DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 85     <-- 85 -->        PDF

cjelini klima je subhumidna, a prema
Thornwaite-u je manjak vode u ljetu.


Tlo u ovom primorju je izmjenjena crvenica,
koja se je zadržala između stijena.
Crvenica ima crvenkasto-smeđi horizont, a
pH = 6.6 i crvenkasto smeđi A»—B sloj.
Geološka podloga je krečnjak.


Prema sveukupnosti stanišnih faktora
razlikuju se tri skupine vegetacije: I. Vegetacija
stijena sa dvije asocijacije: Campanuleto
— Centrauretum kartschianae i
Saturejo -Euphorbietum wulfenii, II. Vegetacija
urušenih staništa sa Salvieto -Euphorhietum
fragiferae i III. Mediteranska
makija s šumom Orneto -Quercetum ilicis.


I. Vegetacija stijena je pionirska vegetacija
i pripada svezi Centauro-Campanulion,
odnosno reda Asplenietalia glandulosi.
Prva asocijacija Campanuleto -Centaureetum
kartschianae dolazi na golim
stijenama. Srodna je našoj Campanuleto
-Centaureetuim dalmaticae H -ic. Karakteristične
su vrste tršćanske asocijacije: Centaurea
kartschiana (endem) i Cheinanthus
cheiri. Sa velikom frekvencijom dolaze:
Crithmum maritimum, Parietaria ramiflora,
Agropyrum litorale, Silene angustifolia.
U ovoj zajednici prevladavaju hemikriptofti
i hamefiti (7tf°/o). Druga asocijacija
stijena je Saturejo — Euphorbietum
wulfenii dolazi na južnim ekspozicijama s
250—300 m nadmorske visine (stijene). Kao
i kod predhodne i ovdje prevladavaju hemikriptofiti
i hamefiti. Karakteristična
vrsta asocijacija je Euphorbia wulfenii.
Vrlo je raširena Satureja thymofolia.
II. Vegetacija urušenih staništa (točila)
s jednom asocijacijom: Salvieto - Euphorbietum
fragiferae, koja je pretežna zajednica
između eumediteranske i submediteransko
— montane Seslerieto -Ostryetum.
Karakteristične su vrste ove asocijacije
Salvia officinalis, Euphorbia fragifera. Teucrium
flavum, te diferencijalne Stippa
pennata i Allium sphaerocephalum. Dijeli
se u dvije subsocijacije: 1) alyssetosum sa
karakterističnim vrstama Alyssum montanum,
Scabiosa gramuntia i Campanula sibirica.
Ova subasocijacija dolazi na već
degradiranim stijenama i 2) stipetosum čini
prelaz Cariceto — Centaureetum rupestris
(pašnjak) sa karakterističnim vrstama
Štipa pennata i Allium spaerocephalium.
Subasocijacija stipetosum je zastupan s
dvije varijante: Euphorbia wulfenii (suša)
varijanta i Carex humilis (kraška varijanta).
Tla pod ovom vegetacijom su alkalna,
u ljeti maksimalno zagrijavana (suha). Kao
životni oblici prevladavaju hamefiti.


III. Mediteranska makija sa šumom
Orneto — Quercetum ilicis. sa karakterističnim
vrstama sveze: Quercus ilex, Asparagus
acut:folius, Pistacia tereibiinthus,
Lonicera etrusca, Phillyrea latifolia, Ruscus
aculeatus, Viola scotophylla. U Tršćanskom
Primorju progresija vegetacija
polazi od tri inicijalne zajednice: a) Halofitne
(Crithmum), b) Stijena (Campanuleto
— Centaureetum kartschianae i Saturejo
— Euphorbietum wulfenii) i c) Točila
(Salvieto — Euphorbietum fragiferae) te
preko stadija: Pistacia terebiwthus i Cotinus,
do klimaksa vegetacije tj. do eumediteranske
šume. Orneto — Quercetum ili—
c´s cotinetosum Tršćanska šuma crnike
(Quercus ilex) je zastupana s subasocijacijom:
cotinetosum, koju karakteriziraju
diferencijalne vrste: Cotinus coggygria,
Acer monspesulanum i Rhamnus rupestris.
Ova šuma sadrži 25.5% drveća (fanerofita)
i sa 49Vo eumediteranskih i 35°/o ilirskih
vrsta.
Temperatura zraka i tla je pod Orneto
-Quercetum ilicis uvijek veća nego pod
Seslerieto -Ostryetum. Ozmotski tlak kroz
8 mjeseci u tršćanskoj mediteranskoj šumi
je znatno niži, nego u istovrsnoj šumi po
podacima Waltera i Biraun-Blanqueta. Ovo
se tumači dvjema činjenicama. Prvo u
tršćanskoj mediteranskoj šumi su oslabljeni
mediteranski uticaji, a drugo blizina
mora uvjetuje povišeni ozmotski pritisak.


Dr Josip Kovačević