DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 53     <-- 53 -->        PDF

nazivi modificirati a često i sasvim izmijeniti. (Kažemo zajednica ova se razvija
u smjeru one). Varijante će vjerojatno biti, iz ovog razloga, vjerojatno samo u
subasocijacijama (da li ćemo neku šumu determinirati kao sastojinu crnog graba
s meduncem ili medunca s crnim grabom).


Potrebni tumači nosiocu karakteristika zajednice u pravilu najprije se pre:
dlažu, a zatim po potrebi i dolažu i to najprije botanički, a potom geografski.


Zbog boljeg razumijevanja ideje daje
se nekoliko komparativnih primjera:


Sadašnji nazivi:
Predlažu se:


1.
Ostrieto Seslerietum autumnalis = Seslerieto Ostrietum ili Seslerieto (autumnalis)
Ostrietum Subasocijacije bi
bile: S.O. quercetosum sesilifloare i td.
2.
Querceto Ostrietum carpinifolie a) Querceto Ostrietum, ako je doista sastojina
c. graba s nešto medunca
b) Ostrieto Quercetum ili analogno kao pod
I., ako je u stvari sastojina medunca
Predložena terminologija bi ovo dosadašnje
ako-ako pod a) i b) raščistila.


3.
Querceto Genistetum elatae = Gen šteto Quercetum ili analogno kao
pod 1.
4. Fageto Blechnetum =
Blechno Fagetuin
5.
Fagetum croaticum abietetosum = Fagetum afoietetosum croaticae ili abieteto
Fagetum croaticae
6. Abieto Blechnetum
= Blechno Abietum
7.
Abieto Picetum calamagrostidis = calamagrosteto Abietum picetosum (ovaj
naziv u posljednje vrijeme upotrebljava
i I. Hiorvat)
Iz predloženih naziva bi se moglo očito zaključiti:


za 1. primjer (seslerieto Ostrietum)


a) po tome što je naglasak (sa završetkom na . .-etum) na stablašici da se
radi o šumskoj zajednici, a ne eventualno o pašnjaku (Seslerietum) s
nešto stabala


b) da je za tu zajednicu značajna trava seslerija (gospodarska važnost, problem
pomlađivanja i td.) koja će indicirati sve moguće progresivne i regresivne
sukcesije u smjeru ka ili protivnom od klimaksa s


c) po subasocijaciji na primjer S. O. quercetosum sesiliflorae da se radi o


ekološkim faktorima koji dozvoljavaju i razvoj ovoga hrasta, ali samo
(barem za trenutačno stanje) kao subasocijativne, a ne kao glavne vrste.
U protivnom odnosno kod jačeg razvoja ovoga hrasta bi i zajednica prešla
u Quercetum


za 4. primjer (Blechno Fagetum)


a) da se radi o bukovoj šumi, a ne eventualno o pašnjaku s bukvama (koji
bi trebalo nazvati fageto blechnetum — a takvih površina, pošnjaka imamo
stvarno na pr. u gospodarskoj jedinici Skrad)


b) da tu zajednicu karakterizira Blechnum spicant sa svim značajkama indikatora
specifičnosti ekoloških osobina


30?