DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 76 <-- 76 --> PDF |
dataka koje je još trebalo rješavati, a koje je Prvi kongres stavio u zadatak članovima Društva. Pored aktiviranja i proširenja rada na proučavanjima tala radi utvrđivanja novih naučnih osnova za pravilno korištenje i održavanje našeg zemljišnog fonda, kongres je među ostalim postavio zadatak izrade pedološke karte Jugoslavije, produžetak istraživanja još nerješetnih problema geneze pojedinih tipova tala (crvenice, smonice, pseudoglej i dr.), kao i niz drugih zadataka u sklopu komsija i potkomisija društva. Tom prilikom pozvane su i šumarske ustanove, čije je učešće bilo malo, da kroz rad Društva razviju aktivnost svojih saradnika pri rješavanju onih problema koji su aktuelni za šumarsku nauku i praksu (šumarska pedologija, melioracije šumskih tala, borba protiv erozije, uređenje bujičnih područja, f tocenologija, i t. đ). Odziv i učestvovanje na Drugom kongresu Jugoslovenskog društva za proučavanje zemljišta održanom u Ohridu koncem maja i početkom juna, bili su veoma veliki. U smislu postavljenih zadataka Prvog kongresa Društva, zatim razvoja metoda istraž vanja tipova tala naše zemlje, kao i novih zadataka koji ovise o pedološkim istraživanjima, iznijeti su brojni referati, održane d skuši je i doneseni zaključci o mnogim važnim pitanjima naučnog i praktičnog značenja u istraživanju tala. Kongres se odvijao u plenumu i komisijatma. U sastavu kongresa organizirane su pored toga dvije veoma uspjele ekskurzije. Ekskurzije su bile namijenjene diskusiji o problemima geneze i klasifikacije tala (prva ekskurzija) d upoznavanju agrotehnike, fertilizacije, melioracija i erozija tla (druga ekskurzija). Materijal: generalnih referata, rezimei naučnih saopštenja najnovijih istraživanja naših naučnih radnika iz oblasti proučavanja tla, sređeni su po komisijama i dostavljeni učesnicima prije kongresa. Izrađen je vodič ekskurzije sa podacCma terenskih prilika i analitičkim podacima profila predviđenih za pregled u toku ekskurzije. Sve to doprinijelo je normalnom i sadržajnom odvijanju kongresa. Putovanje prvog dana kongresa (27. V) od Skoplja do Ohrida, iskorišteno je kao ekskurzija na kojoj su pregledani i prodiskutirani profili kiselog smeđeg tla lesiviranog kis. smeđeg tla koja su se formirala na filitu u masivu Vlajnice. Na ovim tlima razv´le su se sastojine brdske bukove šume sa Daphne laureola. U nastavku puta prema Mavro vu zapažaju se i humusno sifcikatna tla, rendzine u raznim stadijima obrazovanja i t. d. Vegetacija pripada svezi bukovih šuma Fagion iUyricum (makedonska šuma bukve — Fagetum macedonicum Em), zatim manjim dijelom saveza Canpinion betuli, kao i šumi bijeloga graba (Carpinetum crientalis macedonicum Rud.). Jela dolazi gotovo u svim zajednicama spomenutih sveza. Na vapnenačkim kamenjarima osobitost ovih predjela je pojava planinske somine (Juniperus sabina). Na putu za Mavrovo učesnici kongresa pregledali su i profil rankera na filitu. Nakon toga produžen je put za Ohrid gdje je slijedećeg dana (28. V) otvoren kongres. Prvog dana podnijet: su generalni referatu: »Proizvodna sposobnost glavnih tipova poljoprivrednih zemljišta Makedonije «, referenti dr. L. Altarac-Manušev, dr. D. Popovski i ing. L. Vilarov, kao i referat: »Klasifikacije zemljišta SFR Jugoslavije«, referenti: prof. dr. V. Najgebauer, prof. dr. G. Filipovski, prof. dr. M. Cirić, prof. dr. A. Skorio i doc. dr. M. Zivković. Slijedećih dana održani su referati i diskusije po komisijama za genezu, klasifikaciju ä kartografiju tla, zatim fiziku i kemiju tla, biologiju tla, komisiju za plodnost tla, ishranu bilja i đubriva i najzad komisiju za tehnologiju tla Istovremeno održan je i simpozijum iz ekološke mikrobiologije prirodnah voda. Impozantan broj referata i veoma korisne diskusije pokazali su značaja n napredak u redu na istraživanjima tala i njihovih svojstava. U odnosu na Prvi kongres iznijeti su rezultati radova u vezi istraživanja i rješavanja novih problema koji do sada nisu bili kod nas rješavani. Sama činjenica da su ta istraživanja mogla biti izvedena na savremen način, da ona daju podatke za naše prirodne uslove, što znači da se za neke radove i probleme ispitivanja ne moramo ubuduće služiti atrariim podacima, pretstavlja veoma značajnu etapu u razvoju pojedinih grana naše nauke o tlu. Izrađena je zat:rn Pedološka karta Jugoslavije mjerila 1 : 1,000.000, detaljnije proučeni neki tipovi tala kemijsko- peđološke metode ispitivanja tla i drugi radovi. Rezultati ovih istraživanja olakšati će i omogućiti izvođenje n´iza važnih praktičnih i stručnih mjera za unapređenje našeg šumarstva i poljopr vrede. Nakon završenih referata i diskusija, usvajanja zaključaka načunih komisija Društva i stavljanja u zadatak svima članovima da rade na njihovom ^provođenju, |