DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1963 str. 10     <-- 10 -->        PDF

SMJERNICE IZRAČUNAVANJA SREDNJEG NAGIBA TERENA ZA
POTREBE ANALIZE PRIVLAČENJA


Prof. NINOSLAV LOVRIC


Pri projektiranju šumskih komunikacija treba provesti analizu privlačenja,
jer je i ona utjecajni elemenat pored ostalih komercijalno tehničkih faktora.
U slučaju da se privlačenje vrši na nagnutom terenu potrebno je kod
analize poznavati srednji nagib terena. U razmatranje uzet ćemo određivanje
tog srednjeg nagiba, kada se privlačenje vrši s nagnute površine, odnosno
padine.


Od tačaka Ti, T2, T3 ... T, na kosini (ravnoj kosoj površini E) vode putovi
do tačke 0 (si. 1) s nagibima ni, m, n,3 ... n, na odgovarajućim udaljenostima
ri, T2, T3 ... rt, odnosno njihovim horizontalnim pojekcijama n´, T2´, rs´ ... r{
i visinama zi, Z2, zs .. .z;.


Pretpostavljamo da je pri analizi privlačenja poželjno* zbog jednostavnosti
rada zamjena raznih nagiba ni, m, m ... nt pojedinih putova s jednim prosječnim
koji je dobiven jednadžbom


n m + T2 ne + r3 n3 + . . . + r; n;


n = (1)


ri + r2 + r-3 + . . . + r.


Pod nagibom možemo smatrati (sinak) ili (tgcck) gdje je (ah) kut što ga
put čini s horizontalnom ravninom.


Imamo U mjesto niza tačaka Ti, T2, Ts .. .Ti neku površinu (F) na kosina


(E) pod nagibom (a) i neka vode putovi u pravcima od svake tačke ove površine
do tačke (0) (si. 2). Pretpostavimo da nam je potrebno ustanoviti srednji
nagib za taj slučaj.
* Ako se radi napr. o veličinama koje isu proporcionalne duljini puta i nagibu.


ŠUMARSKI LIST 9-10/1963 str. 11     <-- 11 -->        PDF

SI. 2.
Za polarni sustav u kosoj ravnini nagiba (a = tga) (si. 3) dobivamo nagib


(n) puta (r) izražen pomoću tangensa.
SI. 3.


l(SWCL __ asif7



f) *


pa je srednji nagib svih putova od površine (F) do tačke (0)**.


y\ + a*cosy>


n = m


fft´dfdi


** Ovako definiran sredtnj: nagib je »težište« svih nagiba, a »težina« svakog
nag´ba je produkt duljine puta i elemenata površine (rdF) tj., polarni moment površine
(dF).


355




ŠUMARSKI LIST 9-10/1963 str. 12     <-- 12 -->        PDF

Zamjenimo li polarni sustav pravokutnim koordinatnim sustavom (si. 4)
u kosoj ravnini tada imamo slijedeće formule:


y sina


f)


Tcc2+ y2cos2#


y sifHX
ix^yzcos2
Os


n -(3)
Jj1*´+ y* đxd y


SI. 4.


U pravokutnom koordinatnom sustavu u prostoru (si. 5) spomenute formule
poprimaju oblik


356




ŠUMARSKI LIST 9-10/1963 str. 13     <-- 13 -->        PDF

y ig*


Jl%Zy* l^+y´tytyk ** dy


7? = —


´ijcz+y2f-y2tyxo<.-dxdy


f


~====r 1xlcos2cx+yz-dx dy
n Ä * :,y (4)
JJfxlcoj2c< +yz dx dy


Nakon što smo u izvodima za srednje nagibe upotrebili nagib puta (n)


izražen pomoću tangensa, izračunajmo sada srednji nagib putova za slučaj da


nagibe izražavamo sinusima.


U polarnom sustavu smještenom u kosoj ravnini (si. 3) nagiba (a) je


0
SI. 5.
U pravokutnom sustavu (si. 4) u kosoj ravnini imamo:
357




ŠUMARSKI LIST 9-10/1963 str. 14     <-- 14 -->        PDF

*, . ySinex


n « -^ =-swy> siocx


If r*siny> d(p dv


" — jj siooc (5)
llr2dfdt


Vidimo da je u brojniku statički moment (Mx) površine (F) s obzirom na
osx, a u nazivniku polarni moment (Mo) površine (F) s obzirom na ishodište,
pa možemo pisati:


n m T— sirxx. P


VP7 y2


II y dxdy
n =.— — /io« (6)
1x2+yl dx dy


F


JX Mir


U pravokutnom koordinantnom sustavu u prostoru (si. 5)




ŠUMARSKI LIST 9-10/1963 str. 15     <-- 15 -->        PDF

i


y ccocdy


77 e L


ff«.


/fix2* y2+ y2if&: cl* dy


r


y dx d\{


7) =-TA ipK-~(7)


x


Jpx2

F


Od ovih spomenutih općih formula za srednji nagib (n) najpogodnija je
peta, odnosno šesta u primjeni kod pojedinih slučajeva. Ona se može pisati i u
obliku


ft _ Vof
n -~--Sinex fä)


Mo


gdje je (y0) udaljenost težišta površine (F) od osi (x).


