi se na površinski horizont do 30; cm, što potvrđuje poznatu činjenicu da je fosfor slabo pokretan u tlu. Međutim, on je povećan i u narednom horizontu. Povišenje fiziološki aktivnog kalija odnosi se također na površinski horizont. Međutim, i niži horizont sadrži povećanu količinu kalija u usporedbi s |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 49 <-- 49 --> PDF |
negnojenim plohama. To također odgovara poznatoj činjenici da se kalij relativno dugo zadržava u gornjim slojevima. Prirast je prvih godina bio na gnojenoj plohi intenzivniji, jer je sadržaj hranjiva, napose fosfora i kalija, bio onda još veći. Došlo je brzo na toj plohi uslijed naglog prirašćivanja do sklopa, a poslije toga slijedio je pojačam prirast podstrekivan međusobnim natjecanjem biljaka. Dolazi u obzir još i pojačano pognojavanje tla lišćem. Biljke su brzo izrasle iz pojasa opasnih mrazova, kao i izmakle oštećivanju od divljači (srne). Na negnojenim plohama biljke su ostale i dalje nesklopljene, granate, slaba terminalnog prirasta. Stabalca su ostala i dalje izvrgnuta opasnostima od kasnih mrazova, kao ´i štetama od divljači. Sve je to dovelo do ogromnih razlika u prirastu na pognojenoj plohi u odnosu prema negnojenim plohama. Promjena pH-vrijednosti imala je utjecaj i na pristupačnost fosfora, kao i na mikrobiološku aktivnost u horizontima gdje prevladava korijenje. Povećani organski dio nastao rastvorbom listinca na pognojenoj plohi omogućio je bolje uslove za rad mikroorganizmima, a to je imalo povoljan utjecaj i na poboljšanje fizikalnih svojstava tla. Površinski slojevi pognojene plohe bili su mnogo prozračniji, rahliji i sipki ji. Uslovi za širenje korijenja u njima bili su mnogo povoljniji nego u negnojenim plohama. Korijenje je u svim plohama pretežnim dijelom sadržano u rigolanom sloju, tj. do dubine od 60 cm. U tom sloju ono će se u znatnom opsegu i dalje zadržavati, jer ispod toga slijedi nepropusni zaglejeni sloj, u koji korijenje teško prodire i gdje je učešće hranjiva maleno. ZAKLJUČCI U šumi Dubrava-Mokrice, nedaleko od Zagreba, u tipu Querceto roboris- Carpinetum betuli erythronielosum pognojena je 1943. g. manja krčevina svinjskim gnojem. Tlo je pseudoglej, s vrlo nepovoljnim osobinama. Teren je izvrgnut mrazovima. Poslije rata krčevina je pošumljena biljkama i žirom lužnjaka. Razvoj biljaka motri se na tri pokusne plohe, od kojih su dvije negnojene a jedna pognojena. Na pognojenoj plohi prirast je biljaka mnogo veći nego na nepognojenim plohama. Prema stanju koncem 1960. lužnjakove 5-godišnje biljke na pognojenoj su plohi bile prosječno 2,5 puta više od nepognojenih 8-godišnjih i 3,5 puta više od nepognojenih 7-godišnjih biljaka. Prema stanju koncem 1962. g. 7-godišnje biljke na pognojenoj plohi bile su prosječno 2,7 puta više od nepognojenih 10-godišnjih i 3,6 puta više od nepognojenih 9-godišnjih biljaka (Tab. 1 i 2; Graf. 1 do 4). Analiza biljnih hranjiva (Tab. 3) pokazala je da su u sloju korijenja, tj. do dubine od 60 cm, nalazi povećana količina fosfora i kalija. Tim se elementima može pripisati povoljan utjecaj na intenzivni prirast lužnjakovih biljaka. Povećan prirast omogućila je i promjena pH-vrijednosti, koja je znatno pomaknuta u smjeru prema neutralnom stanju. Sadržaj dušika nije pokazao veću razliku na pognojenoj plohi prema nepognojenim plohama, što znači da je bio ispran. U profilu pognojene plohe popravljena su i fizikalna i kemijska i biološka svojstva tla. Gnojenjem je izazvano naglije prirašćavanje biljaka u prvim godinama njihova života. Time je omogućen i raniji nastup njihova sklopa, naglije guše 303 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 50 <-- 50 --> PDF |
