DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1963 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Osim navedenih istraživanja istražili smo u isto vrijeme i duljinu jelovih debala, koja se mogu upotrijebiti u tehničke svrhe ili tehničku duljinu debala i to kao funkciju debljine stabala u prsnoj visini, zatim postotak sadržaja kore razlučeno po debljinskim stepenima, kao i debljinu kore u apsolutnom iznosu (mm) po duljini debla razlučeno prema debljinskim stepenima. Rezultate ovih istraživanja ne donosimo u ovoj radnji. (Ova istraživanja financirao je Savezni fond za naučni rad, Šumsko-gospodarstvo Delnice i Drvno-industrijsko poduzeće Delnice, pa im na iskazanoj pomaći izražavamo svoju zahvalnost). I. Opis objekata za istraživanje, metoda rađa i primjena dobivenih rezultata Sa istraživanjima smo počeli 1961. godine u jelovim sastojinama Gorskoga Kotara. Ovo područje izabrali smo za naša istraživanja zbog toga, jer sadrži jelove sastojine, koje se nalaze u različitim ekološkim prilikama i u kojima je gospodareno s različitim intenzitetom, a osim toga jer pruža i povoljne uvjete za uspijevanje jele. Kuma Gorskoga Kotara je karakterizirana srednjom godišnjom temperaturom od 8°C i srednjom količinom godišnjih oborina od 2000 mm. Langov kišni faktor iznosi 250 te s obzirom na razmjenu vode karakterizira perhumidnu klimu. Zračna vlaga je vrlo velika, a to pogoduje razvoju jele. Geološku građu u pretežnom dijelu Gorskoga Kotara čine prema F. K o c h u (6) i J. Poljak u (8) mezozoički sedimenti uglavnom jurski vapnenci i dolomiti. Nastarije naslage sastavljene su od brusilovaca, škriljevaca i konglomerata, te pripadaju permokarbonu. Kao funkcije tih matičnih supstrata nastale su uglavnom dvije vrste tala. Prema Neugebaueru, Ćiriću i Zivkoviću (11) na našim mezozojskim vapnenim planinama najčešće se nalaze rendzine i smeđa zemljišta, koja su neutralna do slabo kisele reakcije. Na najstarijoj podlozi oskudnoj na karbonatima postoje silikatna tla. Na vapnenim tlima dobro uspijeva šuma bukve i jele (Fagetum cr. abietetosum, Horvat), koja je najraširenija u Gorskom Kotaru. Struktura tih šuma je preborna. Na silikatnim tlima dolaze acidofilne šume i to jele (Blechno-Abietetum, Horvat) i bukve (Blechno-Fagetum, Horvat), koje zauzimaju mnogo manju površinu. Pomlađivanje jele u tim šumama uspijeva najbolje u grupama. Naša istraživanja proveli smo u jelovim sastojinama na: I, II i III-ćem bonitetnom razredu. Sastojine na IV i V bonitetnom razredu nisu došle u obzir, jer u najvećem dijelu predstavljaju zaštitne šume. Na području šumarije Delnice u gospodarskoj jedinici »Delnice« proveli smo 1961. god. u odjelima 35 i 89-om istraživanja postotnog odnosa sortimenata jele na bazi Jugoslavenskog standarda (JTJS-a) iz 1955. godine. Istraživanje smo nastavili 1962. godine na području šumarije Zalesina u gospodarskoj jedinici >»Belevine« u odjelu VII-4-a, zatim na području šumarije Mrkopalj u gospodarskoj jedinici »Sungerski Lug« u odjelu 18-om i na području šumarije Gerovo u gospodarskoj jedinici »Lazac« u odjelu 128. Sva su ova istraživanja postotnog odnosa sortimenata jele u 1962. godini provedena na bazi JUS-a iz 1955. godine i paralelno na bazi JUS-a iz 1962. godine, koji je tada stupio na snagu. Ovim su istraživanjima obuhvaćene najraširenije biljne zajednice u Gorskom Kotaru »-Fagetum cr. abietetosum« i »Blechno-Abietetum«, Horvat. U vezi s ovim istraživanjima dajemo kratak opis pojedinih objekata. 368 |