Nadalje je poznato da je srednja udaljenost (s) tačaka površine (F) od
tačke (0)
Mo
S =




ŠUMARSKI LIST 9-10/1963 str. 16     <-- 16 -->        PDF

pa prema tome slijedi


r> ^—ksL jtnoc (9)


s


Postoje li dvije površine (Fi) i (F2) na kosini (E) pod nagibom (a) i neka
vode putovi u pravcima od svake tačke ovih površina do tačke (0) (si. 6.),
tada je srednji nagib n (Fi + F2) zä obe površine


Mx1+MXl rnc(


fs(Ft* F2) _
M0(F)+Me{F,)


_. Voilf +Yoik ,inm ftp)


Mxi = statički moment površine (Fi) s obzirom na os x


Mx2 = statički moment površine (F2) s obzirom na os x


M0 (Fi) — polarni moment površine (Fi) s obzirom na tačku (0)


M0 (F2) = polarni moment površine (F2) s obzirom na tačku (0)


y0i = udaljenost težišta površine (Fi) od osi x


y02 = udaljenost težišta površine (F2) od osi x


si = srednja udaljenost tačaka površine (Fi) od tačke (0)


S2 = srednja udaljenost tačaka površine (Fs) od tačke (0)


Posljednja formula može se napisati i na ovaj način


4,fj?HM^ //;


K(FkK(k)


n(Fi) = srednji nagib svih putova od površine (Fj) do tačke (0)
n(Fz) = srednji nagib svih putova od površine (F2) od tačke (0)


Na isti način može se odrediti srednji nagib za više površina koje se nalaze
u ravnini E


360




ŠUMARSKI LIST 9-10/1963 str. 17     <-- 17 -->        PDF

SI. 6.


Izračunavanje srednjeg nagiba (n) površine (F) oblika trokuta, pravokutnika,
kvadrata i kružnice ne zadaje poteškoće, jer postoje razrađene formule
za ustanovljenje potrebnih vrijednosti.


Ako imamo površinu omeđenu krivuljom tada ćemo je po volji tačno aproksimirati
nekim poligonom, a ovaj rastaviti u trokute. Primjenom odgovarajućih
formula postoji mogućnost da se odredi srednji nagib ovakve površine.


Na osnovu iznesenih formula prikazat će se izračunavanje srednjeg nagiba
na primjeru.


Uzmimo da je površina (F) pravokutnik (A B C D ) s dužom stranicom (2 a)
i kraćom (a). Ishodište koordinata (0), odnosno središte privlačenja nalazi se
na polovici duže stranice (si. 7).


SI. 7.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1963 str. 18     <-- 18 -->        PDF

3


a


S obzirom na os x statički je moment kvadrata Mx = , a s obzirom
2
na tačku (0) polarni momentfMo,) kvadrata


Udaljenost težišta kvadrata od osi x iznosi y0 = a/2, dočim je srednja
udaljenost (s) tačaka površine kvadrata od tačke (0)


s-^fn^S]


Primjenom formula (9) i (10) dobivamo srednji nagib (n) površine pravokutnika
(A B C D) u danom primjeru


^ =
i —SW(X=0,6S3si-ncK


Kod malih nagiba kosine (a) može se upotrebiti tlocrtna površina (F´) u
ravnini (JII) umjesto površine (F) u ravnini (E), jer pogreške neće biti od
utjecaja na rezultate u praksi.


Na osnovu izloženog smatra se, da su date smjernice, kako se može izračunati
srednji nagib kod privlačenja s nagnute površine, a što će se moći
korisno upotrebiti u praksi.


LITERATURA:


.1 . Beni ć R.: Anal´za troškova i kalkulacije ekonomičnosti u iskorištavanju šuma,
Zagreb 1957.


2.
Benić R: Kalkulacija ekonomičnosti u eksploataciji šuma, Drvna industrja
1955.
3.
Cabria n M.: Željeznice I. (Vođenje linija), skripta, Zagreb 1956.
4.
Flög l St.: Gradnja šumskih-putova i pruga. Zagreb 1955.
5.
Hafne r Fr.: De Praxis des neuzeitlichen Holztransportes, Wien 1952.
6.
Klemenči ć I,: Optimalna gustoća šumskih prometala, Sarajevo 1939.
7.
Klemenči ć I: Specifičnosti šumskih saobraćajnica, Ljubljana 1958.
8.
Lovri ć N.: Srednja daljina i obračun troškova transporta, Š. L. 1954.
9.
Markovi ć M: Brojektovanje i građenje putova, Beograd 1954.
10. Simonovi ć M.: Šumska transportna sredstva, Beograd 1949.
11. Ugrenovi ć A.: Eksploatacija šuma, Zagreb 1957.


ŠUMARSKI LIST 9-10/1963 str. 19     <-- 19 -->        PDF

RICHTLINIEN ZUR ERMITTLUNG DER FÜR DTE ANALYSEN DES RÜCKENS


NOTWENDIGEN MITTLEREN TERRAINNEIGUNG


Zus simim auf aasung


Der Verfasser erörtet die Bestimmungsweise der mittleren Tarrainrneingung,
falls das Rücken des Holnmeferials aus a´Ban Punkten der neigenden´ Fläche gegen
einen enzigen Punkt stattfindet. D e Neigung das Terrains haw. des Weges ´ist
mittels Tangens und Sinus im aUgerrae´nen Formeln dargestellt. Für die praktische
Anwendung kommen in Betracht ihrer Einfachheit wegen die Formeln, in welchen
die Ne´gung mittels Sinus Eibgeie´tet ist. Die Berechinungamethode der mittleren
Terrainneigumg w.rd diureh ein Beispiel veränshaulicht.