DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 83 <-- 83 --> PDF |
dalje svoje pogone koji su često ekstenzivno i rasipnički gospodarili šumama. Jedan od glavnih uzroka takvog stanja, prema shvaćanju vodećih sovjetskih stručnjaka, bio je u tom, što je manjkao jedinstven tačno usmjeren sistem uprave u šumarstvu i dtvar. industriji. To su bila uvijek dva rivala. Drvarska su poduzeća bivala za najrazličitije propuste i greške veoma strogo kažnjavana i to: za nedovoljne količine isporuka drva, za omaške u eksploataciji, za neiskorištene željezničke vagone, za prekoračenje roka za predaju dobitka i td. Kao primjer za novčane kazne nametnute pogonima, navest ćemo slučaj sa drvarskim Kombinatom Kostromskim (Sjeverno područje), kako to iznosi Les. promyšl. od 29. okt. 1959: Nakon dovršenja eksploatacije tre(ba predati šumariji sječinu očišćenu od svih otpadaka. Direktor je lespromhoza, radi uštede na radnoj snazi, odlučio da se otpaci spale. Ali to je, po novim propisima, radi opasnosti požara, strogo zabranjeno. Konačno je lespromhoz morao platiti znatne novčane kazne šumskoj upravi radi previsokih panjeva i Spaljivanja otpadaka. »Glavno je da plan bude ispunjen, a ostali grijesi već će se oprostiti«, rekao je direktor, a »novčane kazne i onako plaća država «. Ukupno je drvarski taj kombinat za 1/2 godine izdao za novčane ikazne i neproduktivne troškove 3,8 miliona rubalja. Naročito visoke, milijunske kazne, plaćaju fabrike celuloze radi zagađivanja voda izluživanjem. U industrijskim se pogonima sve više proširuje borba za štednju i za ograničavanje neproduktivnih izdataka, pa se i s obzirom na to očekuje promjena na bolje. Odvajanje eksploatacije od šumoprivrede, imalo je u svoje vrijeme veliko načelno značenje. To se tumači time, da su u posljednje vrijeme znatno porasli zadaci šum. planiranja, uređivanja šuma pomoću aerofotogrametrije, pomlađivanja šuma, melioracija ´i zaštite, a i na upravljanje šumama stavljaju se mnogo veći zadaci nego prije. Stručnjaci smatraju da je sjedinjavanje leshoza i lespromhoza moguće samo pri intenzivnom gospodarenju u područjima oskudnim na drvu. (K r e s c i kod Moskve je primjerni lespromhoz, koji je taj ideal ostvario). Zastupnici drvarske industrije traže »rušenje barijera« i žele jedno g gospodara u šumi. Prema njihovom mišljenju, leshozi bi trebali da budu podređeni lespromhozima. Obrazlažu to time, da će potreba drva sve više rasti i da će se ubuduće godišnje sjeći 3 miliona ha šuma, a da se te goletne površine pošume, potrebna je tehnički dobro opremljena organizacija, kao što je ona, koja već godinama postoji u drvarskoj industriji. Osim toga stručni radnici lespromhoza imaju članove obitelji, koji žive u šumskim naseljima, pa mogu vršiti pošumljavanja i melioracijske radove, a tako i čuvanje šuma bez ikakve druge radne snage sa strane. Jaz između drv. ind. produbljuje se još i time, što nema jedinstvenog plana koji bi zacrtao budući razvitak. Ministarstvo drvarske industrije koje je 1957. godine dokinuto izradilo je doduše opći plan otvararanja zabačenih i udaljenih šuma za sva područja, ali manjkaju prijedlozi organizacije zaštite šuma i za bolje iskorištavanje i pomlađivanje. Dosadašnje je iskustvo pokazalo, da i koncentracija čitavog šum. fonda u rukama Ministarstva poljoprivrede ne unapređuje žumciprivređu. Šumari koji rade u leshožima često se postavljaju da vrše drugorazredne formalne funkcije kontrole o djelovanju eksploatacije, da predaju narodu livade na košenje i td. Leshozi i šumarije jedva da raspolažu modernom tehničkom opremom. Stanovište šumske uprave Nasuprot prijedloga zastupnika drvarske industrije, predstavnici šumoprivrede (V. Cepljajev, B. Perepečin i dr.) kažu slijedeće (v. Les. Hbz. 1959., 12): Dokazano je, da šume Sovj. Sav. pored privrednog značenja, treba da vrše visoke funkcije javnog interesa zemlje. Tokom 40 god. sovjetske vlasti i pored najvećih teškoća, ipak je uspjelo poeumiti 8,5 miliona ha što sadnjom, što sjetvom, a na 5,3 miliona ha poduzete su mjere za poboljšanje pr´rođnog pomlađenja (rahljenje tla i dr.). Već sada pretežu površine pod šumskim kulturama nad onim čistih sječa u Bjeilorusiji, Estoniji, Latviji. Litvi i u Centralnom području i Privolžju. Osobito se uspješno razvilo pošumljavanje zaštitnih pojaseva u sušnima predjelima. Površina isušenih močvarnih šuma, poduzete mjere njege, zaštite od požara i štetočina, u porastu su. Pored tog očevidnog napretka, postoje i veliki nedostaci. Godišnje se sječine pomlađuju samo upola, 250 hiljada ha umjetno se pošumijuje, tako da mnoge stotine hiljada ha propadaju s obzirom na 337 |