DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 54     <-- 54 -->        PDF

za
7. primjer (calamagrosteto Abietum picetosum)


a) da se radi o šumi sa primješanom smrekom (subasocijacija)


b) da tu zajednicu i njezino stanje te eventualnu razvojnu sukcesiju, eko


loške značajke karakterizira i indicira Calamagrostis
i td.
Naglasak na nosiocu zajednice bi se mogao označiti i velikim slovom Quercetum,
Fagetum i td. a ostali tumači pisali bi se s malim slovom.


Formiranje imena imalo bi svoju pravilnu sukcesiju. Najprije se odredi temeljni
nosilac karakteristike (za šume stablašica, a za poljoprivredne površine
trava ili si.). Potom se vrši dalje tumačenje i obilježavanje temeljnog nosioca i
to najprije pomoću ostalih elemenata iz dotične zajednice, zatim geografski tip
i na kraju signatura autora. Subasocijativne značajke se dodaju odmah iza glavnog
nosioca zajednice.


Jedan primjer:


1.
faza: Quercetum znači: šuma hrasta
2.
faza: ostrieto Quercetum znači: šuma hrasta medunca i crnog graba
3.
faza: ostrieto Quercetum znači: kao 2 u suibasocijativnoj formi s kitquercetosuim
sesiliflorae n jakom
4.
faza: ostrieto Quercetum
quercetosuin sesiliflorae kao 3. rasprostranjena u Hrvatskoj ili
croatice (ili croaticum) znači: tip hrvatski


5.
faza: ostrieto Quercetum
quercetosum sesiliflorae
croaticae (NN) znači: kao 4. determinirana po NN
Prednosti ovakvog sistema su slijedeće:
a) što će npr. šumari, koji uglavnom operiraju sa stablašicama imati zajednice
po stablašicama imenovane, a agronomi po travama;
b) završetci kako su sistematizirani tako se i primjenjuju



e t u m označuje glavnu vrstu nosioca biljne zajednice

et o tumači kao atribut i pobliže karakterizira nosioca biljne zajednice
i staništa
— etosur a označuje subasocijaciju
— o s u s označuje facijes
— c a e
tumač je tipa zajednice obzirom na geografsko rasprostranjen je
(ime biljke) se dodaje po potrebi ukoliko sami tumači nisu još dovoljno
precizni i jednoznačni (na pr. seslerieto (autumnalis) Fagetum). Međutim
ovaj dodatak je bolje izbjegavati, te tražiti tumač među članovima


^
zajednice koji je određeniji.


Stalne završetke na -u m u svim dosadašnjim oznakama (-etum, -etosum,
-osum, -cum) moglo bi se izbjeći, jer dovode do zabune, kod onih koji s tim
materijalom manje barataju te im finese u određivanju korijena riječi nisu
uočljive. Zbog toga je i predloženo da facies dobije nastavak - o s u s, a tip
-ca e (kao dalmaticae).


c) terminologija kad bi već ušla u praksu, a lakše bi ulazila, imala bi za
gospodare praktičare blisko značenje, a što je pretpostavlja se teoretski
bez naročitog značenja i s naučnog aspekta svejedno.


d) za učenje bi bila razumljivija
e) sistematizacija zajednica bi bila očitija i praksi prirodnija.
Naravno sve izneseno je samo prijedlog za diskusiju.