DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 58 <-- 58 --> PDF |
zračenje od jednostavnih organizama. Čovjek i životinja su oko 1OO0 puta osjetljiviji od gljiva i bakterija, a oko 200O puta od nekih virusa (7.). Nadalje, kod svih živih bića, generativne stanice su osjetljivije na zračenje od somatskih. Hibridizacija (križanje) i heterozis (luksuriranje) kod kulturnog bilja, dali su poljoprivredi rezultate od ogromne važnosti. I u šumarstvu postoje brojni primjeri, koji upućuju na važnost hibridizacije i heterozisa. Tako npr. Thuja plicata dobro raste u Danskoj, ali strada od gljivične bolesti Didymascella thujina. dok je Thuja Standishii otporna na tu bolest. Danac Soegaar d je uspio da križanjem Th. plicata X Th. Standishii. dobije tip otporan prema tom gljivičnom oboljenju, a koji u Danskoj raste isto tako dobro kao i Th. plicata. 0 pojavi heterozisa kod šumskog drveća ima mnogo primjera kod topola. Tako npr. euroamerički hibridi crnih topola, poznati kao kanadske topole, imaju pojavu heterozisa. Naročito u šumarstvu, heterozis je od neobično velike važnosti, jer vegetativno razmnožavanje Fi generacije sa pojavom heterozisa, omogućuje stvaranje klona sa neograničenim brojem individuuma luksurirajućeg rasta, pogotovo kod brzo rastućih vrsta, a koje se uz to i lako vegetativno razmnožavanju. Najbolji primjer za to su topole i vrbe, jer su već dosada podignute plantaže sastavljene od vegetativno razmnoženih biljaka sa pojavom heterozisa. Poznato je, da se luksuriranje javlja križanjem samooplodnjom dobivenih potomaka dvaju individuuma. Osim toga, ponekad se križanjem blisko srodnih ili udaljenih vrsta, javlja potomstvo, koje ima bujniji rast od roditelja. Iz primjera križanja Th. plicita X Th. Standishii vidimo, da se izborom roditelja sa pogodnim svojstvima, može dobiti hibrid, u kom su se ujedinile pozitivne osobine roditelja. Međutim, koji puta se desi i to, da raspolažemo sa roditeljskim parom, kod kojega bi bilo poželjno ujediniti dobra svojstva roditelja, ah se zbog genotipskih razlika među njima, ne može izvršiti njihovo međusobno križanje. U tom slučaju, zračenje ženskih cvjetova ili polena, moglo bi poslužiti kao faktor za sprečavanje opiranja križanju. Jasno je, da ovakovi radovi u šumarstvu iziskuju vrlo dugotrajan i mukotrpan rad, pogotovu ako se ima u vidu vrijeme potrebno da pojedina vrsta dostigne spolnu zrelost, odnosno pruži mogućnost za umjetno oprašivanje i križanje u drugoj ili trećoj generaciji. Prema Panovu (10.), početak fiziološke zrelosti za stabla smrče iz sklopa, nastupa u 35. godini. Jela počinje fruktificirati u 40.. bijeli bor u 20., a crni bor u 25. godini. 1 pored velikog broja mogućnosti, hibridizacija i heterozis nisu svemoguće sredstvo u genetici. Za dobivanje novih, željenih svojstava šumskog drveća, veoma prikladan način je i umjetno stvaranje mutacija. Mutacije su prirodne i inducirane spontane kvalitativne i kvantitativne nasljedne promjene nekog svojstva organizma (13.). Broj prirodnih spontanih mutacija, u odnosu na broj biljaka, iznosi: 1 : 10000 — 1 milion. Dugotrajan i težak posao na selekciji, odnosno odabiranju prirodnih povoljnih mutacija, među tako velikim brojem biljaka, ni u kom slučaju ne zadovoljava današnje potrebe. Radioaktivno zračenje povećava mogućnost dobivanja većeg broja mutacija, jer direktno djeluje na nasljedne osnove i omogućava povećanje nastajanja novih mutanata u odnosu na biljke, ponekad čak i do 1% (12.). 312 \ |