DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 88     <-- 88 -->        PDF

nung. Phyton, Vol. 9, pp. 268—283.
Graz, 1961.


23.
Die Grenze der mediterranen und mitteleuropäischen
Vegetation in Südosteuropa
im Lichte neuer pflanzensoziologischer
Forschungen. Ber. d. Deutsch.
Bot. Gesell. LXXV, 3, pp. 91—104. 1962.
24.
Biljnogeografski položaj i raščlanjenost
Like i Krbave. (Pflanzensoziologische
Stellung und Gliederung von
Lika und Krbava in Kroatien. (Acta
Botanica Croatica, vol. XX/XXL, pp.
233—242. Zagreb, 1962.
25.
Die Vegetation Südosteuropas in klimatischen
und bodenkundlichem Zusammenkang.
Mitt. d. Österreich. Geographischen
Gesell. Bd. 104, I/II, pp.
136—160. 1962.
Od posebnih djela treba spomenuti:


1.
Nauka o biljnim zajednicama. Str. 1—
434, sa 48 tabela i 2 vegetacijske karte.
Zagreb, 1949.
2.
Šumske zajednice Jugoslavije. 2. izd.,
str. 1—65, s 1 veget. kartom u prilogu.
Zagreb, 1950.
3.
Priručnik za tipološko istraživanja
kartiranje vegetacije. Str. 1—87. (U z,
jednici sa S. Horvatićem, H. Emom,
G. Tomažićem i M. Gračaninom). Zagreb,
1950.
4.
Vegetacija planina zapadne Hrvatske.
(La vegetation des montagnes de la
Croatie d´ Ouest.) (U posebnom prilogu
4 karte biljnih zajednica sekcije Sušak
lb, ld, 2a i 2c) (Avec 4 cartes des
groupements vegetaux de la section
Sušak) Str. 1—179, JAZU, Zagreb, 1962.
5.
Šumske zajednice Jugoslavije. III izdanje
(kao posebni otisak Šumarske
enciklopedije).
Od brojnih stručnih radova treba spo->
menuti:
»Biologija drveća«, Šumarski priručnik
I, Zagreb, 1946.


(Kompletni bibliografski podaci o radu
Prof. dr Ive Horvata biti će publicirani u
Biološkom Glasniku).


Prof. dr 1. Horvat uz G. Bečka i L. Adamovlća
klasik je nauke o vegetaciji Balkana.
Nažalost njegovo veliko životno djelo
o vegetaciji jugoistočne Evrope, čiji je
I dio priređen za štampu, ostati će nedovršen.
Time je nauci zadan težak i nenadoknadiv
gubitak.


Prof. Horvat bio je istinski veliki čovjek;
jednostavan, skroman i neposredan,
uvijek spreman za dosjetku, uvijek spreman
za svakog naći lijepu riječ, iskonski
pošten, čvrsta i nesalomljiva značaja, neraskidivo
vezan sa svojom zemljom i narodom,
izvanredno prodorne inteligencije
i velike naobrazbe, neiscrpnog radnog elana
i ljubavi prema prirodi. Prošavši kroz
sve bure i tegobe našeg stoljeća, nebrojena
iskušenja i razočaranja, prof. Horvat
ostao je uvijek uzoran intelektualac,
predani naučni radnik koji je sve svoje
vrijeme posvetio istraživalačkom radu.


Prof. dr Ivo Horvat bio je naš, bio je
šumar. Njegovom preranom smrću šumarska
je nauka izgubila jednog od svojih
najvećih ljudi. Onima koji su imali sreću
poznavati ga, ostati će uvijek nezaboravan
uzor. Oni koji budu čitali njegova djela
ostat će presenećeni obiminošću njegova
opusa, istinitošću i ljepotom njegove riječi.


Slava prof, dr Ivi Horvatu!


Dr
V. Glavač


IVO HORVAT ČOVJEK I UČENJAK*


Poslije kraćeg bolovanja 22. travnja ove
godine umro je u Zagrebu Ivo Horvat, jedan
od vodećih svjetskih učenjaka na području
biljne sociologije. Prema njegovim
koncepcijama danas se u svijetu vrše istraživanja
kakva je upravo on uzorno izvršio
u velikom djelu naše domovine. Doživio
je visoko priznanje kojim ga je odlikovao
Odbor fonda za nagrađivanje naučnih
radnika Socijalist´čke republike Hrva


* U emisiji Radio Zagreba: »Veliki
ljudi i njihova djela« 16. VII 1963. spiker
je pročitao ovaj nekrolog.
tske, dodijelivši mu za naučni rad visoku
nagradu »Riuđer Bošković«. Ali tom prilikom
kao da se poigrala sudbina: 25 travnja,
prije podne nagrađenima su bile predane
diplome, plakete i rješenja o nagradi,
a profesor Ivo Horvat istog je dana poslije
podne sahranjen.


Rođen je 7. Y 1897. u Čazmi, a odrastao
u Hrvatskom Zagorju, studirao je Ivo Horvat,
nakon završene Klasične gimnazije,
prirodne nauke na filozofskom fakultetu
u Zagrebu. 1920 promoviran je na čast doktora
iz naučnog područja botanike a uskoro
je položio i profesorski ispit iz priro