DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 84 <-- 84 --> PDF |
prirast. Dublji su razlozi u tom, što eksploatacija radi na principu: »iza nas potop! «. Zato šumoprivreda smatra pogrešnim da se šumarske funkcije prepuste drvarskoj industriji. I oni doduše misle da treba biti samo jedan gospodar, ali taj mora biti samo šumarska uprava po čijem će se propisima gospodariti i provoditi kontrola. Velika raznolikost šuma Sov. Sav. traži različit način poslovanja u rješavanju organizacijskih i upravnih pitanja, već prema tome, da li se radi o rajonima oskudnim ili bogatim šumama. I šume Sjevera, Urala i Sibirije moraju biti pod upravom šumarstva, da bi se osigurala potrajnost u opskrbi zemlje drvom. Nije uzalud 1919 Lenjin proglasio šume »narodnim dobrom« i zabranio njihovu podjelu na grupe interesenata ili na privredne grupe. 4. Nova reforma šumarske uprave Navedeni sukobi o kompetencijama između drvarske industrije i organa uprave u šumarstvu dokrajčeni su ukazom Min. poljoprivrede SSSR od 28. aug. 1959. god. Min. poljoprivrede izričito primjećuje, da gospodarenje u šumama RSFSR ne zadovoljava. Naročito je zamjera, što su se dugo vremena iskorišeavale uglavnom samo šume u evropskom dijelu RSFSR, a to je dovelo do očitog iscrpljenja drvnih zaliha u centralnim rajonima republike. Pošumljavanje je obavljeno vrlo oskudno, pa se zato nepomlađene površine stalno povećavaju. Osim toga šume stradavaju od požara i štetnika. Drvarsko industrijska poduzeća neracionalno iskorišćuju doznačene površine. Naročito se ističu kolhozi: prekoračuju doznačeni etat, a sječine ostaju gole. Smatra se da bi i drvarska poduzeća trebala da doprinesu sredstva i snage za pomlađivanje i za druge šumoprivredne zadatke. Budući da šume RSFSR zauzimaju 95´°/o svih šum. površina SSSR i imaju opće značenje za cijelu zemlju, došlo je vrijeme da se upravne funkcije u tim šumama koncentriraju u jednom organu, pa je naređeno : 1. Pri Savjetu ministara RSFSR kreira se Glavna uprava za šumarstvo i zaštitu, šuma (Glavleshoz) da vodi gospodarenje sa šumama čitave republike, bez obzira na dosadašnje korisnike kao i za ostvarenje kontrole i inspekcijskih, odnosno drvarskih radova. 2. U godišnjim planovima iza 1960. g. treba predvidjeti znatno proširenje pomlađivanja i zaštite šuma. Kontrola nad izvršenjem tih planova nije ništa manje važna od kontrole nad izvršenjem isporuke drveta. Tim je pošumljavanje uizakonjeno. 3. Ukaz Min. poljoprivrede SSSR veže i nadležna ministarstva odnosno šum. uprave ostalih republika. Isto se tako počevši sa 1960. g. ima postupati (planovi uzgajanja šume po važnosti jednakih isporukama drvnih masa) i sa šumama, koje siu predane Privrednim savjetima na iskorištavanje. Time će početi nova era u sovjetskom šumarstvu. Šumarija postaje osnovna ćelija za provedbu šumoprivrednih zadataka. Kreiranjem samostalne Glavne uprave za šumoprivređu i zaštitu šuma pri Min. savjetu RSFSR, Glavna se šum. uprava Ministarstva poljoprivrede kao i provincijske šum. uprave preinačuju prema novim smjernicama. Pri privrednim savjetima, kojima je zadatak da vode šumoprivređu i drv. ind. u područjima bogatim šumom, osnivaju se samostalni inspektorati za šumarstvo i zaštitu, a podređen im je niz šumarskih i šumsko-tehničkih zavoda. Ima izgleda, da šumarstvu, koje je dosada bilo maćuhinski tretirano, sviću bolji dani, naročito,, jer je važnost planova pomlađivanja zakonom izjednačena s onom koja se pridaje isporukama drvnih masa. D. Knežević Prema: Dr E. Buch holz: Die Waldw. u, Holzind. der Sowjetunion. 1961. Lausi, D., P old ini, L.: Vegetacija predjela tršćanskog primorja (II paesaggio vegetale đella costiera triestina). Bolletino đella Societa ađriatica đi scienze Trieste. L II (II). pp. 87—146. Trieste, 1963. U radu su autori Lausi i Poldini iznijeli pregled vegetacija područja Tršćanskog primorja, koje zaprema usku traku dugu 20 km između Devina i Trsta u smjeru NW -SE, Vrlo su dobri podaci o klimi, gdje se navode podaci za period od 1841— 1961. Tako npr. prosječna je temperatura najtoplijeg mjeseca 24.04*C i najhladnijeg 4.59°C, odnosno prosječna godišnja 19.45°C. Prosječna maksimalna temperatura u julu 27.60»C i minimalna 2.9°C (januar). God.šnji prosjek oborina (1841—1960.) iznosi 1079.7 mm, odnosno po godišnjim dobama (prosjek): zima 197.6 mm, proljeće 246.4 mm, ljeto 268.7 mm i jesen 367.0 mm. U |