DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 52 <-- 52 --> PDF |
Problem Uočljivo je već iz samih gore navedenih naziva da, na primjer, glavni nosilac zajednice je u: Seslerietum, Blechnetum, trava, paprat Fagetum, Pinetum drvo (stablašica) Nadalje predložen tumač je u: Ostrieto, Abieto drvo (stablašica) Aremonieto mala ružičnjaća I ostali tumači se ne redaju po jedinstvenom planu. Položaj geografski, tipski je obično na kraju, a koji put i nije (Fagetum croaticum abietetosum). Po gornjem sudeći nije bio isti kriterij kod oblikovanja naziva, iako se u svim navedenim slučajevima radi o nazivima za šumske biljne zajednice. Takovo stanje otežava orijentaciju, a praktički gledano principijelni je nedostatak terminologije. Diskusija Čini se, da se s obzirom na navedeno nameće potreba izvjesne sistematike u stvaranju fitocenološke terminologije. Ukoliko bi to bilo moguće, smatra se, da bi trebalo u samom imenu naglasiti, a da botanički kriterij ne bude okrnjen ni povređen: 1. gospodarski značaj zajednice 2. redoslijed karakteristika po značajnosti 3. jedinstvenost i jednoobraznost sistema formiranja naziva. Prema prvome, dobro bi bilo, kad bi samo ime biljne zajednice određeno karakteriziralo u poljoprivrednom, odnosno šumarskom smislu tu zajednicu. Konkretno, to znači, da sve biljne zajednice, koje dolaze na šumskim tlima i označavaju šumsku zajednicu (sastojinu), trebaju i kao nosioca karakteristike sa završetkom na . .-etum imati kao botaničku vrstu stablašicu odnosno šumsko gospodarsku vrstu. To bi imala biti osnovna karakteristika za šumske zajednice, a ujedno i razlika od poljoprivrednih (na primjer za pašnjake) gdje će trava ili slično biti nosilac asocijacije. Razumije se da će biti i nepročišćenih tipova naročito na nešumskim tlima no u ovo u načelnom razmatranju ne treba ulaziti. S obzirom na izneseno u šumskim zajednicama postojale bi: Abietum, Fagetum, Alnetum i td. a ne bi postojale: Blechnetum, Genistetum i td. Između pak stablašica koje čine neku zajednicu trebala bi biti nosilac ona vrsta koja ima u konkretnom slučaju najveće gospodarsko značenje za konkretno stanište u zatečenom stanju. Prema tome šuma medunca i c. graba je u osnovi Quercetum (a ne Ostrietum) kao i šuma lužnjaka a c. grab ju definira i determinira (kao genista zajednicu lužnjaka). Ako je navedeno Ostrieto Quercetum. onda iz tumača (ostieto) se zna o kojem hrastu se radi. Ukoliko se pak neka konkretna zajednica označi kao Ostrietum tada bi to bila zajednica crnoga graba kao glavne gospodarske vrste, te ukoliko u smjesi imade i medunca onda bi to mogla biti samo subasocijativna smjesa, gdje je hrast bez naročitog gospodarskog značenja. Prigovor ovakvom tretmanu može biti u tome što se gospodarska vrijednost i učešće pojedine vrste u smjesi vremenom mijenja, pa bi se i nazivi za jednu istu stojbinu mijenjali. No to nije prevelik nedostatak, jer kako se progresnim ili regresnim razvojem mijenja zajednica tako se moraju i dosadašnji |