DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1963 str. 90 <-- 90 --> PDF |
naše znanosti s geologijom i petrografijom. — rekao nam je dalje profesor Horvat, jer se biljke razlikuju prema svojim zahtjevima na geološku podlogu i na petrografski sastav kamenja. Najveća je veza ipak s pedologijom, naukom o tlu, pa usporedo razvijaju nauka o biljnim zajednicama i nauka o tlu. Da li ova nova nauka, kojoj ste danas najistaknutiji predstavnik možda ima i neke direktne veze s čovjekom i njegovim načinom života, — primijetili smo dalje profesoru Horvatu. Nauka o biljnjim zajednicama povezana je s mnogim drugim disciplinama na primjer s geografijom i etnografijom, jer se ni moderan čovjek nije mogao oteti prirodi, koja ga opkoljuje i koja je najjasnije izražena u biljnom pokrovu. Tipovi kuća, način gospodarenja i slično, — naglasio je veliki učenjak, — odaju jasne veze s biljnim zajednicama. U Švicarskoj se podudaraju na primjer tipovi kuća, bez obzira na jezične skupine, sa životnim prilikama vegetacije. To isto vidimo u Zapadnoj Njemačkoj, gdje je podudaranje između tipova kuća i vegetacijskih jedinica tako veliko, da je u prvi momenat teško reći, da li imamo pred sobom vegetacijsku kartu ili kartu tipova kuća. Golema podudaran ja između tipova kuća i tipova šuma nalazimo i kod nas, pa se svako područje ističe svojim posebnim značajkama. Od velikog je — gotovo još nesagledanog — značenja veza nauke o biljnim zajednicama ´s humanom i veterinarskom medicinom, pa njezina shvaćanja prodiru i u ove discipline, završio je prof. Horvat. Ivo Horvat se, kako je već rečeno, naročito posvetio ispitivanju biljnih zajednica kontinentalnog karaktera. Posebno se bavio proučavanjem planinske vegetacije koja je u nas iz raznih uzroka vrlo zanimljiva i karakteristična. U poznavanju planinske vegetacije Dinarskih planina kao i u poznavanju vegetacije susjednih planina srednje Evrope i Balkana, profesor Horvat je već davno ocjenjen kao najistaknutiji stručnjak svjetske botanike. Osobito je veliko značenje njtegovo poznavanje vegetacije Balkana, koju je obradio u sumarnom prikazu što će do skora izaći u Njemačkoj. Ovaj prikaz ne će biti ograničen samo na Balkan, nego će obuhvatiti čitavu jugoistočnu Evropu. Uporedo s tim istraživanjima profesor Horvat pokazao je neobično veliku aktivnost i na polju kartiranja vegetacije, odnosno u izradi vegetacijskih karata. Zbog neobične važnosti za praksu, njegovom je zaslugom takvo kartiranje uvršteno u osnovne i primarne zadatke našeg cjelokupnog botaničkog rađa. Tu je on pokazao i smjer .i način takvog rada izradivši sa svojim suradnicimanekoliko takvih karata iz područja zapadne Hrvatske. Te karte su sastavni dio djela zbog kojeg je nagrađen nagradom »Ruder Bošković«. One sigurno predstavljaju najbolje što je u tom pogledu izrađeno u Evropi. Kao što je poznato vegetacijska se istraživanja ne mogu vršiti bez temeljitog poznavanja flore. Ivo Horvat morao je zbog toga prije svakog fitocenološkog rada u nekom kraju najprije upoznati tamošnji biljni svijet. U tom je cilju Ivo Horvat sabrao upravo ogroman herbarski materijal. Njegova herbarska zbirka obuhvaća nekoliko desetaka tisuća araka. Mnogo toga za života nije uspio obraditi. Uz više biljke cn je izvanredno dobro poznavao mahovine kojima se naročito bavio ranijih godina, pa je i iz tog područja publicirao nekoliko vrlo zapaženih radova. Za svoj znanstveni rad profesor doktor Ivo Horvat stekao je opće priznanje osobito kod kuće, u srednjoj Evropi, u Sjedinjenim Američkim Državama i u Sovjetskom Savezu. Njegove ideje prodirale su relativno sporo ali neodoljivo. Redoviti je učesnik na mnogim savjetovanjima i kongresima za vegetacijska istraživanja i kartiranja različitih kontinenata. Držao je stalna predavanja na raznim sveučilištima u Evropi. Sudjelovao je na međunarodnim naučnim ekskurzijama, a u stalnom je kontaktu bio s velikim brojem istaknutih botaničara čitavog svijeta. Bio je član brojnih naučnih društava širom svijeta. Profesor Horvat ostavio je preko 60 naučnih radova, koji su objavljeni ili kao samostalna djela ili pak u domaćim i stranim časopisima. Među njima se osobito ističu: Nauka o biljnim zajednicama. Šumske zajednice Jugoslavije i Priručnik za tipološko istraživanje i kartiranje-vegetacije. Uz već obavljene radove ostavio je mnogo radoVa u rukopisu koji čekaju na konačnu redakciju i objavljivanje. S osobitim se interesom očekuje njegovo već spomenuto djelo o vegetaciji jugoistočne Evrope. Završimo ovaj kratak prikaz ocjenama što su ih izrekli njegovi suradnici i učeni ci. Profesor Šumarskog fakulteta u Beogradu doktor Branislav Jovanovi ć nedavno je napisao slijedeće: »Profesor Horvat je svojom naučnom širinom, svojim humanizmom, svojim razumijevanjem za |