DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 49 <-- 49 --> PDF |
negnojenim plohama. To također odgovara poznatoj činjenici da se kalij relativno dugo zadržava u gornjim slojevima. Prirast je prvih godina bio na gnojenoj plohi intenzivniji, jer je sadržaj hranjiva, napose fosfora i kalija, bio onda još veći. Došlo je brzo na toj plohi uslijed naglog prirašćivanja do sklopa, a poslije toga slijedio je pojačam prirast podstrekivan međusobnim natjecanjem biljaka. Dolazi u obzir još i pojačano pognojavanje tla lišćem. Biljke su brzo izrasle iz pojasa opasnih mrazova, kao i izmakle oštećivanju od divljači (srne). Na negnojenim plohama biljke su ostale i dalje nesklopljene, granate, slaba terminalnog prirasta. Stabalca su ostala i dalje izvrgnuta opasnostima od kasnih mrazova, kao ´i štetama od divljači. Sve je to dovelo do ogromnih razlika u prirastu na pognojenoj plohi u odnosu prema negnojenim plohama. Promjena pH-vrijednosti imala je utjecaj i na pristupačnost fosfora, kao i na mikrobiološku aktivnost u horizontima gdje prevladava korijenje. Povećani organski dio nastao rastvorbom listinca na pognojenoj plohi omogućio je bolje uslove za rad mikroorganizmima, a to je imalo povoljan utjecaj i na poboljšanje fizikalnih svojstava tla. Površinski slojevi pognojene plohe bili su mnogo prozračniji, rahliji i sipki ji. Uslovi za širenje korijenja u njima bili su mnogo povoljniji nego u negnojenim plohama. Korijenje je u svim plohama pretežnim dijelom sadržano u rigolanom sloju, tj. do dubine od 60 cm. U tom sloju ono će se u znatnom opsegu i dalje zadržavati, jer ispod toga slijedi nepropusni zaglejeni sloj, u koji korijenje teško prodire i gdje je učešće hranjiva maleno. ZAKLJUČCI U šumi Dubrava-Mokrice, nedaleko od Zagreba, u tipu Querceto roboris- Carpinetum betuli erythronielosum pognojena je 1943. g. manja krčevina svinjskim gnojem. Tlo je pseudoglej, s vrlo nepovoljnim osobinama. Teren je izvrgnut mrazovima. Poslije rata krčevina je pošumljena biljkama i žirom lužnjaka. Razvoj biljaka motri se na tri pokusne plohe, od kojih su dvije negnojene a jedna pognojena. Na pognojenoj plohi prirast je biljaka mnogo veći nego na nepognojenim plohama. Prema stanju koncem 1960. lužnjakove 5-godišnje biljke na pognojenoj su plohi bile prosječno 2,5 puta više od nepognojenih 8-godišnjih i 3,5 puta više od nepognojenih 7-godišnjih biljaka. Prema stanju koncem 1962. g. 7-godišnje biljke na pognojenoj plohi bile su prosječno 2,7 puta više od nepognojenih 10-godišnjih i 3,6 puta više od nepognojenih 9-godišnjih biljaka (Tab. 1 i 2; Graf. 1 do 4). Analiza biljnih hranjiva (Tab. 3) pokazala je da su u sloju korijenja, tj. do dubine od 60 cm, nalazi povećana količina fosfora i kalija. Tim se elementima može pripisati povoljan utjecaj na intenzivni prirast lužnjakovih biljaka. Povećan prirast omogućila je i promjena pH-vrijednosti, koja je znatno pomaknuta u smjeru prema neutralnom stanju. Sadržaj dušika nije pokazao veću razliku na pognojenoj plohi prema nepognojenim plohama, što znači da je bio ispran. U profilu pognojene plohe popravljena su i fizikalna i kemijska i biološka svojstva tla. Gnojenjem je izazvano naglije prirašćavanje biljaka u prvim godinama njihova života. Time je omogućen i raniji nastup njihova sklopa, naglije guše 303 |