DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 85 <-- 85 --> PDF |
cjelini klima je subhumidna, a prema Thornwaite-u je manjak vode u ljetu. Tlo u ovom primorju je izmjenjena crvenica, koja se je zadržala između stijena. Crvenica ima crvenkasto-smeđi horizont, a pH = 6.6 i crvenkasto smeđi A»—B sloj. Geološka podloga je krečnjak. Prema sveukupnosti stanišnih faktora razlikuju se tri skupine vegetacije: I. Vegetacija stijena sa dvije asocijacije: Campanuleto — Centrauretum kartschianae i Saturejo -Euphorbietum wulfenii, II. Vegetacija urušenih staništa sa Salvieto -Euphorhietum fragiferae i III. Mediteranska makija s šumom Orneto -Quercetum ilicis. I. Vegetacija stijena je pionirska vegetacija i pripada svezi Centauro-Campanulion, odnosno reda Asplenietalia glandulosi. Prva asocijacija Campanuleto -Centaureetum kartschianae dolazi na golim stijenama. Srodna je našoj Campanuleto -Centaureetuim dalmaticae H -ic. Karakteristične su vrste tršćanske asocijacije: Centaurea kartschiana (endem) i Cheinanthus cheiri. Sa velikom frekvencijom dolaze: Crithmum maritimum, Parietaria ramiflora, Agropyrum litorale, Silene angustifolia. U ovoj zajednici prevladavaju hemikriptofti i hamefiti (7tf°/o). Druga asocijacija stijena je Saturejo — Euphorbietum wulfenii dolazi na južnim ekspozicijama s 250—300 m nadmorske visine (stijene). Kao i kod predhodne i ovdje prevladavaju hemikriptofiti i hamefiti. Karakteristična vrsta asocijacija je Euphorbia wulfenii. Vrlo je raširena Satureja thymofolia. II. Vegetacija urušenih staništa (točila) s jednom asocijacijom: Salvieto - Euphorbietum fragiferae, koja je pretežna zajednica između eumediteranske i submediteransko — montane Seslerieto -Ostryetum. Karakteristične su vrste ove asocijacije Salvia officinalis, Euphorbia fragifera. Teucrium flavum, te diferencijalne Stippa pennata i Allium sphaerocephalum. Dijeli se u dvije subsocijacije: 1) alyssetosum sa karakterističnim vrstama Alyssum montanum, Scabiosa gramuntia i Campanula sibirica. Ova subasocijacija dolazi na već degradiranim stijenama i 2) stipetosum čini prelaz Cariceto — Centaureetum rupestris (pašnjak) sa karakterističnim vrstama Štipa pennata i Allium spaerocephalium. Subasocijacija stipetosum je zastupan s dvije varijante: Euphorbia wulfenii (suša) varijanta i Carex humilis (kraška varijanta). Tla pod ovom vegetacijom su alkalna, u ljeti maksimalno zagrijavana (suha). Kao životni oblici prevladavaju hamefiti. III. Mediteranska makija sa šumom Orneto — Quercetum ilicis. sa karakterističnim vrstama sveze: Quercus ilex, Asparagus acut:folius, Pistacia tereibiinthus, Lonicera etrusca, Phillyrea latifolia, Ruscus aculeatus, Viola scotophylla. U Tršćanskom Primorju progresija vegetacija polazi od tri inicijalne zajednice: a) Halofitne (Crithmum), b) Stijena (Campanuleto — Centaureetum kartschianae i Saturejo — Euphorbietum wulfenii) i c) Točila (Salvieto — Euphorbietum fragiferae) te preko stadija: Pistacia terebiwthus i Cotinus, do klimaksa vegetacije tj. do eumediteranske šume. Orneto — Quercetum ili— c´s cotinetosum Tršćanska šuma crnike (Quercus ilex) je zastupana s subasocijacijom: cotinetosum, koju karakteriziraju diferencijalne vrste: Cotinus coggygria, Acer monspesulanum i Rhamnus rupestris. Ova šuma sadrži 25.5% drveća (fanerofita) i sa 49Vo eumediteranskih i 35°/o ilirskih vrsta. Temperatura zraka i tla je pod Orneto -Quercetum ilicis uvijek veća nego pod Seslerieto -Ostryetum. Ozmotski tlak kroz 8 mjeseci u tršćanskoj mediteranskoj šumi je znatno niži, nego u istovrsnoj šumi po podacima Waltera i Biraun-Blanqueta. Ovo se tumači dvjema činjenicama. Prvo u tršćanskoj mediteranskoj šumi su oslabljeni mediteranski uticaji, a drugo blizina mora uvjetuje povišeni ozmotski pritisak. Dr Josip Kovačević |