DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 78 <-- 78 --> PDF |
pretežno aluvijalna, iZjatilm deluvijalna. aluvijalno-deluvijalna, smonice, mineralno barska, slatine i crvenice. Profil tla kod sela Topolčani pripada pogrebenom m o č v a r n o m tlu. U ravni Pelagonije Ima još tragova nekadašnjih lugova lužnjaka. Veoma zanimivim putem od Prilepa, preko Pletvara, zatim dolinom rijeke Raec stiže se u Tikvešku kotlinu. Ovdje su pregledana dva profila černozema. U predjelima Tikveša ispitana su do sada deluvijalna a aluvijalna tla, laporni sirozemi i pararendzine, smonice i gaj njače. Tikveš je najsuvlje centralno područje Makedonije. Ostaci šumskog pokrova pripadaju termofilnoj submeditefanskoj zajednici grabića sa gripom ili štrokolisnom zelenikom (Carpinetum orientalis phillyretosum). Uz Vardar i pritoke u ovom se dijelu terena zapažaju zajednice platana i oraha SI. 3 — Profil alkalijskog tla iz Ovčeg polja (s. Erđželija) Foto: M. Kalinić (Juglando-Platanetum orientalis) kao i bijela topola. Posljednjeg dana na putu od Dojrana do Valandova, pregledani su prostrani nasadi dudova posebno interesantni, jer su do krošanja zatrpani deluvijalnim nanosima. Preko Plauške planine, Kosturinske zaravni i dolinom Vodočnice stiže se u Strumičko polje. Kao u većini polja Makedonije dominiraju i ovdje nerazvijena tla. Pored kamenitih, šljunkovifeih i pjeskovitih nanosa deluvijalnog i aluvijalnog porijekla, te deluvijalnih i aluvijalnih tala, razvile su se, iako manjim dijelom, slatine i crvenice. Između Strumice S Štipa pregledana su dva profila tla — d e 1 u v i j u m i r e n d z i n a. U Ovčem polju učesnici kongresa mogli su se upoznati sa aLkalijskim (solonec-, solončak) tlom i smonicom. Ova tla zapremaju veliki dio Ovčeg polja (si. 2 i 3.). Po položaju, dubini, drugim svojstvima, kao i genezi veoma su različita (plitka, duboka, u ogajnjačavanju, karbonatna, i t. d.). Zapažaju se ostaci submediteranske listopadne vegetacije (grozdasti ruj i dr.), a na brežuljcima suhe livade sa polupustinjskom vegetacijom. Njihov razvoj uvjetovan je pored ostalog procesima erozije rastrošivog supstrata ogoljelih padina. U svrhu poboljšanja klimatskih prilika, zaštite usjeva i drugog, podignuti su u Ovčem polju vjetrobrani pojasevi (oko 600 kam), uglavnom od bagrema. Ekskurzija je završena povratkom u Skoplje, a time i zaključen ovaj značajan kongres. Referati koji su se odnosili na područje Makedonije, zatim ekskurzije koje su nas provele kroz veliki dio ove lijepe Republike, upoznali su učesnike kongresa sa opsežnim radov´ma i rezultatima u istra -živanju tala, poljoprivrednim i šumarskim melioracija ma i drugim mnogobrojnim nastojanjima oko unapređenja narodne privrede Makedonije. Ing. Mirjana Kalinić |