nje korova, a osim toga izazvan je i povoljan utjecaj lužnjakova lišća na tlo. Mlada sastojina naglo je zašla u svoj brzi razvojni elan, koji joj je pomogao da su stabalca brzo izrasla iz pojasa opasnih mrazova i izbjegla štetama od divljači (srne). Na pognojenoj plohi bili su uslovi rastenja daleko bolji nego na nepognojenim plohama, gdje su stabalca zaostala u korovu i gdje će još dugo trebati do nastupa njihova sklopa, a osim toga ona su izvrgnuta štetama od mrazova, kao i oštećivanjima od divljači. Pokus nas upućuje na veliku prednost gnojenja šumskih kultura na pseudoglejnom tlu. Napose je ono od koristi ako je teren izložen mrazovima. THE RESPONSE OF ENGLISH OAK (QUERCUS ROBUR L.) TO STABLE MANURE IN PSEUDOGLEY SOIL Summary A smaller area in the forest Dubrava—Mokrice, near Zagreb, type Querceto roboris-Carpinetum betuli erythronietosum, was manured with stable manure in 1943. The soil is pseudogley, with very unfavorable properties. The terrain is exposed to frost. After the war the area was afforestated with plants and acorns of English oak (Quercus robur). The growth was investigated on 3 experimental plots, two of wich are unmanured, and one manured. On the manured plot the growth of the plants is much faster than on the unmanured ones. According to the measurements in 1960. the 5-years ©Id plants on the manured plot increased in growth on an average 2,5 times more than the unmanured 8-ryears old plants and 3,5 times more than the 7-years old unimanured plants. According to the situation at the end of 1962. the 7-years old plants on the manured plod increased in growth 2,7 times more than the unmanured 10-years old plants and 3,6 times more than the unmanured 9-years old plants (Tab 1 and 2, Graph. 1—4). The soil analysis of available plant nutrients (Tab. 3) showed that in the layer of roots, i. g. to the depth to 60 cm, the phosphorus and .potassium contents are considerably increased. These elements are probably for the most part responsible for the intensive increase of English oak plants. The increased growth was possible also owing to the change of pH-value, ´which was considerably shifted to the neutral side. The nitrogen content was nearly the same on the manured and unmanured plots, what means that it was leached out. In the profile of manured plots the physical, chemical and biological properties were ameliorated. The increase of plant growth beacause of manuring was bigger in the earlier years of their life. According to this a faster formation of canopy, as well as a quicker weed choke was possible. Owing to this a favourable influence of English oak litter on soil was performed. Therefore the young stand has quickly developed and growed out of the belt of frost danger and escased of the game damages (does). On the manured plots the growth conditions were far better in comparision to the unmanured plots, were the stands remained in weed and where is still necessary a long time for canopy formation. The unmanured cultures are exposed to frost, as well as to game damages. The experiment shows a great advantage of forest culture manuring on the pseudogley soils. The fertilization is especially usefull when the terrain is exposed to frost. Tab. 1 and 2: The measurements of the average stem height and of the stem number on the plots 1,2 and 3 at the end of 1960. and 1962. — Tab. 3: T{he results of the soil analysis at the end 1962. — Graph. 1 and 3: The frequence distribution of the stem number at the end of 1960. and 1962. — Graph. 2 and 4: The relation of the stem number (*/») and stem height (cm) at the end of 1960. and 1962. — Plots 1 and 2 are not manured; plot 3 is manured. |